2010–2019
Ko ʻEtau Ngāueʻofa Fakatāutahá
ʻOkatopa 2014


Ko ʻEtau Ngāueʻofa Fakatāutahá

Kuo pau ke hoko e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ko hotau takitala kapau ʻoku tau fie ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé ke tau fai ha tokoni.

ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie mo e tāpuaki fakatāutaha ke tokoni. Talu ʻeku mēmipa he Siasí mo ʻeku tokoni ʻi ha founga kehekehe. Hangē ko Misa ʻIutine Falabella, mo e faʻa lea e tamai ʻa ʻEletā ʻEniliki R. Falapelá, “Ko ia ʻoku tokoni ʻi ha meʻá, ʻoku lelei ki ha meʻa; ko ia ʻoku ʻikai tokoni ha meʻá ʻoku ʻikai hano ʻaonga.” Ko e ngaahi lea ʻeni ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi mo tukulotoʻí.

ʻI heʻeku fekumi ki ha fakahinohino lolotonga ʻeku ngāué, ne u manatuʻi ai naʻe fakatefito e tokanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fakafoʻituituí mo e fāmilí. Kuo hanga ʻe Heʻene ʻofa mo e tokanga ʻofa ki he fakafoʻituituí ʻo akoʻi kiate au naʻá Ne tokangaʻi ʻa e mahuʻinga fakatāutaha ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻoku mahuʻinga ke tau fakapapauʻi ʻoku faitokonia mo fakamālohia e tokotaha kotoa pē ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau lau he folofolá ʻo pehē:

“Manatu, ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. …

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻaho kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!”1

ʻOku mahuʻinga e foʻi laumālie kotoa pē ki he ʻOtuá he ko ʻEne fānau kitautolu pea te tau malava ke hoko ʻo hangē ko Iá.2

Kuo pau ke hoko e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ko hotau takitala ʻo kapau ʻoku tau fie ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu te tau lava ʻo tokoniʻí. ʻOku fakahaaʻi mai e foungá ʻe he ngaahi akonaki ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Pea ko e founga ʻeni ʻoku kamata ai ʻetau ngāueʻofa fakatāutahá: ʻiloʻi e ngaahi fie maʻú pea fai ha ngāue ki ai. Hangē ko e lea naʻe fai ʻe Sisitā Linitā K. Peatoní, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, “Tomuʻa sio pea tokoni.”3

ʻOku hoko ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻI Sānuali 2005, naʻá ne tokangaʻi ai ha konifelenisi taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi Pueto Liko pea naʻá ne fakahaaʻi ai e founga tokoni ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau tamaioʻeikí ʻo fakafou ʻi he ngāueʻofa fakatāutahá. ʻI he ʻosi e fakataha lelei ko iá, naʻe kamata feʻiloaki ʻa Palesiteni Monisoni mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ne maʻu fakatahá. Fokifā kuó ne fakatokangaʻi atu ha taha ʻoku tuʻu mei ha feituʻu mamaʻo ʻo siofi mai kinautolu.

Naʻe mavahe leva ʻa Palesiteni Monisoni mei he kakaí ʻo ne lue atu ki he tangatá ʻo fakalea ki ai. Naʻe tangi ʻa Hōsē R. Saiasi mo talaange ko ha mana ʻene ʻalu angé pea ko e tali ia ki heʻene ngaahi lotu mo hono uaifi ko ʻIolanitaá ne fai kimuʻa he fakatahá. Naʻá ne talaange kia Palesiteni Monisoni naʻe puke lahi hono ʻofefiné pea ʻoku ʻiate ia ha tohi ko e ʻomi mei hono uaifí ke ʻave kia Palesiteni Monisoni. Naʻe talaange ʻe Misa Saiasi ki hono uaifí ʻe faingataʻa he ʻoku fuʻu femoʻuekina ʻa Palesiteni Monisoni. Naʻe fakafanongo ʻa Palesiteni Monisoni ki he talanoá peá ne talaange ke ʻoange ʻa e tohí, ʻo ne lau fakalongolongo pē. Naʻá ne faʻo ia he kato hono sutí peá ne talaange kia Misa Saiasi te ne ngāue ki heʻena kolé.

Naʻe ala mai e toʻukupu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki he fāmilí ni ʻo fakafou Heʻene tamaioʻeikí. ʻOku ou tui ʻoku kaungatonu kiate kitautolu e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí: “ʻAlu koe, peá ke fai pehē pē.”4

ʻI he ʻaho 21 ʻo Sepitema 1998, naʻe tō mai ai e Afā ko Siaosí ki Pueto Liko ʻo ne fakahoko ha maumau lahi. Ne u lava ʻo hao moʻui pē mo Sisitā Mātinesi mo ʻema fānau ʻe toko nimá mei he afā lahi ko iá ʻi haʻamau nofo pē homau ʻapí. Ka ne feʻunga mo ha uike ʻe ua e ʻikai lele ange ʻa e vaí mo e ʻuhilá.

ʻI he ʻosi ʻemau vai ne tānakí, naʻe faingataʻa hano toe maʻu mai ha vai. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e kau tangata ne nau tokoni ange ʻaki ʻenau ʻomi e vai mahuʻinga ko iá, kae pehē ki he kau fafine ne nau tokoni ʻofa kiate kimautolú.

Naʻe haʻu ʻa Siamane Kaloni ki homau ʻapí mo ha fuʻu tangikē vai ʻi ha loli. Naʻá ne talamai ko e ʻuhinga ʻo ʻene fai iá he “naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haʻamo fānau ʻoku siʻi fie maʻu vai.” Hili ha ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakaheka leva ʻe Misa Nili Mānoa mo Heamani Kōmesi ha tangikē vai ʻe tolu ki ha loli. Ne taʻeʻamanekina ʻena aʻu ange ki homau ʻapí ʻo fakafonu e ngeʻesi hina vai kotoa pē naʻá na maʻu mo fakaafeʻi foki homau kaungāʻapí ke fakafonu mo ʻenau vaí.

Naʻe tali ʻemau ngaahi lotú ʻi heʻenau ngaahi ngāueʻofa fakatāutahá. Naʻe hā mei he fofonga ʻo e kau tangata ʻe toko tolu ko iá e ʻofa ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú, pea naʻe hanga ʻe heʻenau tokoní—pe ko ʻenau ngāueʻofa fakatāutahá—ʻo ʻomi ha meʻa ki heʻemau moʻuí naʻe mahulu hake ia he vai inú pē. ʻOku mahuʻinga ki he foha mo e ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá, ke nau ʻiloʻi ʻoku tokangaekina kinautolu ʻe he kakaí mo ʻenau leleí.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha mo fakafoʻituitui kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku nau ʻomi ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú kae lava ke tau maʻu ha faingamālie ke aʻusia hotau tuʻunga fakalangí. ʻOku nau tuku mai ha kakai ki heʻetau moʻuí ke nau faitokonia kitautolu. Pea ʻi heʻetau hoko ko ia ko ha meʻangāue ʻi Hona toʻukupú, ʻoku tau lava ai ke fai ha tokoni kiate kinautolu ʻokú Na fakahaaʻi maí.

Ko e founga ʻeni ʻoku tokoni ai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻE tānaki fakataha ʻe he Tauhisipi Leleí ʻa ʻEne fanga sipí. Te Ne fai taha taha ia ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi lelei ʻenau tauʻatāina ke filí—hili ʻenau fanongoa e leʻo ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí mo maʻu ʻenau tokoní. Pea ʻi heʻenau ʻiloʻi ko ia Hono leʻó, te nau muimui leva kiate Ia. ʻOku mahuʻinga e faʻahinga tokoni fakatāutaha peheé ki hono tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó.

ʻIkai ke ngata aí, ko ʻetau hoko ko ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ko ha fakafeʻiloaki lelei moʻoni ia ki he niʻihi te tau lava vahevahe ki ai ʻEne ongoongoleleí. ʻI heʻetau fakaava hotau ngutú pea vahevahe atu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau hoko ai ko “ʻEne kau tauhisipi pea ko hotau tufakangá ke fafangaʻi ʻEne fanga sipi mo ʻEne fanga lami ʻi Heʻene tākangá”5; ko kitautolu e kau “vaivaí mo e kau māʻulaló,”6 “[ʻa e] kau toutai tangatá.”7

ʻOku ʻikai fakangatangata pē ʻetau tokoní mo ʻetau ngāue ʻofá ki he kakai moʻui ʻo e māmani ko ʻení. ʻE lava foki ke mou fai ha ngāue maʻá e kau pekiá—kiate kinautolu ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié naʻe ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ke tali ʻa e ngaahi ouau faifakamoʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava foki ke tau tauhi ha tohinoa pea hiki ʻetau ngaahi hisitōlia fakafāmilí ke liliu e loto ʻo e kakai moʻuí ki he kakai moʻuí—kae pehē ki he loto ʻo e kakai moʻuí ki heʻenau ngaahi kuí. ʻOku fekauʻaki ia mo hono fakafehokotaki hotau fāmilí, ʻa e toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻi ha ngaahi haʻi ʻoku taʻengata. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau hoko ai ko ha kau “fakamoʻui … ʻi he moʻunga ko Saioné.”8

ʻOku tau maʻu ha faingamālie makehe ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú. ʻE lava foki ke tau fai pehē ʻi heʻetau nofo malí, ʻi hotau fāmilí, kaungāmeʻá mo hotau kāingá. Ko ʻetau fakahoko ʻeni ʻa e ngāue ʻofa ʻi heʻetau hoko ko ha kau ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

“Pea ʻe fakakātoa ʻi hono ʻaó ʻa e ngaahi kakai kotoa pē: pea ʻe vahe ua ʻe ia ʻa kinautolu ʻo hangē ko e vaheʻi ʻe he tauhisipí ʻa ʻene sipí mei he kosí:

“Pea ʻe tuku ʻe ia ʻa e fanga sipí ki hono nima toʻomataʻú, ka ko e fanga kosí ki he toʻohemá.

“Pea ʻe toki pehē ʻe he Tuʻí kiate kinautolu ʻi hono nima toʻomataʻú, Haʻu ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní:

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au; naʻá ku fieinua pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au; ko e muli au pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻá ku mahaki pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá pea naʻa mou haʻu kiate au.

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní ʻo pehēange kiate ia, ʻEiki naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? pea fieinua pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli pea mau fakaafeʻi koé? pe telefua pea mau fakakofuʻi koe?

“Pe naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke mahaki pe ʻi he fale fakapōpulá pea mau ʻalu atu kiate koé?

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”9

ʻOku ou lotua te tau fai pehē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.