2010–2019
Fakakaukau ki he ʻAlunga ʻo Ho Vaʻé
ʻOkatopa 2014


Fakakaukau ki he ʻAlunga ʻo Ho Vaʻé

ʻI heʻetau vakai kia Sīsū ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá pea ʻi heʻetau molomolo-mui-vaʻe ʻiate Iá, te tau lava leva ʻo foki lelei atu ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ongoʻi loto fakatōkilalo moʻoni ʻi heʻeku tuʻu ʻi homou ʻaó he pongipongi ní. ʻOku ou kolea hoʻomou tuí mo e lotú maʻaku ʻi heʻeku vahevahe mo kimoutolu ʻeku pōpoakí.

Ne tau kamata kotoa ha fononga fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga ʻi heʻetau mavahe mei he maama fakalaumālié ʻo hū mai ki he tuʻunga mohu faingataʻá ni ʻoku ui ko e matelié. Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻetau moʻui ʻi māmaní ke maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui, ke maʻu ʻa e taukei ko ē ʻe toki lava pē ʻo maʻu ʻi he mavahe mei heʻetau mātuʻa fakalangí, pea mo vakaiʻi pe te tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku tau lau he tohi ʻa ʻĒpalahame, vahe 3: “Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakaiʻi pe te nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”1

Naʻa tau ō mai ki māmani mo e meʻaʻofa maʻongoʻonga ko ia mei he ʻOtuá—ko ʻetau tauʻatāina ke filí. ʻOku tau faingamālie ʻi ha ngaahi founga lahi fau ke fili pē maʻatautolu. ʻOku tau ako heni mei he ngaahi fie maʻu ʻo e taukei fakafoʻituituí. ʻOku tau ʻilo ʻa e leleí mo e koví. ʻOku tau fakafaikehekeheʻi ʻa e koná mei he melié. ʻOku tau ʻilo ʻoku makatuʻunga hoto ikuʻangá mei heʻete ngaahi filí.

ʻOku ou tui pau ne tau mavahe mei heʻetau Tamaí mo ha holi lahi fau ke toe foki kiate Ia, ke tau lava ʻo maʻu ʻa e hākeakiʻi naʻá Ne palani maʻatautolú pea ʻoku tau mātuʻaki fie maʻú. Neongo ʻoku tuku ke tau fekumi mo muimui ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki heʻetau Tamai Fakahēvaní, ka ne ʻikai ke Ne fekauʻi mai kitautolu ki heni taʻe ʻi ai ha tataki mo ha fakahinohino. Kuó Ne ʻosi foaki mai e ngaahi meʻangāue ʻoku tau fie maʻú, pea te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau kole ʻEne tokoní mo feinga ke fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke kātaki ki he ikuʻangá mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻOku tau maʻu e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá mo Hono ʻAló ʻi heʻetau ngaahi folofola māʻoniʻoní ke tokoni ʻo fakahinohino kitautolu. ʻOku tau maʻu e faleʻi mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Kae mahuʻinga tahá, kuo ʻosi foaki mai ha sīpinga haohaoa ke tau muimui ai—ko e sīpinga ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí—pea kuo ʻosi fakahinohino kitautolu ke tau muimui he sīpinga ko iá. Naʻe folofola tonu pē ʻa e Fakamoʻuí: “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”2 “Ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia.”3 Naʻá Ne fai mai e fehuʻi, “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” Peá Ne toe tali pē, “Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.”4 “Naʻá Ne fakaʻilongaʻi pea taki ʻa e halá.”5

ʻI heʻetau vakai kia Sīsū ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá pea ʻi heʻetau molomolo-mui-vaʻe ʻiate Iá, te tau lava leva ʻo foki lelei atu ki heʻetau Tamai Hēvaní ke nofo mo Ia ʻo lauikuonga. Naʻe pehē ʻe he palōfita ko Nīfaí, “Kapau ʻe ʻikai kātaki ha tangata ki he ngataʻangá, ʻi he faʻifaʻitaki ʻi he sīpinga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻe ʻikai fakamoʻui ia.”6

ʻOku ʻi ai ha fefine, ko e taimi kotoa pē ʻokú ne fakamatalaʻi ai e ngaahi aʻusia he lolotonga ʻene ʻaʻahi ki he Fonua Tapú, ʻokú ne kalanga, “Naʻá ku ʻaʻeva ʻi he potu ne hāʻele ai ʻa Sīsuú!”

Kuó ne ʻosi ʻi he potu naʻe nofo mo faiako ai ʻa Sīsuú. Mahalo ne tuʻu ʻi he funga maka naʻá Ne tuʻu aí pe vakai atu ki he ʻotu moʻunga naʻe faʻa ʻafio ki aí. Naʻe fakafiefia kiate ia ʻa e ngaahi aʻusiá; ka ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga fēfē ʻa e fononga fakaesino ʻi he potu naʻe hāʻele ai ʻa Sīsuú, ka ko e ʻaʻeva hangē ko Iá. ʻOku mahuʻinga lahi ange ʻa e faʻifaʻitaki ki Heʻene ngaahi tōʻongá mo muimui Heʻene sīpingá ʻi he feinga ke fakatotoloʻi e kongokonga ʻo e ngaahi hala naʻe fononga ai ʻi he matelié.

Ko e taimi ne fai ai ʻe Sīsū ki ha tangata koloaʻia ʻa e fakaafe, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate aú,”7 naʻe ʻikai ke Ne fakataumuʻa pē ke muimui takai ʻa e tangata koloaʻiá ʻiate Ia pea ʻi he ngaahi teleʻa ʻi ʻutá.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fononga ʻi he ngaahi matātahi ʻo Kālelí pe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi moʻunga ʻo Siuteá naʻe hāʻelea ʻe Sīsuú. Te tau lava kotoa ʻo fononga ʻi he hala naʻá Ne hāʻele aí ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke muimui ʻiate Ia ʻi heʻetau fononga ʻi he matelié, ʻo ongoʻi hotau telingá ʻEne ngaahi folofolá, fakafonu hotau lotó ʻe Hono Laumālié, mo tataki ʻetau moʻuí heʻene ngaahi ʻakonakí. ʻOku huluhulu ʻa e halá Heʻene sīpingá. Naʻá Ne folofola, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui.8

ʻI heʻetau vakavakai ki he hala ne hāʻele ai ʻa Sīsuú, te tau fakatokangaʻi naʻá Ne foua ha konga lahi ʻo e ngaahi faingataʻa tatau ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí.

Hangē ko ʻení, naʻe foua ʻe Sīsū ʻa e hala ʻo e loto taʻe-fiemālié. Neongo naʻá Ne aʻusia ha ngaahi taʻe-fiemālie lahi, ka ko e taha naʻe ongo tahá ne hā ia ʻi Heʻene tangilāulau koeʻuhí ko Selusalemá ʻi Heʻene fakaʻosi ʻEne ngāue ki he kakaí. Kuo fakasītuʻaʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí e lalo kapakau malu naʻá Ne ʻoange kiate kinautolú. Pea ʻi Heʻene vakai atu ki he kolo ʻe vave hano liʻaki ke fakaʻauhá, naʻe mafasia Hono lotó ʻi he mamahi lahi. Naʻe kalanga ʻi he mamahi, “ʻE Selusalema, Selusalema, ʻa koe ʻokú ke tāmateʻi ʻa e kau palōfitá, mo ke lisinga ʻaki ʻa e maká ʻa kinautolu kuo fekau kiate koé; kuo tuʻo fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānaú, ʻo hangē ko e tānaki ʻe he motuʻa moá hono ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai!”9

Naʻe foua ʻe Sīsū ʻa e hala ʻo e ʻahiʻahí. Naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe Lusifā, ʻa e tokotaha angakoví, ʻi he tātānaki hono ivi lahi tahá, ʻa ʻene loi olopoto tahá, he kuó Ne ʻaukai ʻi ha ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40. Naʻe ʻikai moʻulaloa ai ʻa Sīsū; ka, naʻá Ne tekeʻi ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē. Ko ʻEne folofola fakaʻosí: “Ke ke ʻalu ʻi heni, Sētane.”10

Naʻe foua ʻe Sīsū ʻa e hala ʻo e mamahí. Fakakaukau ki Ketisemani, ʻa ia naʻá Ne “ʻi he mamahi lahi … pea ko ʻene tautaʻá ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé.”11 Pea he ʻikai lava ʻo ngalo ʻi ha taha ʻEne faingataʻaʻia ʻi he funga kolosí.

Te tau taki taha foua ʻa e hala ʻo e loto taʻefiemālié, mahalo ʻi ha mole ha faingamālie, fakaʻaongaʻi hala ha mafai, ngaahi fili ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa ai, pea mo ha fili ne tau fai pē ʻe kitautolu. Kuo pau ke tau taki taha foua ʻa e hala ʻo e ʻahiʻahí foki. ʻOku tau lau he vahe 29 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Pea ʻoku ʻaonga ke ʻahiʻahiʻi ʻe he tēvoló ʻa e fānau ʻa e tangatá, pe ʻe ʻikai ke nau lava ke hoko ko e niʻihi ke fili maʻanautolu pē.”12

ʻE pehē pē ʻa ʻetau foua ʻa e hala ʻo e mamahí. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻamanaki ki ha mamahi ʻe laka hake ʻi he ʻEikí, ʻi heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeikí, he naʻá ne toki mavahe mei he moʻui fakamatelié hili ha mamahi mo ha faingataʻaʻia lahi.

Te tau fetaulaki ʻi hotau halá mo ha mamahi lahi, ka, te tau lava foki ʻo maʻu ha fiefia lahi.

Te tau lava, fakataha mo Sīsū, ʻo fononga ʻi he hala ʻo e talangofuá. He ʻikai faingofua maʻu pē, kae tuku muʻa ke hoko ko ʻetau moto ʻa e lea ne fai mai ʻe Samuelá: “Vakai, ʻoku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he feilaulaú, pea ko e fakafanongó ʻi he ngako ʻo e fanga sipi tangatá.”13 Tau manatuʻi muʻa ko e ikuʻanga ʻo e talangataʻá ko e pōpula mo e mate ka ko e pale ki he talangofuá ko e tauʻatāina mo e moʻui taʻengata.

Te tau lava, ʻo hangē ko Sīsuú, ʻo foua ʻa e hala ʻo e ngāue tokoní. Ko e moʻui ʻa Sīsuú e sīpinga mahino ʻo e leleí ʻi Heʻene ngāue he lotolotonga ʻo e tangatá. Naʻá Ne ʻomi ha ivi ki he pipikí, ʻaá ki he mata ʻo e kuí mo e ongó ki he telinga ʻo e tulí.

Naʻe foua ʻe Sīsū ʻa e hala ʻo e lotú. Naʻá Ne akoʻi kitautolu he founga ke lotú ʻaki ʻEne ʻomi ʻa e lotu fakaʻofoʻofa ʻoku tau ui ko e Lotu ʻa e ʻEikí. Pea ko hai ʻe ngalo ai ʻEne lotu ʻi Ketisemaní: “Kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú”?14

ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi fakahinohino kehe kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu te tau lava ʻo maʻu, ʻoku maʻu ia he folofola māʻoniʻoní. ʻOkú Ne talamai kiate kitautolu ʻi Heʻene Malanga ʻi he Moʻungá ke tau manavaʻofa, loto fakatōkilalo, angatonu, loto maʻa, mo hoko ko e kau faʻa-fakalelei. ʻOkú Ne fakahinohinoʻi kitautolu ke tau taukaveʻi lototoʻa ʻetau tuí, tatau ai pē kapau ʻoku manukiʻi mo fakatangaʻi kitautolu. ʻOkú Ne kole mai ke tuku ke ulo atu ʻetau māmá ke mamata ki ai ʻa e kakaí pea nau loto ke fakalāngilangiʻi ʻetau Tamai Fakahēvaní. ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ke tau angamaʻa ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá fakatouʻosi. ʻOkú Ne talamai ʻoku lelei lahi ange ke tokonaki ʻa e ngaahi koloa ʻi he langí kae ʻikai ko e māmaní.15

ʻOku akoʻi kitautolu heʻene ngaahi talafakatātaá ʻaki e mālohi mo e mafai. ʻOkú Ne akoʻi kitautolu ʻaki e fakamatala ki he Samēlia angaleleí ke ʻofa mo tokoni ki hotau kaungāʻapí.16 ʻI heʻene talafakatātā ʻo e ngaahi talēnití, ʻokú Ne akoʻi mai ke tau fakaleleiʻi kitautolu pea feinga ke haohaoa.17 ʻOkú ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻaki e talafakatātā ʻo e sipi heé, ke tau ō ʻo fakahaofi kinautolu kuo hē mei he halá.18

ʻI heʻetau feinga ke fokotuʻu ʻa Kalaisi ʻi he uho ʻo ʻetau moʻuí ʻaki hono ako ʻEne folofolá, muimui ki Heʻene ngaahi akonakí, mo ʻaʻeva ʻi Hono halá, kuó Ne talaʻofa ai ke vahevahe mo kitautolu ʻa e moʻui taʻengata naʻe pekia ke Ne maʻú. ʻOku ʻikai ha ikuʻanga ʻe māʻolunga ange heni, ke tau fili ke tali ʻEne fakatonutonú mo hoko ko ʻEne kau ākonga pea fakahoko ʻEne ngāué ʻi heʻetau moʻuí kotoa. ʻOku ʻikai ha toe meʻa, hala ha toe fili ʻoku tau fai, te ne lava ʻo ʻave kitautolu ki he tuʻunga ʻokú Ne lava ʻo fakahokó.

ʻI heʻeku fakakaukau kiate kinautolu kuo nau feinga moʻoni ke muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo fononga ʻi Hono halá, ʻoku haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e hingoa ʻo Kusitafu mo Makeleta Uoká—ko ha toko ua ʻo e kau anga faka-Kalaisi taha kuo faifaiangé peá u ʻiloʻi. Ko ha ongo tupuʻi Siamane ne na hiki mai ki he hahake ʻo Kānatá, pea ne u feʻiloaki mo kinaua ʻi heʻeku hoko ko e palesiteni fakamisiona aí. Naʻe maʻu moʻui ʻa Misa Uoka ko ha taha kosi ʻulu. Neongo naʻe siʻisiʻi ʻena paʻangá, ka naʻá na vahevahe meʻa kotoa naʻá na maʻú. Ne ʻikai tāpuakiʻi kinaua ʻaki ha fānau, ka naʻá na fafanga e taha kotoa ne hū ʻi hona ʻapí. Naʻe fekumi e kau tangata mo e kau fafine poto mo māʻolungá ki he ongo sevāniti loto fakatōkilalo, mo taʻe-ako ko ʻeni ʻa e ʻOtuá pea nau lau ʻoku nau monūʻia kapau te nau lava ʻo maʻu ha houa mo kinaua.

Naʻá na fōtunga anga-maheni pē, ʻikai lelei ʻena lea faka-Pilitāniá mo faingataʻa ke mahino, pea ʻikai fuʻu fēfē hona ʻapí. Naʻe ʻikai haʻana kā pe televīsone, pe te na fai ha taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faʻa tokanga ki ai ʻa e māmaní. Ka naʻe ʻahia maʻu pē ʻe he kau faivelengá ʻa e hala ki hona matapaá ke ʻinasi ʻi he laumālie naʻe ʻi aí. Ne hoko hona ʻapí ko ha hēvani ʻi māmani, pea naʻe nonga mo lelei moʻoni e laumālie naʻá na fakafōtungá.

Te tau lava mo kitautolu ʻo maʻu ʻa e laumālie ko iá pea vahevahe ia mo māmaní ʻi heʻetau fononga ʻi he hala ʻo hotau Fakamoʻuí mo muimui ʻi Heʻene faʻifaʻitakiʻanga haohaoá.

ʻOku tau lau ʻi he Lea Fakatātaá ʻa e naʻinaʻi, “Fakakaukau ki he ʻalunga ʻo ho vaʻé.”19 ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ʻa e tuí, ʻa ia ko e holi, ke ʻaʻeva ʻi he hala naʻe hāʻele ai ʻa Sīsuú. He ʻikai ha toe veiveiua ʻoku tau ʻi he hala ne finangalo ʻetau Tamaí ke tau muimui aí. ʻOku ʻomi ʻe he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ha faʻunga ki he meʻa kotoa ʻoku tau fai, pea ʻoku ʻomai ʻe Heʻene folofolá ha fakahinohino pau. ʻE taki lelei atu kitautolu ʻe Hono halá ki ʻapi. ʻOfa ke hoko ʻeni ko hotau tāpuaki, pea ʻoku ou lotua ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku ou ʻofa, mo tauhi, pea mo fakamoʻoniʻí, ʻēmeni.