2010–2019
“Irooj, N̄a Ke?”
Oktoba 2014


“Irooj, N̄a Ke?”

Jej aikuj door iturejet utiej bōro eo ad, kowaan en̄jake ko ad rewaan, im ilo ettā, kajjitōk, “Irooj, n̄an ke?”

Eaar bon̄ōn eo āliktata an ad Rilo̧mo̧o̧r ejitōnbōro ilo mour in, joten eo m̧okta jān An kar ajeļo̧k E Make juon wōņāān n̄an aolep armej. Ke Eaar ruje pilawe ippān rikaļoor ro An, Eaar ba juon men me eaar aikuj kobrak būruwier kōn ilbōk eļap im būrom̧ōj em̧wilaļ. “Juon iaami enaaj karmejet eō.” Eaar jiron̄ er.

Rikaļoor ro raar jab kajjitūkin m̧ool eo kōn ta eo Eaar ba. Ak raar jab reitok reitak, jitōn̄ļo̧k bar juon, im kajjitōk, “Ej ke e?”

Ijello̧kin, raar “kanooj būrom̧ōj, im kajju iaer, rej jino aer ba n̄an E, Irooj,n̄a ke?1

Ij kejōkļo̧kjeņ ta eo kajjojo iaad naaj kar kōm̧m̧ane eļan̄n̄e kar kajjitōk ippād kajjitōk eo jān Rilo̧mo̧o̧r. Jenaaj kar lale ro ipeļaakid im ba ilo būruwōd, “Ej bōlen kōnono kōn Būratōr Johnson. Iien otemjej iaar pere tiljek eo an.” ak “ij m̧ōņōņō Būratōr Brown epād ijin. Ej lukkuun aikuj in ron̄ ennaan in”? Ak jen ke kar, āinwōt rikaļoor ro etto, kalimjōk kōj make im kajjitōk ippād make kajjitōk in aorōk. “Ej N̄a ke?”

Ilo naan kein relemwaan, “Irooj, n̄a ke?” epād ie jino in māletlet im iaļ eo n̄an oktak an juon make im oktak eo indeeo.

Juon Būrabōļ kōn Dandelion ko

Eaar wōr juon em̧m̧aan eo eaar em̧m̧an etetal in jota ilo peļaakin jikin eo an. Eaar reim̧aanļo̧k n̄an an etetal eļļāļo̧k jān m̧weo im̧ōn eo iturin. In iturin eaar dāpij em̧m̧an m̧wijit ujoj ko, wut ko raar ebbōl aolep iien, wōjke ko remourur im ellor. Eaar alikkar bwe in iturin eaar kōm̧m̧an jabdewōt men bwe en em̧m̧an meļan eo.

Bōtaab juon raan em̧m̧aan eo eaar etetal eļļaļo̧k jān m̧weo im̧ōņ eo iturin, eaar kile ilo ioļapļap in meļan in eaiboojoj emake, elōn̄, uwooj dandelion iaļo.

Eaar kanooj jeno̧lo̧k me eaar kabwilōn̄ e. Etke eo riturin eaar jab tūm̧i? Eaar jab maron̄ loe ke? Eaar jab jeļā bwe dandelion eo emaron̄ kar kwaļo̧k ine ko me remaron̄ kar kōm̧m̧an bwe en eddōk elōn̄ bar ujooj ko?

Dandelion in emakeļo̧k eaar kabūņōņōik e eļapļo̧k jān jon̄an, im eaar kōņaan kōm̧m̧an jabdewōt n̄an e. Eaikuj ke tūm̧i? Ak buki kōn kein m̧anm̧an ujooj? Bōlen eļan̄n̄e eaar ilo bon̄ emaron̄ kar ilo ņojak kōm̧akūti.

Ļōmņak kein renaaj kar kobrak ļōmņak eo an ilo an kar jeplaak n̄an m̧weo im̧ōn. Eaar deļo̧n̄e m̧weo im̧ōn ilo ejjeļo̧k kalimjōk meļan eo im̧aan m̧weo im̧ōn—eo eaar kalbubu kōn taujin dandelion ko reiaļo.

Wōjke ko im Pelo̧k ko

Bwebwenato in ej ke kakememej kōj kōn naan ko an Rilo̧mo̧o̧r eo?

“Im etke kwōj kallimjek pelo̧k edik ilowaan mejān jeōm̧ im jatūm̧ a jab ļōmņak kōn wōjke ilowaan mejam̧? …

“… Kwōn joļo̧k wōjke eo jān mejam̧ m̧okta, innām kwō naaj loļo̧kjeņ im joļo̧k pelo̧k edik jān mejān jeim̧ im jatūm̧.”2

Bwebwenato in kōn wōjke ko im pelo̧k ko āinwōt repaakeļo̧k likjab eo ad n̄an lo kōj make ilo alikkar. Ijjab jeļā etke jemaron̄ ņa mejļan im kwaļo̧k un ko n̄an nan̄inmej ko an armej ro jet ilo jejjet, ilo an emakijkij an pen ad lo eo ad make.

Elōn̄ iiō ko remootļo̧k eaar wōr juon bwebwenato ilo nuuj kōn juon em̧m̧aan me eaar tōmak bwe eļan̄n̄e eaar ir mejān kōn ļaaim̧ juuj, jaaj kar ittinaad n̄an kemera ko. Kōn menin eaar likūt ļaaim̧ juuj ilo aolep mejān, diwōjļo̧k, im ko̧o̧te ruo pāān̄ ko. Ejjab etto tok ālik eaar kalbuuj ke pija in kar kwaļo̧ke ilo aolep nuuj in jota ko. Ke būļiij eaar kwaļo̧k n̄an em̧m̧aan eo video ko kōn e jān security kemera ko, eaar bwilōn̄ kōn ta eo eaar loe. “Ak iaar door ļaaim̧ juuj turin meja!” Eaar kwaļo̧k.3

Ke juon scientist ilo Cornell University eaar ron̄ kōn bwebwenato in, eaar bwilōn̄ bwe em̧m̧aan eo emaron̄ kar kanooj ļap an jab jeļā kōn likjab eo an make. N̄an jeļā n̄e menin eaar juon jorrāān ļapļap, ruo rietale ro raar karuwaineneik rijikuuļ ro an college n̄an bōk kuņaer ilo juon m̧wein̄an teej ko kōn kapeel ko rellōn̄ an mour innām kar kajjitōk ippāer n̄an jon̄e ekōjkan aer kōm̧m̧ane. Rijikuuļ ro eaar jab em̧m̧an aer kōm̧m̧ane raar ro ejjab jejjet ilo etale jerbal eo aer make—jet iaer rej elmakote jikoor ko aer eļapļo̧k jān ļalem kōttan an ļapļo̧k jān jon̄an eo rōmaroñ kar kōm̧m̧ane. 4

Ekkatak in eaar jab m̧ool ilo elōn̄ wāween ko, kapene im bar kapene ejja jem̧ļo̧k eo wōt: elōn̄ iaad epen an lo er make āinwōt an lukkuun, im em̧ool armej ro rewejepedik etōr jān jon̄an elmakote jipan̄ eo aer make im edik elmakote jipan̄ ko me ro jet rej kōm̧m̧ane.5

Emaron̄ jab kanooj ļap n̄an elmakote ewi em̧m̧an in ad kattōre juon wa ak ewi etoļo̧k in ad maron̄ den̄ļo̧ke juon golf ball. Bōtaab n̄e jej jino tōmak bwe jipan̄ ko ad ilo m̧weo, lo jerbal, im ilo kabun̄ rej ļapļo̧k jān jon̄an eo rej lukkuun, jej kabōjrak kōj make n̄an kōjeram̧m̧an ko im iien ko rem̧m̧an n̄an kōkōm̧anm̧anļo̧k kōj make ilo wāween ko reļļap im em̧m̧an.

Jikin ko Repilo ilo Jetōb

Juon eo ijeļā kajjien ekōn jokwe ilo juon ward ippān jet iaan bun̄bun̄ ko reļlap ilo Kabun̄ in—ro rej kobaļo̧k ilo kweilo̧k an Kabun̄ reļlap, jerbal in loļo̧k m̧ōko raar eļļap, ajri in Būraimere raar aolep iien em̧m̧an m̧wilier, kōjota ko an ward ekoba m̧ōn̄ā ko renno me membōr ro ejeja aer kootlo̧ki ioon būļoor eo an im̧ōn jar eo, im ij ļōmņak eaar ejjeļo̧k iakwelel ko ilo aer ikkure ilo Kabun̄ eo.

Eo m̧ōtta im lio pāleen raar tok ālik kūr n̄an juon mijen. Ke raar ro̧o̧l jilu iiō tokālik, ripālele in raar bwilōn̄ n̄an lo bwe ilo iien eo raar ettoļo̧k jerbal, 11 m̧are ko raar jem̧ļo̧k ilo jepel.

Men̄e ward eo eaar kwaļo̧k eļōn̄ kōkaļļe ko kon tiljek im kajoor, juon men ekabūrom̧ōjm̧ōj eaar waļo̧k ilo bōro ko im mour ko an membōr ro. Im men in kainepata eo ej bwe jekjekin ejjab āin juon. Men ko emakijkij aer jab aorōk im nana rej waļo̧k n̄e memebōr ro an Kabun̄ in rej erom m̧ūjkōk jān pedped ko an gospel eo. Remaron̄ waļo̧k itulik n̄an erom rikaļoor ro an Jisōs Kraist, bōtaab ilo itulowa būruwier em̧ōj aer jepeļļo̧k jān Rilo̧mo̧o̧r eo im katak ko An. Jidik kōn jidik rej eļļo̧k jān men ko an Jetōb im em̧m̧akūt m̧aanļo̧k n̄an men ko an laļ in.

Rikabwijer ro an priesthood eo me rekōn erreo raar jino jiron̄ er make bwe Kabun̄ in ej juon men em̧m̧an n̄an kōrā im ajri ro ak ejjab n̄an er. Ak jet membōr rej erom reel bwe jikejuuļ ko aer repoub ak jekjek ko aer rein juon ekōm̧m̧an bwe ren eļļā jān jerbal in kijejeto ko aolep raan im jerbal me renaaj dāpij aer epaakeļo̧k Jetōb eo. Ilo tōre in me armej rej kajieon̄ kabun̄ būruwier im iakwe er make eļapļo̧k, epidodo n̄an erom lukkuun jeļā kōm̧m̧an kōl ilo jekpen ņae n̄an jab kepaak Anij emakijkij ilo jar, karum̧wijļo̧k ekkatak jeje ko rekwojarjarj, kowaan kweilo̧k ko an Kabun̄ in im nokon in jota ko an baam̧le, ak jab kōļļā m̧ōttan jon̄oul eo em̧ool im jortak ko.

Em̧m̧aan jeiū im jatū rejitōnbōro, kom̧ naaj ke jouj im kalimjōk itulowaan būruwōmi im kajjitōk kajjitōk eo eļamwaan: “Irooj, n̄a ke?”

Em̧ōj ke ami kar jino kowaan—men̄e jidik wōt—jān “gospel … e aiboojoj an Anij, eo em̧ōj likūt e n̄an [kom̧] ”?6 Em̧ōj ke ami kar kōtļo̧k “anij in laļ in” n̄an kōmarokļo̧k ļōmņak ko ami n̄an “meram in gospel in aiboojoj an Kraist”?7

Ro m̧ōtta rejitōnbōro, em̧m̧aan ro rejitōnbōro aō, kajjitōk ippāmi make, “Ta eo ij kaorōk eļaptata?”

Būruwōmi ej ke pedped ioon men ko em̧m̧an wōņaki an laļ in, ak ej ke pedped ioon katak ko an Jisōs Kraist eo etiljōk? “Bwe ijo m̧weiemi ej pād ie, barāinwōt ijo būruemi enaaj pād ie.”8

Jetōb eo an Anij ej ke jokwe ilo būruwōmi? Kom̧ij ke “pen im em̧m̧an okrami” ilo iakwe eo an Anij im an armej ro m̧ōttami? Kom̧ij ke wujlepļo̧k eļap iien im lo̧ļe n̄an bōktok m̧ōņōņō n̄an m̧are eo ami im baamle? Kom̧ij ke leļo̧k ami kajoor ko n̄an kōttōpar ko reļļap tata an meļeļe im mour “ta eo depakpakin, im aetokan, im m̧wilaļin, im utiejen”9 an ko̧jpeļ eo kar kōjepļaaktok an Jisōs Kraist?

Em̧m̧aan ro, eļan̄n̄e ej ami ikdelel eļap n̄an kōļapļo̧k (ilowaami make) m̧wil ko an Kraist kōn tōmak, erreo, jeļāļo̧kjeņ, kommaan wa, kijenmej, jouj, kwojarjar, iakwe an Kraist, im jerbal.10 Jemed Ilan̄ enaaj kōm̧m̧an bwe kom̧in juon kein jerbal ilo Pein n̄an lo̧mo̧o̧r an elōn̄ jetōb.11

Etale Mour ko Ad

Em̧m̧aan ro jeiū im jatū, ejjeļo̧k iaad ekōņaan kwaļo̧k n̄e jej jejļo̧k jān iaļ eo ejim̧we. Emakijkij ad kajieon̄ kowaan kalimjōk ilo tum̧wilaļ jetōb ko ad im jelm̧ae m̧ōjņo̧ ko ad, likjab ko, im mijak ko. Kōn menin, n̄e jej kōm̧m̧an etale eo an mour ko ad, jej kōm̧m̧ane āindein ilo ad kōjerbal ļōmņak ko an juon make, jekpen ņae ko, im bwebwenato ko jej jiron̄ kōj make n̄an maron̄ kabun̄ bōro an ļōmņak ko im m̧akūtkūt ko rettoon.

Bōtaab n̄an maron̄ lo kōj make ilo alikkar ej aorōk n̄an eddōkļo̧k in jetōb ko ad im em̧m̧an eo ad. Eļan̄n̄e m̧ōjņo̧ ko im likjab ko ad rej pād wōt ilo ņojak ilo marok ko, innām kajoor in lo̧mo̧o̧r eo an Rilo̧mo̧o̧r ejjab maron̄ kōmour er im kōkajoor er.12 Eoktak, ad pilo ņae m̧ōjņo̧ ko ad an armej renaaj barāinwōt kōm̧m̧an bwe jān pilo n̄an maron̄ kwojarjar eo me Jemed ekōņaan n̄an najdiki ilo kōj kajjojo.

Kōn menin ekōjkan ad maron̄ kōromaak meram eo erreo an m̧ool eo an Anij n̄an jetōb ko ad im lo kōj make āinwōt An lo kōj?

Imaron̄ ke elmakote bwe jeje ko rekwojarjar im ekōnono ko litok ilo kweilo̧k eo eļap rej letok pedped ko me jemaron̄ kōjerbali n̄an etale kōj make.

Āinwōt ami kar ron̄ im riiti naan ko an rikanaan ro etto im raan kein, jab ļōmņak kōn ewi wāween an naan ko jerbal n̄an bar juon im kajjitōk kajjitōk eo eļamwaan: “Irooj, n̄a ke?”

Jej aikuj kepaak Jemed Indeeo kōn bōro ko rerub im ļōmņak ko rekipilie. Jej aikuj kōņaan katak im n̄an oktak. Im oh, ewi jon̄an eo jej bōke jān ajeļo̧k n̄an mour kōn mour eo Jemedwōj Ilan̄ ej karōk n̄an kōj.

Ro me rej jab kōņaan katak im oktak remaron̄ naaj jab im āinwōt naaj jino n̄an ļōmņak n̄e Kabun̄ in epād ie aolep men ko n̄an liļo̧k n̄an er.

Ak ro me rekōņaan eddōkļo̧k im wōnm̧aanļo̧k, ro me rej katak kōn Rilo̧mo̧o̧r eo im ikdelel n̄an āinwōt E, ro me rej kōttāik er make āinwōt juon ajri edik im lale bwe ļōmņak ko im m̧akūtkūt ko rej kam̧ōņōņōik Jemedwōj ilo Lan̄—renaaj en̄jake kabwilōn̄lōn̄ eo an Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r. Renaaj ilo m̧ool en̄jake Jetōb eo em̧m̧an an Anij. Renaaj nemake lan̄lōn̄ eo eļap me ej leen eo an bōro emeanwōd im ettā. Renaaj jeram̧m̧an kōn ikdelel eo im kauwe eo me n̄an erom rikaļoor ro rem̧ool an Jisōs Kraist.

Kajoor eo an Em̧m̧an

Ilo mour eo aō, eaar wōr aō iien em̧m̧an n̄an jeļā kajien jet iaan em̧maan im kōrā ro eļap aer beran im meletlet me raar mour ilaļ in. Ke iaar likao wōt, iaar bwilōn̄ kōn ro me raar meletlet, ļee, wejepedik, im kar nōbar jān laļ in. Bōtaab ilo iiō ko, iaar itok n̄an kile bwe eļapļo̧k aō bwilōn̄ kōn jetōb ko rem̧m̧an im jeram̧m̧an me raar m̧ool in em̧m̧an im jab m̧ool.

Ta ejjab unlelep in ko̧jpeļ eo im ta eo ej kōm̧m̧an n̄an kōj? Ej nuuj eo em̧m̧an, im ej jipan̄ kōj n̄an erom em̧m̧an.

Naan ko an Rijilōk Jemes ej jerbal n̄an kōj rainin:

“Anij ej jum̧ae ro euteej burweer, a Ej leļo̧k jouj n̄an ro ri ettā. …

“Kom̧win kōttāik kom̧ im̧aan mejān Irooj, im Enaaj koutiej kom̧.”13

Em̧m̧aan ro, jej aikuj door iturejet utiej bōro eo ad, kowaan en̄jake ko ad rewaan, im ilo ettā, kajjitōk, “Irooj, n̄a ke?”

Im eļan̄n̄e uwaak eo an Irooj ej “Aaet, nejū m̧aan, ewōr men ko kom̧ij aikuj kōkōmanmanļo̧k, men ko imaron̄ jipan̄ kom̧ n̄an anjo,” ij jar bwe jenaaj bōk uwaak in, ettā ilo kile jerawiwi ko ad im likjab ko, innām im ukōt wāween ko ad jān erom ļōm̧aro pālele rem̧m̧anļo̧k, baba ro rem̧m̧anļo̧k im ļaddik ro nejin rem̧m̧anļo̧k. Kōm̧m̧an bwe jān iien in m̧aanļo̧k pukōt kōn aolepān ad maron̄ n̄an etetal kijn̄en̄e ilo iaļ eo kar kōjeram̧m̧an an Rilo̧mo̧o̧r eo—n̄an lo kōj make ilo alikkar ej jino in māletlet.

Ilo ad kōm̧m̧ane āindein, ad Anij ejouj enaaj tōl kōj kōn pein ; jenaaj kōm̧m̧an bwe jān kajoor, im jeram̧m̧an jān ijo eutiej.14

Ro m̧ōtta rejitōnbōro, bun̄tōn eo im̧aan ilo iaļ in ekabwilōn̄lōn̄ im ekam̧ōņōņō an rikaļoor ej jino kōn ad kajjitōk kajjitōk eo elemwaan:

“Irooj, n̄a eo ke?”

Jān menin ij kam̧ool im likūt ippāmi kōjeram̧m̧an ko aō ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Matu 26:21–22; kar kakobaba.

  2. Matu 7:3, 5.

  3. Lale Errol Morris, “The Anosognosic’s Dilemma: Something’s Wrong but You’ll Never Know What It Is,” New York Times, Juun 20, 2010, http://opinionator.blogs.nytimes.com/2010/06/20/the-anosognosics-dilemma-1.

  4. Lale Justin Kruger im David Dunning, “Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One’s Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments,” Journal of Personality and Social Psychology, Tij. 1999, 1121–34. “Across 4 studies, rijeje ro raar lo bwe bōk kuņaan ej scoring in the bottom quartile ilo teej ko kōn humor, grammar, and logic grossly overestimated their test performance and ability. Although their test scores put them in the 12th percentile, they estimated themselves to be in the 62nd” (from the abstract ilo http://psycnet.apa.org/?&fa=main.doiLanding&doi=10.1037/0022–3514.77.6.1121).

  5. Lale Marshall Goldsmith, What Got You Here Won’t Get You There (2007), jākjōn one, jepta 3. Riekkatak ro raar kajjitōk ippān jilu m̧ōttaer n̄an jon̄e jipan̄ eo aer make n̄an wejepedik eo an kom̧bani eo. Their self-assessed contribution added up to 150 percent.

  6. 1 Timote 1:11.

  7. 2 Korint 4:4.

  8. Luk 12:34.

  9. Epesōs 3:18.

  10. Lale Doctrine and Covenants 4:6.

  11. Lale Alma 17:11.

  12. Lale Ether 12:27.

  13. Jemes 4:6, 10.

  14. Lale Doctrine and Covenants 1:28.