2010–2019
Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí
ʻOkatopa 2014


Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí

Neongo e ngaahi faingataʻa kovi ʻo e moʻuí, ka kuo pau ke tau tuku taimi ke ngāueʻi ʻetau tuí.

ʻI he nofo ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ʻĪtení, ne foaki lahi ange kiate kinaua e meʻa kotoa naʻá na fie maʻu fakaʻahó. Naʻe ʻikai ha faingataʻa, ʻahiʻahi pe mamahi. Koeʻuhí ne teʻeki ai ke na aʻusia e faingataʻá, naʻe ʻikai ai ke na ʻilo te na lava ʻo fiefia. Kuo teʻeki ke na aʻusia e mamahí, ko ia ne ʻikai ke na lava ʻo ongoʻi e nongá.

Ne faifai pea maumaufono ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he fekau ke ʻoua te na kai e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e ʻilo e lelei mo e koví. ʻI heʻena fai iá, naʻe ʻikai ke na kei ʻi ha tuʻunga haohaoa. Naʻe kamata ke na foua e ngaahi tefitoʻi moʻoni fehangahangaí. Ne kamata ke na fehangahangai mo e mahaki ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻena moʻui leleí. Ne kamata ke na ongoʻi e mamahí pea pehē ki he fiefiá foki.

ʻI he kai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e fua kuo tapuí, naʻe kamata ai hono ʻilo ʻo e leleí mo e koví he māmaní. Naʻe malava ʻi heʻena filí ke tau takitaha haʻu ai ki he māmani ko ʻení ke ʻahiʻahiʻi mo siviʻi kitautolu.1 ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e tauʻatāina ke filí, ʻa ia ko ʻetau lava ia ke fili pe haʻisia ki he ngaahi fili ko iá. ʻOku malava ʻi he Hingá ke tau ongoʻi ʻi heʻetau moʻuí, ʻa e fiefiá mo e mamahí fakatouʻosi. ʻOku malava ke mahino kiate kitautolu e nongá he ʻoku tau ongoʻi e mamahí.2

Ne ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻe hoko ʻeni kiate kitautolu. Ko e konga kotoa ia ʻo ʻEne palani haohaoa ʻo e fiefiá. Naʻá Ne teuteuʻi ha founga ʻi he moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa Hono ʻAlo talangofua haohaoa ko Sīsū Kalaisí, ke ikunaʻi Heʻene Fakaleleí ʻa e faingataʻa kotoa pē te tau ala aʻusia ʻi he matelié.

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi faingataʻa. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u lisi kotoa e kovi ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia ke fakamatalaʻi kotoa e ngaahi faingataʻa mo e loto mamahi ko e konga ʻo e moʻui matelié. Ne tau ʻiloʻi kotoa hotau takitaha faingataʻaʻiá mo e ʻahiʻahí, mamahí mo e loto mamahí.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻi he maama fakalaumālié ko e taumuʻa ʻo ʻetau haʻu ki hení ke siviʻi, ʻahiʻahiʻi mo tupulaki.3 Ne tau ʻilo te tau fehangahangai mo e kovi ʻa e filí. Mahalo te tau ongoʻi e ngaahi meʻa kovi ʻo e moʻui matelié ʻo lahi hake ia ʻi he leleí ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Līhaí ʻo pehē, “He ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē.”4 Neongo e ngaahi faingataʻa kovi kotoa ʻo e moʻuí, kuo pau ke tau tuku taimi ke ngāueʻaki ʻetau tuí. ʻOku fakaafeʻi mai ʻe he ngāue peheé ʻa e lelei mo e ivi mālohi lelei mo ʻaonga ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki heʻetau moʻuí.

Kuo ʻomai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha ngaahi founga ke tokoniʻi kitautolu ke haʻu kia Kalaisi pea tui ki Heʻene Fakaleleí. ʻI he hoko ʻa e ngaahi founga ko ʻení ko e ngaahi tōʻonga mahuʻingá, ʻoku nau ʻomai e founga faingofua taha ke maʻu ai e nongá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui matelié. Kuó u fili he ʻahó ni ke talanoa ki ha founga ʻe fā ʻo e ngaahi founga ko ʻení. ʻI heʻeku leá, fakakaukauʻi hoʻo ngāue fakatāutahaʻaki e founga takitaha; pea kolea e fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he founga te ke fakaʻaongaʻi lelei ange ai kinautolú.

Lotú

Ko e founga ʻuluakí e lotú. Fili ke fetalanoaʻaki mo hoʻo Tamai Hēvaní. Tuku ha taimi he ʻaho kotoa pē ke vahevahe kiate Ia hoʻo fakakaukaú mo e ongó. Fakahā kotoa kiate Ia hoʻo ngaahi hohaʻá. ʻOkú Ne mahuʻingaʻia ʻi he meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí pea pehē ki he ngaahi meʻa angamaheni ʻi hoʻo moʻuí. Vahevahe mo Ia ʻa e ngaahi ongo mo e aʻusia kotoa pē ʻokú ke maʻú.

Koeʻuhí ʻokú Ne fakaʻapaʻapaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, he ʻikai ai ke fakamālohiʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke lotu ange ki ai. Ka ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e tauʻatāina ke fili ko iá mo fakakau Ia ʻi he tapa kotoa hoʻo moʻui fakaʻahó, ʻe kamata ke fonu ho lotó ʻi he nonga mo e fiemālie. ʻE ʻoatu ʻe he nonga ko iá ha maama taʻengata ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá. Te ne tokoniʻi koe ke ke lavaʻi e ngaahi faingataʻá ni ʻi ha fakakaukau ʻoku taʻengata.

Mātuʻa, tokoni ʻo maluʻi hoʻomou fānaú ʻaki e mālohi ʻo e lotu fakafāmilí ʻi he pongipongí mo e poʻulí. ʻOku fekuki e fānaú ʻi he ʻaho kotoa pē mo e kovi ʻo e holi koví, mānumanú, hīkisiá mo ha ngaahi tōʻonga faiangahala lahi kehe. Maluʻi hoʻo fānaú maʻu pē mei he ngaahi takiekina ʻo e māmaní ʻi haʻo fakamālohia kinautolu ʻaki e ngaahi tāpuaki mālohi ʻoku maʻu mei he lotu fakafāmilí. ʻOku ʻikai totonu ke toe fehuʻia e lotu fakafāmilí ia ʻi hoʻomou moʻui fakaʻahó.

Ako Folofolá

Ko e founga hono uá ko hono ako e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tohi folofolá pea mo e lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOku tau fakataufolofola ki he ʻOtuá ʻi he lotu. Ko e lahi taha ʻEne folofola mai kiate kitautolú ʻoku fai mai ia ʻi Heʻene folofola kuo tohí. Koeʻuhí ke ke ʻilo pe ʻoku ongo fēfē e leʻo Fakalangí, lau ʻEne folofolá, ako e ngaahi folofolá pea fakalaulauloto ki ai.5 ʻAi ke nau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo hoʻo moʻuí he ʻaho kotoa. Kapau ʻokú ke fie maʻu hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi, mahino mo talangofua ki he ueʻi ʻa e Laumālié, kuo pau ke mou ako mo kinautolu e folofolá.

ʻOua te ke moʻulaloa ki he loi ʻa Sētané tokua ʻoku ʻikai ke ʻi ai hao taimi ke ako e folofolá. Fili ke tuku ha taimi ke ako ai kinautolu. ʻOku mahuʻinga ange ʻa e keinanga ʻi he folofola ʻo e ʻOtuá he ʻaho kotoa peé ʻi he mohé, akó, ngāué, polokalama televīsoné, vaʻinga vitioó pe mītia fakasōsialé. Mahalo ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koé, ke ke tuku ha taimi ke ako e folofola ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku pehē, fai ia!

ʻOku lahi ha ngaahi talaʻofa fakaepalōfita ʻo e ngaahi tāpuaki ki he ako fakaʻaho e folofolá.6

ʻOku ou tānaki atu e palōmesi ko ʻení: ʻi hoʻo fakatapui ha taimi, fakatāutaha mo fakafāmili, he ʻaho kotoa pē ke ako e folofola ʻa e ʻOtuá, te ke maʻu e nongá ʻi hoʻo moʻuí. He ʻikai maʻu e nonga ko iá mei he māmaní. ʻE maʻu ia mei homou ʻapí, mei homou lotoʻi fāmilí pea mei ho lotó. Ko ha meʻafoaki ia ʻo e Laumālié. ʻE malama atu ia meiate koe ke takiekina e niʻihi kehe ʻi he māmaní ʻoku mou feohí. Te ke fai ai ha meʻa ʻoku matuʻaki mahuʻinga ke tanaki atu ki he lahi fakalūkufua ʻo e melinó ʻi he māmaní.

ʻOku ʻikai ko haʻaku pehē atú he ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí. Manatuʻi ko e taimi ne ʻi he ngoue ko ʻĪtení ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe ʻikai haʻana faingataʻaʻia, pea naʻe ʻikai ke na lava ʻo aʻusia e fiefiá, nekeneká mo e nongá.7 Ko e faingataʻá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻui matelié. Tuʻunga ʻi he ako folofola maʻu pē mo toutou fakahokó, te ke maʻu ai ha nonga ʻi he mamahi ʻoku nau ʻākilotoa koé pea mo ha mālohi ke fakafepakiʻi e ngaahi ʻahiʻahí. Te ke fakatupulaki ha tui mālohi ʻi he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá pea mo ʻilo ʻe lelei e meʻa kotoa ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakatatau mo e taimi ʻa e ʻOtuá.

Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo ngāue ke fakamālohia ho fāmilí mo tanumaki e nongá, manatuʻi e founga fika tolu ko ʻení: efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí. Tokanga ke ʻoua naʻa hoko hoʻomou efiafi fakafāmilí ko ha meʻa noa pē mo e fakaʻosinga ʻo ha ʻaho femoʻuekina. Fakapapauʻi ke ʻi ʻapi fakataha homou fāmili he efiafi Mōnité. ʻOua naʻa tuku e fie maʻu ʻa e ngāué, sipotí, ngaahi ʻekitivitī kehé, ngāue fakaako ke fai mei ʻapí pe ha toe meʻa kehe ke mahuʻinga ange ʻi he taimi ko iá ʻi hoʻo feohi fakataha ʻi ʻapi mo ho fāmilí.

ʻOku ʻikai mahuʻinga tatau e fokotuʻutuʻu homou efiafí mo e taimi ʻoku maʻú. ʻOku totonu ke akoʻi e ongoongoleleí he taimi pau pea ʻi ha taimi pē. ʻAi ke hoko ia ko ha aʻusia mahuʻingamālie ki he mēmipa takitaha homou fāmilí. Ko ha taimi mahuʻinga e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ke fai ai ha fakamoʻoni ʻi ha feituʻu malu; ke ako ʻa e ʻakonakí, palaní, mo e ngaahi potoʻi fakangāué; ke fakamālohi e fetuʻutaki fakafāmilí; ke fakatupulaki e ngaahi tukufakaholo fakafāmilí; ke fetalanoaʻaki; pea ko e mahuʻinga angé ke fiefia!

ʻI he konifelenisi ʻo ʻEpeleli ne toki ʻosí, ne fakamatala mahino ai ʻa Sisitā Linitā S. Liivi: “Kāinga, koeʻuhí ko ʻeku ʻilo ʻi he meʻa kuó u aʻusia mo hoku husepānití, kuo pau ke u fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ako fakaʻaho e folofolá, lotú mo e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí. Ko e ngaahi meʻa tēpū ʻeni ʻoku tokoni ke toʻo ʻa e hohaʻá, pea tataki ʻetau moʻuí [mo] maluʻi lahi ange hotau ʻapí.”8 Ko ha fefine matuʻaki poto ʻa Sisitā Liivi. ʻOku ou tapou mālohi atu ke ʻi ai haʻamou fakamoʻoni pē ʻamoutolu ki he ngaahi ʻulungānga mahuʻingá ni ʻe tolu.

ʻAlu ki he Temipalé

Ko e founga hono faá ke ʻalu ki he temipalé. ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻikai ha toe feituʻu ʻe nonga ange ʻi he māmaní ka ko e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻoku ʻikai haʻo lekomeni temipale, ʻai ke ke taau ke maʻu ia. ʻI hoʻo maʻu ha lekomeni temipalé, toutou fakaʻaongaʻi ia.9 Fakataimitēpileʻi ha taimi pau ke ke ʻi he temipalé ai. ʻOua naʻa tuku ha taha pe ko ha meʻa ke ne taʻofi koe mo hoʻo ʻi aí.

ʻI hoʻo ʻi he temipalé, fakafanongo ki he fakalea ʻo e ngaahi ouaú, fakalaulauloto, lotua pea feinga ke mahino hono ʻuhingá. Ko e temipalé ko e taha ia ʻo e ngaahi feituʻu lelei taha ʻe mahino ai e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Fekumi ai kiate Ia. Manatuʻi ʻoku maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi hoʻo ʻave e ngaahi hingoa ho fāmili tonú ki he temipalé.

ʻOku hoko ʻa e ngaahi foungá ni ʻe fā ko e ngaahi tōʻonga moʻui mahuʻinga ia ke fakavaʻe ai hoʻo moʻuí ʻi he mālohí ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Manatuʻi ko hotau Fakamoʻuí e Pilinisi ʻo e Melinó. ʻOku maʻu ʻa e melino ʻi he moʻui fakamatelie ko ʻení mei Heʻene feilaulau fakaleleí. ʻI heʻetau lotu maʻu pē ʻi he pongipongí mo e efiafí, ako fakaʻaho e folofolá, fakahoko e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí mo ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ʻoku tau tali fiefia ai ʻEne fakaafe ke “haʻu kiate Iá.” Ko e lahi ange ʻetau fakatupulaki e ngaahi tōʻonga ko ʻení, ko e feinga lahi ange ia ʻa Sētane ke fakamamahiʻi kitautolú ka ko e siʻisiʻi ange ia ʻene malava ke fakahoko iá. ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi founga ko ʻení, ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau tauʻatāina ke filí ke tali e ngaahi meʻafoaki kakato ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku ou ʻilo ko e taimi ko ē ʻoku ou fakavaʻivaʻinga ai ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa langi [mo] ʻikai fanafana mai ʻa e laumālié, ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito mei he ʻOtuá. Kapau te u moʻui ʻaki e folofolá, ʻoku ou vāofi ange ai mo e ʻOtuá pea foki mai hoku tuʻunga fakalaumālié. ʻOku ou toe ʻofa lahi ange kiate kinautolu ʻoku totonu ke u ʻofa ki aí ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó mo e ʻatamaí mo e iví, pea ʻi he lahi ange ʻo ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú, ko e faingofua ange ai pē ia ke u fai ki heʻenau faleʻí.”

ʻOku ʻikai ko ʻeku fokotuʻu atú ʻe mole kotoa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi hoʻo fai e ngaahi meʻa ko ʻení. Naʻa tau haʻu ki he moʻui matelié ke tupulaki ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e siví. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá ke tau hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻoku malava ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau kātekina e ngaahi faingataʻa ko iá.10 ʻOku ou fakamoʻoni ko ʻetau haʻu moʻoni kiate Iá, te tau lava ai ʻo kātekina e ʻahiʻahí, lotomamahí, mo e faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Mōsese 5:11.

  2. Vakai, Mōsese 4–5.

  3. Vakai, ʻĒpalahame 3:25.

  4. 2 Nīfai 2:11.

  5. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:36; vakai foki veesi 34–35.

  6. ʻOku kau he ngaahi sīpingá ʻa e:Naʻe lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Te tau maʻu e fanafana leʻosiʻi ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau lau mo fakalaulaulotoa e folofolá. Te tau lava ʻo maʻu e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí. ʻOku tau ʻilo ai e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni pau ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo ʻEna ʻofa kiate kitautolú. Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai e ako folofolá mo ʻetau lotú, te tau lava ʻo ʻilo pau ai ʻoku moʻoni e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … Ko e taimi ʻoku tau manatuʻi ai ke lotu mo tuku ha taimi ke vakai ki he folofolá, ʻe tāpuekina lahi ange moʻoni ʻetau moʻuí pea mo fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá” (“ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuenoa,” Liahona, Nōvema 2013, 122).Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku ou palōmesi taʻe toe veiveiua atu kapau te mou takitaha tauhi e polokalama faingofua ko ʻení, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e lahi hoʻo toutou lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻe haʻu ki hoʻo moʻuí mo e ʻapí ha Laumālie lahi ange ʻo e ʻEikí, ko ha fakamālohia ke ke liliu ʻo ʻaʻeva ʻi he talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, mo ha fakamoʻoni mālohi ange ʻo e moʻui moʻoni ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“A Testimony Vibrant and True,” Liahona, Aug. 2005, 6).Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā: “ʻOku tāpuekina lahi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he taimi ʻoku ʻai ai ʻe he tamai mo e faʻē potó ʻenau fānaú ke nau lau fakataha mei he ngaahi tohi folofolá, pea aleaʻi tauʻatāina e ngaahi talanoa fakaʻofoʻofá mo e ngaahi fakakaukaú kau ki he mahino [ʻa e taha kotoa]. ʻOku faʻa ʻi ai e fakakaukau fakaofo ʻa e toʻu tupú mo e fānau īkí pea mo ha houngaʻia ʻi he ngaahi tohi fakalotú” (“Reading the Scriptures,” Ensign, Nov. 1979, 64).Naʻe lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē: “ʻOku tau faʻa ngāue lahi ʻi hono feingaʻi ke fakatupulaki e tuʻunga ʻo e ʻekitivitií ʻi homou siteikí. ʻOku mau ngāue faivelenga ke fakatokolahi e pēseti ʻo kinautolu ʻoku maʻu houalotu sākalamēnití. ʻOku tau ngāue ke maʻu ha pēseti lahi ange ʻo e kau talavou ʻoku ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau feinga ke fakatokolahi e niʻihi ʻoku nau mali ʻi he temipalé. Ko e ngaahi ngāue lelei kotoa ʻeni mo mahuʻinga ki he tupulaki ʻo e puleʻangá. Ka ʻi hono ako fakamātoato maʻu pē ʻe he kāingalotú fakafoʻituitui mo fakafāmili e folofolá, ʻe hoko lelei ai pē ʻa e ngaahi meʻa kehé. ʻE tupulaki ʻa e ngaahi fakamoʻoní. ʻE fakamālohia e ngaahi tukupaá. ʻE fakamālohia e ngaahi fāmilí. ʻE maʻu e ngaahi fakahā fakatāutahá” (“The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 81).Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku ou ʻilo ko e taimi ko ē ʻoku ou fakavaʻivaʻinga ai ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa langi [mo] ʻikai fanafana mai ʻa e laumālié, ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito mei he ʻOtuá. Kapau te u moʻui ʻaki e folofolá, ʻoku ou vāofi ange ai mo e ʻOtuá pea foki mai hoku tuʻunga fakalaumālié. ʻOku ou toe ʻofa lahi ange kiate kinautolu ʻoku totonu ke u ʻofa ki aí ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó mo e ʻatamaí mo e iví, pea ʻi he lahi ange ʻo ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú, ko e faingofua ange ai pē ia ke u fai ki heʻenau faleʻí.” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 67).Naʻe lea ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī: “ʻOku ou ʻilo pau kapau ʻe lau hotau ʻapí mo e mātuʻá e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotu pea toutou fakahoko, ʻiate kinautolu pē pea mo ʻenau fānaú, ʻe haʻu e laumālie ʻo e tohi ko iá ʻo fakafonu hotau ʻapí mo kinautolu ʻoku ʻi aí. ʻE tupulaki e laumālie ʻo e lotoʻapasiá; ʻe tupulaki e fefakaʻapaʻapaʻakí mo e feveitokaiʻakí. ʻE mavahe e laumālie ʻo e fakakikihí. ʻE faleʻi ʻe he mātuʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e ʻilo lahi ange. ʻE tokanga mo ongongofua ange e fānaú ki he faleʻi ʻenau mātuʻá. ʻE tupulaki e angamāʻoniʻoní. ʻE ʻi hotau ʻapí e tuí, ʻamanaki leleí, ʻofa faka-Kalaisí—ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—ʻo ne ʻomai e nongá, nekeneká mo e fiefiá” (“The Book of Mormon,” Ensign, May 1980, 67).Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka: “ʻI he taimi ʻoku mahino ai ʻa e tokāteline moʻoní, ʻokú ne liliu ʻe ia ʻa e tōʻonga moʻuí mo e ʻulungāngá. ʻE vave ange hano liliu ʻo e ʻulungāngá ʻe he ako ki he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻi hano fai ʻo ha ako pē ki he ʻulungāngá” (“Do Not Fear,” Liahona, May 2004, 79).Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “Ko e lotu fakafāmilí, ako folofolá pea pehē ki he efiafi fakaafāmili ʻi ʻapi kotoa pē, ko ha foʻi toho ia ʻe taha ʻo e mataʻipolosí ʻi he fakatātā hotau laumālié. He ʻikai ke hā ngali mahuʻinga pe te tau manatua fuoloa fēfē ha meʻa pē ʻe taha naʻe hoko. Ka ʻe hangē ko e fengāueʻaki ʻa e ngaahi fetōhoaki ʻa e mataʻipolosi vali lanu engeengá, koulá mo e lanu melomeló ke nau ʻomai ha fakatātā laulōtahá, ʻe pehē tofu pē ʻa e ngaahi ola fungani fakalaumālie ʻe maʻu mei heʻetau fai maʻu pē ʻa e fanga kiʻi meʻa ʻoku hā ngali siʻisiʻí” (“Faivelenga ʻo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi,” Liahona, Nōvema 2009, 19–20).

  7. Vakai, 2 Nīfai 2:13.

  8. Linda S. Reeves, “Protection from Pornography—a Christ-Focused Home,” Liahona, Mē 2014, 16–17.

  9. Naʻe lea ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻo pehē: “ʻI he laumālie ko iá ʻoku ou fakaafeʻi ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke vakai ki he temipale ʻo e ʻEikí ko ha fakatātā maʻongoʻonga ʻo hoʻo memipasipí. Ko e holi lahi taha ia ʻo hoku lotó ke taau e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ke hū ki he temipalé. ʻE fakahōifua ki he ʻEikí kapau ʻe taau e mēmipa lalahi kotoa—pea ʻi ai—haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. Ko e ngaahi meʻa ko ia kuo pau ke tau fai mo ʻikai ke fai ke taau ai ke maʻu ha lekomeni temipalé ʻa e ngaahi meʻa pē ia te ne fakapapauʻi mai ʻetau fiefia fakafoʻituitui pe fakafāmilí. Tau hoko muʻa ko ha kakai ʻoku ʻalu ki he temipalé. ʻAlu maʻu pē ki he temipalé ʻo fakatatau ki hoʻo malava fakatāutahá. Tauhi ha tā ʻo ha temipale ʻi ho ʻapí ke lava ʻo mamata ki ai hoʻo fānaú. Akoʻi kinautolu kau ki he ngaahi taumuʻa ʻo e fale ʻo e ʻEikí. ʻAi ke nau palani mei heʻenau kei siʻí ke ʻalu ki ai pea taau maʻu pē mo e tāpuaki ko iá” (“Exceeding Great and Precious Promises,” Ensign, Nov. 1994, 8).

  10. Vakai, 2 Nīfai 2:2.