2010–2019
Moʻui ʻo Fakatatau mo e Lea ‘a e Kau Palōfitá
ʻOkatopa 2014


Moʻui ʻo Fakatatau mo e Lea ‘a e Kau Palōfitá

ʻOku tau poupouʻi e palōfitá pea tau fili ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi leá, he ʻoku fenāpasi ia mo e ngaahi taumuʻa fakalangí.

ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa pea finangalo ke nau ʻilo pea maʻu e mahino ki Heʻene palani ʻo e fiefiá. Ko ia ai, ʻokú Ne ui ha kau palōfita, ko kinautolu ia kuo fakanofo ʻi he malohi mo e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú. Ko e kau talafekau kinautolu ʻo e māʻoniʻoní, kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi mo e mālohi taʻefakangatangata ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻOku nau maʻu e kī ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní pea nau fakamafaiʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakamoʻuí.

ʻI he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí, “ko e toko taha pē ʻi he mamaní ʻi ha taimi ʻe taha ʻa ia ʻoku foaki ki ai ʻa e mālohí ni mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení.”1 ʻOku tau poupouʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko hotau palōfita, tangata kikite, mo maʻu fakahā. ʻOkú ne fakahā ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ke tataki mo fakahinohinoʻi hotau Siasí kotoa. Hangē ko e fakamatalaʻi ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, “Ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí … ʻokú ne maʻu e totonu ke maʻu ha ngaahi fakahā maʻá e Siasí.”2

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai Hono Siasí, ʻo fekauʻaki mo e palōfita moʻuí ʻo pehē:

“Ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé, ʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.

“Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni [he] ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí.”3

ʻOku tau poupouʻi e palōfitá mo fili ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi leá, ke fakatatau mo e ngaahi taumuʻa fakalangí.

ʻOku tau poupouʻi foki ʻa e ongo tokoni ʻo Palesiteni Monisoní mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā. “ʻOku nau maʻu ʻa e totonu, mālohi, mo e mafai ke talaki ʻa e fakakaukau mo e finangalo [ʻo e ʻEikí] … , ʻi he malumalu ʻo e … Palesiteni ʻo e Siasí.”4 ʻOku nau lea ʻi he huafa ʻo Kalaisí. ʻOku nau kikite ʻi he huafa ʻo Kalaisí. ʻOku nau fakahoko e meʻa kotoa ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau ongoʻi e leʻo ʻo e ʻEikí mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau ngaahi leá. “Pea ʻilonga ha meʻa te nau lea ʻaki ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e folofola … pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.”5 “Kuo folofola tonu ʻa e ʻEikí: “Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”6

ʻOku tau houngaʻia ko ha siasi “kuo fokotuʻu ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.”7 Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha fale ʻo e maau, pea ʻoku ʻikai totonu ke takihalaʻi kitautolu fekauʻaki mo e feituʻu ke kumi ai e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí pe veiveiuá ʻi he leʻo ke tau muimui aí. ʻOku ʻikai totonu ke “felīlīʻaki, mo feʻāveaki fano [kitautolu] ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē.”8 ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá ʻEne folofolá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakanofó, “ko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí: kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tui, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”9 ʻI heʻetau fili ke moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku tau ʻi he hala ai ʻo e fuakavá ʻoku fakatau ki he fakahaohaoa taʻengatá.

ʻOku tau ako mei ha faʻē taautaha ʻokú ne fāifeinga ke moʻui ʻi ha faʻahitaʻu honge, hono ʻuhinga ke poupouʻi ha palōfitá. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ke ʻalu ki Salifati, ʻa ia te ne ʻilo ai ha fefine uitou kuo fekauʻi ʻe he ʻOtuá ke poupouʻi ia. ‘I he fakaofi atu ‘a ‘Ilaisiā ki he koló, naʻá ne vakai atu ʻokú ne okooko fefie. Naʻá ne ui atu, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke ʻomi ha momoʻi vai siʻi ʻi ha ipu ke u inu.”10

“Pea ʻi heʻene ʻalu atu ko hono ʻomí, naʻá ne [toe] ui atu kiate ia, ʻo pehē, ʻOku ou kole kiate koe, ʻomi kiate au ha momoʻi konga mā ʻi ho nimá.

“Pea naʻe pehē mai ʻe ia, ʻOku moʻui ʻa [e ʻEikí] ko ho ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ha foʻi mā, ka ko e falukunga pē taha ʻo e mahoaʻá ʻi ha puha, mo e kihiʻi lolo siʻi ʻi ha ipu: pea vakai, ʻoku ou okookó ni ʻa e vaʻa ʻakau ʻe ua, koeʻuhí ke u ʻalu ʻo teuteu ia maʻaku mo ʻeku tamá, koeʻuhí ke ma kai ia, peá ma toki mate.”

Naʻe tali atu ʻa ‘Ilaisiā, “ʻOua naʻá ke manavahē; ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko hoʻo leá: ka ke tomuʻa, ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku, peá ke toki ngaohi maʻau pea mo hoʻo tamá.”11

Fakakaukauloto ʻi ha kiʻi momeniti ki he faingataʻa e kole ʻa e palōfitá ki ha faʻē hālofia. Ko e moʻoni, naʻe malava pē ke foaki ʻe he ʻOtuá Tonu ha meʻakai ki Heʻene tamaioʻeiki faivelengá. Ka naʻe ngāue ʻa ‘Ilaisiā ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻo hangē ko ia naʻe fekauʻí, ʻa ia ko ʻene kole ki ha ʻofefine ʻofeina e ʻOtuá ke feilaulauʻi e meʻa naʻá ne maʻú ke poupouʻi ʻa e palōfitá.

Ka naʻe toe talaʻofa foki ʻe ‘Ilaisiā ha tāpuaki ki he talangofuá: “He ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻe ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻa e mahoaʻa he puhá, pea ʻe ʻikai maha ʻa e lolo ʻi he ipú.”12 Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki he uitoú ha faingamālie ke fili ai ke tui pea talangofua ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá.

ʻI ha māmani ʻoku fehangahangai mo e hōloa ʻi he māʻoniʻoní mo e fiekaia fakalaumālié, kuo fekauʻi ai kitautolu ke tau poupouʻi ʻa e palōfitá. ʻI heʻetau fakafanongo, poupouʻi, mo taukaveʻi e lea fakapalōfitá, ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻoku tau tui ke tali ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e finangalo, poto, mo e taimi ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau fakafanongo ki he lea fakapalōfitá neongo ʻene ngali taʻe ʻuhinga, faingataʻa, mo taʻe fakafiemālié. Fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e māmaní, ʻe malava ke ʻikai ongoongoa, hala fakapolitikale, pe taʻe tali fakasōsiale ʻa e muimui ia ki he palōfitá. Ka ʻoku tonu maʻu pē ʻa e muimui ʻi he palōfitá. “He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló.”13 “Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.”14

ʻOku fakaʻapaʻapaʻi mo tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu te nau talangofua ki he fakahinohino fakapalōfitá. ʻI he talangofua ʻa e uitou ʻo Salifatí kia ʻIlaisiaá, naʻe fakahaofi ai ʻene moʻuí pehē ki he moʻui ʻa ʻene tamá. Hangē ko ia kuo talaʻofa ʻe he palōfitá, “pea ko ia, mo ia, pea mo hono kaungā-falé, naʻa nau kai ʻi he ngaahi ʻaho lahi … ʻo hangē ko e folofola ʻa [e ʻEikí] ʻa ia naʻá ne folofola ʻaki ʻia ʻIlaisiaá.”15

ʻE fafanga [ʻe he ʻEikí] ʻa kinautolu ʻoku falala kiate Iá.”16 ʻOku hangē ʻa e ngaahi lea ʻo e kau palōfitá ko e mā ki hotau laumālié. ʻI heʻetau maʻu iá, ʻoku tāpuekina, maluʻi, mo tauhi fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi kitautolu. ʻI heʻetau keinanga ʻi heʻenau ngaahi leá, ʻoku tau ako ai ke haʻu kia Kalaisi pea moʻui.

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī “ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí [fakafou ʻi he kau palōfitá] ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e fakamoʻuí, … ʻa e fakamoʻui ʻoku ʻia Kalaisí; pea ʻokú ne fili … ʻa e hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá. … ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ki hono kakaí ʻi he kuonga kotoa pē ʻa e fakahinohino ʻoku nau fie maʻu ʻi he taimi ʻo e fakatuʻutāmakí. Pea ko e moʻoni ʻe ʻi ai e ngaahi taimi ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí he ʻikai lava ha meʻa ka ko e poto pē ʻa e ʻOtuá, fakafou mai ʻi he ngutu ʻo e kau palōfitá, ʻo fakahaofi hono kakaí.”17

Naʻe ʻomi kiate au ʻe he ngaahi lea ʻo e kau palōfitá ʻi hono akoʻi mai ʻe heʻeku faiako Loumailé, ha mahino ki he natula totonu ʻo e vā-fetuʻutaki ʻi he mali ʻi he fuakavá. Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ha tui mo e ʻamanaki lelei te u lava ʻo teuteu pea maʻu ha ʻapi fiefia. Naʻe poupouʻi au ʻi hono ako maʻu pē ʻa e ngaahi akonaki ʻo e kau palōfitá, fakakuongamuʻa mo fakaonopōní fakatouʻosi, lolotonga e ngaahi taʻu ongosia hono fāʻeleʻi, akoʻi, mo tokangaʻi ha fānau ʻe toko fitú. Ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻi he folofolá mo ia ʻoku akoʻi atu mei he tuʻunga malangá ni ko ha ngaahi lea ia ʻo e fakafiemālie, ʻofa, mālohi, mo e fakalotolahi lelei ʻoku kaungatonu kiate kitautolu kotoa.

ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku tau langa ai hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí ʻi ha fakavaʻe pau taʻengata, “ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, … koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohió, ʻio, ka faʻaki kiate [kimoutolu] ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate [kimoutolu] ke fusi hifo ʻa [kimoutolu] ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻiá.”18

ʻOku ʻi ai ha fili ke tau fai. Te tau lava ʻo fili ke tukunoaʻi, vaʻinga ʻaki, taʻetokaʻi, pe fakafepakiʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Kalaisi kuo lea ʻaki ʻe Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakanofó. Ka kuo akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ko kinautolu ʻoku nau fai peheé ʻe tuʻusi ʻa kinautolu mei Heʻene kakai ʻo e fuakavá.19

ʻI heʻetau lau mo ako ʻi he faʻa lotu mo e loto fakamātoato ʻa e lea fakapalōfitá ʻi he tui kia Kalaisí, ʻe fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní ki hotau ʻatamaí mo e lotó. ʻOfa ke tau fakaava hotau telingá ke ongoʻi, mo hotau lotó ke ʻiloʻi, pea mo hotau ʻatamaí ke lava ʻo fakahā kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá.20

ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia naʻe ui ʻe he ʻOtuá ke fakafoki mai e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku tataki kitautolu ʻe ha palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni, ʻa ia ko Palesiteni Monisoni. ʻOfa ke tau fili ke tuʻu mo e kau palōfitá pea moʻui ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi leá kae ʻoua kuo tau hoko ʻo taha ʻi he tuí, fakahaohaoaʻi ʻia Kalaisi, pea fonu ʻi he ʻilo ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.