2010–2019
O Matua: O Uluai Faiaoga o le Talalelei mo a Latou Fanau
Oketopa 2014


O Matua: O Uluai Faiaoga o le Talalelei mo a Latou Fanau

I le taunuuga lava, o le aiga o se siosiomaga sili mo le aoaoina o le talalelei a Iesu Keriso.

Fai mai Ben Carson e uiga ia te ia lava: “O au le tamaitiiti sili ona leaga i la’u vasega lima atoa.” I se tasi aso sa fai ai se suega a Peni o le numera e 30 galuega fai. Sa togiina e le tamaitiiti i tua atu o ia ma toe faafoi i ai. Sa amata ona tauvalaau e le faiaoga, o Mrs. Williamson, ia igoa o tamaiti taitasi e ta’u mai le togi. Mulimuli ane sa oo le faasologa ia Peni. I lona maasiasi, sa ia memumemu atu ai le tali. Sa tali atu Mrs. Williamson, ma le manatu sa ia fai mai e “9”, e mo Peni e maua togi e 9 mai le 30 o se tulaga alualu i luma matagofie lea. Ona valaau mai lea o le tamaitiiti i tua o Peni, “E le iva. E leai sana mea e sa’o.” Fai mai Peni sa ia fia nimo ese lava ma le potu.

O le taimi foi lena sa feagai ai le tina o Peni, o Sonya ma ni ona foi faafitauli. O ia o se tasi o le fanau e toa 24, na o le vasega tolu na oo i ai lana aoga, ma e le iloa faitau. Sa faaipoipo o ia i le 13 tausaga, ua tetea, toalua le fanau tama, ma o loo tausia i laua i nofoaga mativa o Detroit. Ae ui i lea, sa matua ola tutoatasi o ia ma e mausali lona talitonuga o le a fesoasoani le Atua ia te ia ma lana fanau tama pe afai e fai la latou vaega.

I se tasi aso na oo mai ai se liliuga tele o lona olaga faapea ma lana fanau tama. Sa ia iloaina o tagata faamanuiaina ia na te tapena fale ai e fai ni potutusi—latou te faitautusi. Ina ua manava sa alu atu o ia i le fale ma tape le televise lea sa matamata ai Peni ma lona uso. Sa ia fai atu: Ua tele naua le lua matamata tv. E amata atu nei e tolu polokalama e mafai ona lua matamata ai i le vaiaso. I o oulua taimi avanoa o le a oulua o ai i le faletusi—faitau ni tusi se lua i le vaiaso ma ta’u mai ia te au.

Sa tetei tama. Fai mai Peni na te lei faitauina lava se tusi i lona olaga atoa vagana ai pe a manaomia e fai i le aoga. Sa la tetee ai, sa la faitio, sa la finau atu, ae lei manuia. Ona mafaufau lea o Peni, “Ua ia faataatiaina le tulafono. Ou te lei fiafia i le tulafono, ae o lona naunautaiga ia vaai ua ma lelei na suia ai le ala o lo’u olaga.”

Ma o se suiga maoae na oo i ai. E oo atu i le vasega fitu ua sili o ia i lana vasega. Sa faaauau pea ma auai ai i le Iunivesite a Yale i se sikolasipi, sosoo ai ma le aoga faafomai o John Hopkins, lea i le 33 o ona tausaga sa avea ai o ia o se fomai tipitipi sinia o tamaiti ma se fomai tipitipi lauiloa i le lalolagi. Na faapefea ona tupu lena mea? Ona o se tina o le, sa le maua le tele o tamaoaiga i le olaga, sa faalauteleina lona valaauga o se matua.1

O loo talanoa mai tusitusiga paia i matafaioi o matua—o lo latou tiute le aoao atu i a latou fanau “o le mataupu faavae o le salamo, faatuatua ia Keriso le Alo o le Atua soifua, ma e uiga i le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia” (MF&F 68:25).

I le avea ma matua o i tatou o ni faiaoga ma faataitaiga sili ona taua o le talalelei mo a tatou fanau—e le o le epikopo, e le o le Aoga Sa, Tamaitai Talavou po o Alii Talavou, ae o matua. I le avea ma o latou uluai faiaoga o le talalelei, e mafai ona tatou aoao ia i latou le mana ma le moni o le Togiola—lo latou faasinomaga ma le taunuuga paia—ma i le faia o lea mea o le a tuu atu ai se faavae malosi e fausia ai i luga. I le taunuuga lava, o le aiga o se siosiomaga sili lea mo le aoaoina o le talalelei a Iesu Keriso.

Pe ā ma se tausaga talu ai sa ou i ai i se tofiga i Beirut, Lepanona. A o i ai iina, sa ou iloa ai se teineitiiti e 12 tausaga, o Sara. Sa liliu mai ona matua ma nai ona tei e toalua matutua i le Ekalesia i Romania peitai sa manaomia le toe foi i lo latou atunuu a o 7 tausaga o Sara. Sa leai se Lotu i lo latou atunuu, e lei faatuina ni iunite, leai se Aoga Sa, po o se polokalama a Tamaitai Talavou. Ina ua mavae le lima tausaga sa iloa e lenei aiga e i ai se paranesi i Beirut ma i sina taimi ae ou te lei taunuu sa auina mai le la tama teine e 12 tausaga o Sara, faatasi ai ma ona tei matutua, ina ia papatiso. A o i ai iina, sa ou faia se faigalotu e uiga i le ata o le faaolataga. Sa sii soo e Sara lona lima ma tali ia fesili.

Ina ua uma le sauniga, ma le iloaina o lona tau le auai i le lotu, sa ou agai atu ia te ia ma fesili i ai, “Sara, na faapefea ona e iloa tali i na fesili?” Sa vave ona ia tali mai, “Sa aoao au e lo’u tina.” Latou te lei mauaina le Ekalesia i lo latou nuu, ae sa i ai le talalelei i lo latou aiga. O lona tina lana uluai faiaoga o le talalelei.

O Enosa lea sa fai mai, “O upu sa ou faalogo soo o tautala i ai lo’u tama e uiga i le ola e faavavau, ma le olioli o le au paia, sa gotouga ifo i lo’u loto” (Enosa 1:3). E le fesiligia po o ai le uluai faiaoga o le talalelei a Enosa.

Ou te manatua lo’u tama e taoto i talaane o le magalafu, ma faitau ia tusitusiga paia ma isi tusi lelei, a o ou taoto i ona autafa. Ou te manatuaina kata ia na te tuuina i totonu o le taga o lona ofutino o i ai ni upusii o mau ma Siakisipia ma upu fou na te taulotoina ma aoaoina. Ou te manatuaina fesili o le talalelei ma talanoaga i le laulau ‘ai. Ou te manatua le tele o taimi e ave ai a’u e lou tama e asiasi i e matutua—le auala ma te tutu ai e piki se aisa kulimi mo se tasi po o se ‘aiga moa mo se isi po o se faatalofa atu i se tasi ma tuu i ai se tupe. Ou te manatuaina lagona lelei ma se naunautaiga ia avea e faapei o ia.

Ou te manatuaina lo’u tina, pe ā ma le 90 tausaga, o kuka i lana tamai umukuka ona aluese atu lea ma se ipu meaai. Sa ou fesili ia te ia po o fea e alu i ai. O lana tali, “Oi, ou te alu e ave ni meaai i tagata matutua.” Sa ou manatu ia te au lava ia, “Tina, o oe o se tagata matua.” E le lava lo’u faaalia o le agaga faafetai mo ou matua, o e sa avea ma ou uluai faiaoga o le talalelei.

O se tasi o mea sili ona anoa e mafai ona tatou faia o ni matua o le aoao o a tatou fanau i le mana o le tatalo, e le na o le fai soo o le tatalo. Pe tusa ma le 17 o o’u tausaga, sa ou tootuli ai i autafa o lo’u moega ma fai a’u tatalo o le po. Ou te lei iloaina o loo tu lou tina i le auala o le faitotoa. Ina ua uma, sa ia fai mai, “Tad, o e ole atu i le Alii e fesoasoani ia te oe ia maua se avā lelei?”

O lana fesili sa ou matua tei ai lava. O se mea sili lena ona mamao mai lo’u mafaufau. Sa ou mafaufau i le pasiketipolo ma le a’oga. Ma o lea sa ou tali atu ai, “Leai,” lea sa ia tali mai ai, “Ia, e tatau, Atalii; o le a avea ma se faaiuga sili ona taua o le a e faia. Sa goto ifo na upu i le ta’ele o lo’u loto, ma o lea mo le isi ono tausaga sa ou tatalo ai ina ia fesoasoani mai le Atua ia te au ia maua se avā lelei. Ioe, e maeu naua Lona tali mai i lena tatalo.

I le avea ma matua, e mafai ona tatou aoao a tatou fanau e tatalo mo mea e i ai taunuuga e faavavau—ia tatalo mo le malosi ina ia mama a’ia’i i se lalolagi ua matua faigata, ina ia usiusitai, ma ia maua le lototele e tu atu ai mo le mea sa’o.

E leai se masalosalo o le toatele o a tatou talavou o loo fai a latou tatalo i po, ae atonu o le toatele o i latou o loo tauivi ma se uiga masani o le tatalo faaletagata lava ia i taeao. I le avea ma matua, i le avea ma o latou uluai faiaoga o le talalelei, e mafai ona tatou faasa’oina lenei mea. O ai matua i le vaitaimi o le Tusi a Mamona o le a faataga o latou atalii e savavali atu i luma o le taua e aunoa ma se ufifatafata ma se talita ma se pelu e puipui ai i latou mai ta faaletino a le fili ua faamoemoeina? Ae toafia i tatou e tuu a tatou fanau e savavali atu i fafo o le faitotoa i luma i taeao taitasi i taua sili ona lamatia o taua uma, e fetaiai ma Satani, ma le anoanoai o ana faaosoosoga, e aunoa ma se ufifatafata ma se talita ma se pelu faaleagaga lea e oo mai i le mana puipui o le tatalo? Ua fetalai mai le Alii, “Tatalo e le aunoa, … ina ia mafai ona e manumalo ia Satani” (MF&F 10:5). E mafai e i tatou o matua ona toto i totonu o a tatou fanau le uiga masani ma le mana o le tatalo i taeao.

E mafai foi ona tatou aoao a tatou fanau ia faaaoga ma le atamai o latou taimi. I tulaga, e pei o Sonya Carson, o le a manaomia lo tatou faia ma le alofa o faaiuga mautu e faatapulaa ai taimi o a tatou fanau i televise ma isi masini eletonika, lea o loo faatonutonuina o latou olaga i le tele o tulaga. Nai lo lena atonu e tatau ona tatou toe faasagatonu atu o latou taimi i ni taumafaiga aoga e taulai atu i le talalelei. Atonu o le a i ai sina tetee i le amataga, sina faitio, ae faapei o Sonya Carson, e tatau ona i ai se tatou vaaiga mamao atoa ma le loto e faaauau ai pea. O le a malamalama ma talisapaia e a tatou fanau i se aso le mea o loo tatou faia. Afai tatou te le faia lenei mea, o ai la e faia?

Atonu tatou te fesili ifo ia i tatou lava: o maua e a tatou fanau a tatou taumafaiga silisili faaleagaga, faaleatamai, ma sogasoga, pe o latou mauaina ni nai toega o o tatou taimi ma taleni, ina ua uma ona tuuina atu uma i o tatou valaauga o le Ekalesia po o sailiga o galuega? I le olaga a sau, ou te leiloa pe o le a i ai ni faalagiga pei o le epikopo po o le peresitene o le Aualofa, ae ou te iloa o faalagiga pei o le tane ma le ava, tama ma tina, o le a faaauau pea ma faamamaluina, i lalolagi e le uma. O se tasi na o mafuaaga e matua taua ai le faamamaluina o o tatou tiutetauave o ni matua iinei i le lalolagi ina ia mafai ona tatou saunia mo na tiutetauave sili atu, ae talitutusa, i le olaga a sau.

I le avea ma matua, e mafai ona tatou agai atu ma le faamautinoaga o le a le tuua na o i tatou e le Atua. E le tuuina mai lava e le Atua se tiutetauave e aunoa ma le tuuina mai o se fesoasoani faalelagi—ou te molimau atu ai. Tau ina ia avea i tatou i o tatou matafaioi paia o ni matua, ma i le faipaaga ai ma le Atua, o uluai faiaoga o le talalelei ma ni faataitaiga mo a tatou fanau, ou te tatalo atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Ben Carson, Gifted Hands: The Ben Carson Story (1990).