2010–2019
Mātuʻá: Tefitoʻi Kau Faiako ʻo e Ongoongoleleí ki Heʻenau Fānaú
ʻOkatopa 2014


Mātuʻá: Tefitoʻi Kau Faiako ʻo e Ongoongoleleí ki Heʻenau Fānaú

ʻI hono fakalūkufuá, ko e ʻapí ʻa e ʻātakai lelei taha ki hono akoʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Peni Kāsoni, “Naʻá ku hoko ko e tokotaha ako kovi taha ʻi he kotoa ʻo e kalasi 5.” Naʻe sivi fika ʻa Peni he ʻaho ʻe taha pea naʻe ʻi ai ha fika ʻe 30. Naʻe fakatonutonu ia ʻe he taha ako naʻe ʻi mui ʻiate iá peá ne fakafoki ange. Naʻe kamata ui ʻe he faiakó, Mīsisi Viliamisoni, e hingoa ʻo e tokotaha ako takitaha ke ʻeke honau māká. Faifai pea aʻu kia Peni. Koeʻuhí ko ʻene maá, naʻá ne tali leʻo siʻi ange pē. Ne fakakaukau ʻa Mīsisi Viliamisoni, naʻá ne pehē “9,” peá ne tali mai ko ha fakalakalaka lelei ia ʻa e maʻu ʻe Peni ʻa e foʻi 9 mei he 30. Naʻe kaila atu leva ʻa e tokotaha ʻi mui ʻia Peni, “ʻOku ʻikai ko e hiva! Naʻe ʻikai tonu haʻane fika.” Naʻe pehē ʻe Peni naʻá ne fakaʻamu ke pulia hifo ai pē he falikí.

ʻI he taimi tatau, naʻe fehangahangai ʻa Sōnia, ko e faʻē ʻa Pení, mo haʻane ngaahi palopalema. Naʻá ne haʻu mei ha fānau ʻe toko 24, naʻe ngata pē ʻene akó ʻi he kalasi tolú, pea ʻikai lava ʻo laukonga. Naʻá ne mali ʻi hono taʻu 13, vete mali, pea ohi hake hono ongo fohá ʻi he feituʻu fakaʻofa taha ʻo Tituloití. Ka neongo ia, naʻá ne fakafalala pē kiate ia pea maʻu mo ha tui mālohi ʻe tokoniʻi ia mo hono ongo fohá ʻe he ʻOtuá kapau te nau fakahoko ʻenau tafaʻakí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe hoko ai ha liliu mahuʻinga ʻi heʻene moʻuí mo hono ongo fohá. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha laipeli ʻi he ʻapi ʻo e kakai lavameʻa ʻokú ne fakamaʻa honau ʻapí—ʻoku nau laukonga. Hili e ngāué naʻá ne foki ki ʻapi pea tamateʻi e televīsoné ʻa ia ne mamata ai ʻa Peni mo hono tokouá. Naʻá ne pehē: ʻOku fuʻu lahi hoʻomo sio televīsoné. Kamata ʻi he taimí ni, te mo sio pē ʻi ha polokalama ʻe tolu he uike. Te mo ʻalu ki he laipelí ʻi hoʻomo taimi ʻataá—lau ha tohi ʻe ua he uike pea ʻomi ha lipooti kiate au.

Naʻe ʻohovale e ongo tamaiki tangatá. Naʻe pehē ʻe Peni kuo teʻeki ke ne lau ha tohi ʻi he kotoa ʻene moʻuí tukukehe pē ʻi hono fie maʻu ke ne fai ia ʻi he akó. Naʻá na fakafepaki, lāunga, mo fakafekiki, ka naʻe ʻikai hano ola. Naʻe manatu leva ʻa Peni ʻo pehē, “Naʻá ne fakamahinoʻi e meʻa naʻá ne fie maʻú. Naʻe ʻikai ke u saiʻia he laó, ka naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻe heʻene vilitaki ke sio ʻokú ma fakalakalaká.”

Pea naʻe hoko ha liliu maʻongoʻonga. ʻI heʻene kalasi fitú naʻá ne tuʻukimuʻa ʻi he kalasí. Naʻá ne hoko atu ki he ʻUnivēsiti Yale ʻi ha sikolasipi, hili iá ne hoko ki he Johns Hopkins Medical School, pea ʻi hono taʻu 33, naʻá ne hoko ai ko e pule ʻo e vaʻa ki he longaʻi fānaú pea mo ha toketā faitafa ʻiloa ʻi māmani. Naʻe malava fēfē nai ia? Koeʻuhí pē ko ha faʻē, ʻa ia naʻe siʻisiʻi e ngaahi lelei ʻo e moʻuí naʻá ne maʻú, peá ne fakahoko totonu hono fatongia ko e mātuʻá.1

ʻOku fakamatala e folofolá ki he fatongia ʻo e mātuʻá—ko hona fatongiá ke akoʻi ki heʻena fānaú ʻa e “tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (T&F 68:25).

ʻI hotau fatongia ko e mātuʻá ʻoku tau hoko ai ko e kau faiako mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí mo e faʻifaʻitakiʻanga ki heʻetau fānaú—ʻoku ʻikai ko e pīsopé, Lautohi Faka-Sāpaté, Kau Finemuí pe Kau Talavoú, ka ko e mātuʻá. ʻI heʻetau hoko ko ʻenau kau faiako mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí, te tau lava ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e moʻoni ʻo e Fakaleleí—ko hai kinautolu mo e taumuʻa fakalangí—pea ʻi hono fai iá ʻoku ʻoange ai kiate kinautolu ha fakavaʻe mālohi ke nau langa ai. ʻI hono fakaʻosí, ko e ʻapí ʻa e ʻātakai lelei taha ia ki hono akoʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he taʻu nai ʻe taha kuohilí naʻá ku ʻalu ai ʻi ha fatongia ki Peiluti, Lepanoni. Lolotonga ʻeku ʻi aí, naʻá ku ʻilo ai ha kiʻi taʻahine taʻu 12, ko Sela. Naʻe ului ʻene ongomātuʻá mo hano ongo taʻokete ki he Siasí ʻi Lumēnia ka naʻe fie maʻu ia ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá ʻi he kei taʻu 7 pē ʻa Selá. Naʻe ʻikai tuʻu e Siasí ʻi honau fonua tupuʻangá, ne ʻikai ha ngaahi ʻiuniti ne fokotuʻutuʻu, ʻikai ha polokalama Lautohi Faka-Sāpate, pe Kau Finemui. Hili ha taʻu ʻe nima naʻe ʻilo ʻe he kiʻi fāmili ko ʻení ha kolo ʻo e Siasí ʻi Peiluti, pea kimuʻa peá u tūʻuta atú, naʻe haʻu ʻa Sela mo hono ongo taʻoketé ke papitaiso. Lolotonga ʻeku ʻi aí, naʻá ku fakahoko ha fakataha lotu fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe toutou hikinima ʻa Sela ʻo tali e ngaahi fehuʻí.

Hili e fakatahá, peá u ʻiloʻi naʻe siʻisiʻi ʻene fetuʻutaki mo e Siasí, naʻá ku fehuʻi kiate ia, “Sela, naʻe anga fēfē hoʻo ʻilo ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá?” Naʻá ne tali mai leva, “Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé.” Naʻe ʻikai tuʻu e Siasí ʻi honau koló, ka naʻa nau maʻu e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí. Ko ʻene faʻeé ʻa ʻene tefitoʻi faiako ʻi he ongoongoleleí.

Ko ʻĪnosi naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi lea ʻa ia kuó u fanongo tuʻo lahi ki hono lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní, naʻe tō mamafa ia ki hoku lotó” (ʻĪnosi 1:3). ʻOku ʻikai toe fehuʻia ko hai e tefitoʻi faiako ʻa ʻĪnosi ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku tokoto ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene tangutu ʻi he veʻe afí ʻo lau e folofolá mo e ngaahi tohi lelei kehé. ʻOku ou manatuʻi e ngaahi kaati naʻá ne tauhi ʻi he kato hono soté ne hiki ai e ngaahi kupuʻi lea ʻo e folofolá mo Seikisipia pea mo e ngaahi foʻi lea foʻou te ne maʻuloto mo akó. ʻOku ou manatu ki he ngaahi fehuʻi mo e fealēleaʻaki kau ki he ongoongoleleí ʻi he tēpile kaí. ʻOku ou manatuʻi ʻa e ngaahi taimi lahi ne ʻave ai au ʻe heʻeku tangataʻeikí ke mau ʻaʻahi ki he kau toulekeleká—mo ʻema kumi e ʻaisikilimi pe ko ha moa ke fakaefiafi ʻa ha taha kehe pe ko ʻene lulululu fakaʻosi pea foaki ha paʻanga ʻi hono nimá. ʻOku ou manatuʻi ʻa e ongoʻi fiefia mo e loto-holi ke hangē ko iá.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku fineʻeikí, ʻi hono taʻu 90 nai, ʻi heʻene feimeʻatokoni ʻi he peito ʻi hono fale nofoʻangá peá ne hū atu mo ha laulau meʻakai. Naʻá ku fehuʻi pe ko ʻene ʻalu ki fē. Naʻá ne tali mai, “Ko ʻeku ʻalu ʻo ʻave ha meʻakai ki he kau toulekeleká.” Naʻá ku fakakaukau hifo, “Fineʻeiki, ʻokú ke toulekeleka.” He ʻikai lava ke u fakahā ha houngaʻia feʻunga ki heʻeku ongomātuʻá, ʻa ia ko ʻeku ongo tefitoʻi faiako ʻo e ongoongoleleí.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻingamālie te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá ko hono akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa e mālohi ʻo e lotú, ʻo ʻikai ko e lotu angamahení pē. ʻI hoku taʻu 17 nai, naʻá ku tūʻulutui ʻi hoku veʻe mohengá ʻo fai ʻeku lotu efiafí. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi, naʻe tuʻu ʻeku fineʻeikí ʻi he veʻe matapaá. ʻI heʻene ʻosí, naʻá ne pehē mai, “Teta, ʻokú ke kole ki he ʻEikí ke tokoniʻi koe ke maʻu ha uaifi lelei?”

Naʻá ku ʻohovale ʻaupito ʻi heʻene fehuʻí. Naʻe taumamaʻo ia mei heʻeku fakakaukaú. Naʻá ku fakakaukau au ki he pasiketipoló mo e akó. Ko ia, naʻá ku tali ange, “ʻIkai,” peá ne tali mai, “foha, ʻoku totonu ke ke fai ia, he ko e fili mahuʻinga taha ia te ke faí.” Ne tō mamafa e ngaahi lea ko iá ki hoku lotó, ko ia, ʻi he taʻu ʻe ono hoko hokó naʻá ku lotua ai ke tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u maʻu ha uaifi lelei. ʻIo, pea naʻá ne tali moʻoni ʻa e lotu ko iá.

ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, te tau lava ʻo akoʻi ʻetau fānaú ke nau lotua e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai hono ola taʻengatá—ke lotua ke maʻu e mālohi ke moʻui angamaʻa ʻi ha māmani fonu ʻahiʻahi, ke talangofua, pea loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e moʻoní.

ʻOku ʻikai toe veiveiua ʻoku fakahoko ʻe he tokolahi hotau toʻu tupú ʻenau lotu efiafí, kae mahalo ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau fefaʻuhi mo e ʻulungaanga ʻaki e lotu pongipongi fakatāutahá. ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, mo ʻenau tefitoʻi faiako ʻo e ongoongoleleí, te tau lava ʻo fakatonutonu ʻeni. Ko e fē nai e mātuʻa ʻi he taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe tuku honau ngaahi fohá ke muʻomuʻa ʻi he taú taʻe ʻi ai ha sifa-fatafata mo e pā mo e heletā ke maluʻi kinautolu mei he filí? Ka ko e tokofiha ʻo kitautolu ʻoku tau tukuange ʻetau fānaú ke nau mavahe mei ʻapi he pongipongi kotoa ki he malaʻetau fakatuʻutāmaki tahá, ke fehangahangai mo Sētane, mo ʻene ngaahi ʻahiʻahí, ʻo ʻikai haʻanau sifa-fatafata mo e pā mo e heletā fakalaumālie ʻoku maʻu mei he mālohi maluʻi ʻo e lotú? Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, “Lotu maʻu ai pē, … ke ke lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane” (T&F 10:5). ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá te tau lava ʻo tokoni ke fakatōkakano ʻi heʻetau fānaú ʻa e ʻulungaanga mo e mālohi ʻo e lotu pongipongí.

Te tau lava foki ʻo akoʻi ʻetau fānaú ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto honau taimí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau hangē ko Sonia Kāsoní, ʻe fie maʻu ke tau tuʻumaʻu ʻi heʻetau tuʻutuʻuní ʻi he ʻofa ke fakasiʻisiʻi e taimi sio televīsone ʻetau fānaú mo e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōnika kehé ʻa ia ʻokú ne fakaʻaongaʻi ki ai ha taimi lahi ʻi heʻenau moʻuí. Ka ʻe ala fie maʻu ke tau taki honau taimí ki ha ngaahi ʻekitivitī ʻaonga ʻo e ongoongoleleí. ʻE malava ke ʻi ai ha fakafetau ʻi he kamataʻangá, pea lāunga e niʻihi, kae hangē ko Sonia Kāsoní, ʻoku fie maʻu ke tau maʻu e vīsone mo ha holi ke fakahoko iá. ʻE ʻi ai e ʻaho ʻe mahino ki heʻetau fānaú pea te nau houngaʻia ʻi he meʻa kuo tau fakahokó. Kapau he ʻikai ke tau fai ʻeni, ko hai te ne toe fai iá?

ʻE malava ke tau fehuʻi kotoa kiate kitautolu: ʻoku maʻu nai ʻe heʻetau fānaú ʻetau ngaahi ngāue fakalaumālié, fakaʻatamaí, mo mohu fakakaukau lelei tahá, pe ʻoku nau maʻu e toenga hotau taimí mo e talēnití, hili ʻetau līʻoa ki hotau fatongia faka-Siasí pe ngāue fakapaʻangá? ʻI he moʻui ka hokó, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻe ʻi ai ha ngaahi tuʻunga hangē ko e pīsopé pe palesiteni Fineʻofá, ka ʻoku ou ʻilo ʻe hoko atu pea fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi tuʻunga ʻo e husepānití mo e uaifí, faʻeé mo e tamaí, ʻi he ngaahi maama ʻoku ʻikai hano ngataʻangá. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke fakaʻapaʻapaʻi hotau ngaahi fatongia ko e mātuʻa ʻi he māmaní kae lava ke tau mateuteu ki he ngaahi fatongia maʻongoʻonga tatau ko ia ʻi he moʻui hoko maí.

ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, te tau lava ʻo hokohoko atu ʻi he fakapapau ko ia he ʻikai tuku kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tuenoá. ʻOku teʻeki foaki mai ʻe he ʻOtuá ha fatongia kiate kitautolu taʻe ʻomai mo ha tokoni fakalangi—ʻoku ou fakamoʻoni ki he meʻa ko iá. ʻOfa ke tau hoko ʻi hotau fatongia fakalangi ko e mātuʻá, pea fengāueʻaki mo e ʻOtuá, ko e kau faiako mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí mo e faʻifaʻitakiʻanga ki heʻetau fānaú, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatala

  1. Ben Carson, Gifted Hands: The Ben Carson Story (1990).