2010–2019
Saunia i se Ala Sa Le’i Iloa Lava
Oketopa 2014


Saunia i se Ala Sa Le’i Iloa Lava

Tau ina ia tatou saunia e agavaa e maua sauniga faaola i lea matāua ma lea matāua ma tausia ma le loto atoa feagaiga o i ai.

Ina ua toe foi mai le ma tama teine uii i le fale i le maea ai o lona aso muamua i le aoga, sa ou fesili atu, “Na a mai le aoga?”

Na ia tali mai, “Na lelei lava.”

O le taeao na sosoo ai, ina ua ou fafagua o ia mo le aoga, sa ia piilima ma fai mai ma le mausali, “Ua uma ona ou alu i le aoga!” E foliga mai sa ou le’i saunia o ia pe faamalamalama atu o le alu i le aoga e le o se mea e na o le faa-tasi ona tupu ae e faamoemoeina o ia e alu i le aoga i aso e lima o le vaiaso mo le tele, ma le tele o tausaga.

A o tatou mafaufau i le mataupu faavae o le saunia, vaai faalemafaufau faatasi ma a’u i vaaiga nei. O loo e nofo i totonu o le potu selesitila o le malumalu ma matauina le tele o tamaitai ma alii faaipoipo o taitai atu ma le migao i totonu ma fafo a o latou faatalitali e faaipoipoina mo le olaga nei ma le faavavau atoa. E ulufale atu se tamaitai faaipoipo i le potu selesitila, o loo uulima ma lana manamea. O loo ia laeiina se ofu faigofie o le malumalu ae matagofie ma se ataata toafimalie, filemu, ma agalelei i ona foliga. O loo lelei le faiga o ona laei ma foliga ae e leai se mea o faalavelave ia te ia. Ua ia alala i lona nofoa, vaavaai solo, ona faafuasei lea ona lofituina i lagona ootia. E foliga mai ua maligi ona loimata ona o lona maofa ma le migao mo le nofoaga o loo i ai o ia faapea ai ma le sauniga paia o loo faatalitali mai ia te ia ma si ana pele. O ona uiga na faailoa mai ai e pei o la e mafaufau, “Ou te matua faafetai i lo’u i ai i totonu o le maota o le Alii i le asō, ma sauni e amata se malaga e faavavau faatasi ma se soa pele e faavavau.” E foliga mai ua saunia o ia mo le tele o mea nai lo na o se mea o le a tupu.

O se tamateine talavou aulelei a se tasi o le ma fanau na ia tuua talu ai nei se tusi mo au i luga o lou aluga lea o loo faapea mai sona vaega: “O se tasi o mea ou te matauina pe a ou ulufale atu i le malumalu o le agaga toafilemu, ma le agaalofa o loo i ai iina. … E mafai e tagata ona malaga atu i le malumalu ina ia maua musumusuga.”1 E sa’o o ia. E mafai ona tatou maua musumusuga ma faaaliga i totonu o le malumalu—faapea ai foi ma le mana e taulimaina ai faigata o le olaga. O le mea o loo ia aoaoina e uiga i le malumalu a o ia auai pea i le avatuina o igoa o lona lava aiga e fai papatisoga ma faamauga i le malumalu o le a saunia ai o ia e maua isi sauniga faaopoopo, o feagaiga, ma faamanuiaga o le malumalu, mo ia lava ma i latou o loo i le isi itu o le veli.

Sa aoao mai Elder Russell M. Nelson, “A o saunia malumalu mo tagata, e manaomia ona saunia e tagata i latou lava mo le malumalu.”2

A o ou toe faitau e uiga ia Kapeteni Moronae i le Tusi a Mamona, na toe faamanatu mai ia te au o se tasi o mea maoae na ausia e Moronae, o lona sauniaina ma le mae’ae’a o sa Nifae e tetee atu i le autau taufaamata’u a sa Lamana. Na matuai lelei lava lona sauniaina o ona tagata lea tatou te faitau ai e faapea: “Ae faauta, i le ofo tele [o sa Lamana], sa saunia [sa Nifae] mo i latou, i se ala sa lei iloa lava.3

O lena fasifuaitau, “saunia … i se ala sa lei iloa lava,” na ou tosina moni atu i ai.

E mafai faapefea ona tatou saunia lelei atu mo faamanuiaga paia o le malumalu? Na aoao mai le Alii, “O lenei foi, o le a Ou tuu atu ia te outou se ata i mea uma.”4 Sei o tatou mafaufau i se mamanu mai tusitusiga paia e fesoasoani ai ia i tatou ia saunia lelei. O sauniuniga a Moronae mo le fili sa faia i le filiga faamaoni ma le faifai pea, ma o lenei mamanu o le a manaomia ai le mea lava e tasi.

Ou te fiafia pea i le faataoto matagofie na faamatala e le Faaola e uiga i taupou popoto e toalima ma taupou vālea e toalima. E ui o lenei faataoto o loo faatatau i le sauniaina mo le Afio Mai Faalua o lo tatou Faaola, ae e mafai foi ona tatou faatatauina i le sauniaina mo faamanuiaga o le malumalu, lea e mafai ona avea ma se taumafataga faaleagaga mo i latou ua saunia lelei.

I le Mataio 25 tatou te faitau ai:

“O ia ona po e tusa ai le malo o le lagi ma taupou e toasefulu, o e na ave a latou lamepa, ma latou o atu e faafetaiai i le faatoafaiava.

“Ua popoto le toalima o i latou, a e valea le toalima. …

“O e popoto ua ave ni suauu i a latou fagu faatasi ma a latou lamepa.

“Ua tuai mai le faatoafaiava, ona taufaitulemomoe ai lea o i latou uma, ua momoe lava.

“A ua oo i le tulua o po, ona sau ai lea o le alaga, Faauta, ua sau le faatoafaiava, ina o ia outou e faafetaiai ia te ia.

“Ona tutu ai lea o ia taupou uma lava, ma teuteu a latou lamepa.

“Ona fai atu ai lea o e valea i e popoto, au mai ni a outou suauu ma matou; aua o le a mamate a matou lamepa.

“A ua tali mai o e popoto, ua faapea mai, ne’i le lava ia i matou ma outou a e lelei ona outou o i e faatau ma faatau mai ai ni a outou.

“Ua latou o e faatau, ona sau ai lea o le faatoafaiava, o e ua saunia foi ua latou ulufale atu faatasi ma ia i le tausamaaga, ona pupuni ai lea o le faitotoa.

“Mulimuli ane, ona o mai ai lea o isi taupou, ua faapea mai, Le Alii e, le alii e, ia e tatala atu le puipui mo i matou.

“A ua tali atu o ia, ua faapea atu, E moni, ou te fai atu ia te outou, ou te le iloa outou.”5

Ou te manatu e leai ma se tasi, aemaise lava i latou o e loto agamalu, e le lagonaina le faanoanoa mo tamaitai talavou valea ia. Ma o nisi o i tatou e tau na ona fia faapea atu i isi, “E le mafai ā ona e faasoa maia ina ia fiafia ai tagata uma?” Ae mafaufau i ai. O le tala lenei na faamatalaina e le Faaola, ma o Ia lava na faaigoaina le toalima o i latou “o e popoto” ma le isi toalima “o e vālea.”

A o tatou mafaufau i lenei faataoto o se mamanu mo sauniuniga faalemalumalu, mafaufau i upu a se perofeta o aso e gata ai lea na aoao mai e faapea “o le suauu o sauniuniga faaleagaga e le mafai ona faasoa atu.”6 Sa fesoasoani mai Peresitene Spencer W. Kimball e faamanino le mafuaaga sa le mafai ai ona faasoa atu e tamaitai talavou “popoto” le suauu sa i ai i a latou lamepa ia i latou o e “valea” ina ua ia fai mai: “O le auai i sauniga faamanatuga e faaopoopo ai le suauu i a tatou lamepa, i lea matāua ma lea matāua i le gasologa o tausaga. O le anapogi, tatalo faaleaiga, asiasiga faaleaiga, puleaina o manaoga o le tino, talai atu o le talalelei, suesueina o tusitusiga paia—o faatinoga taitasi o le tuuto ma le usiusitai o se matāua lea e faaopoopo mai i la tatou teugaoa. O galuega o le agalelei, totogiina o taulaga ma sefuluai, mafaufauga ma amioga mama … —o nei foi mea e saofaga ma le taua i le suauu ia e mafai ai ona tatou toe utuina ai a tatou lamepa ua tau le mumu i le vaelua po.”7

O mafai ona outou iloaina le mamanu o sauniuniga—lea matāua ma lea matāua—lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou a o tatou mafaufau pe faapefea ona tatou filiga atili i a tatou sauniuniga e maua ai sauniga paia mo i tatou lava ma isi? O a nisi mea iti ma faatauvaa e mafai ona tatou faia e faaopoopo ai ni matāua faaleagaga ma pele o le suauu i a tatou lamepa o sauniuniga?

Ua tatou aoao mai ia Elder Richard G. Scott e faapea “o le agavaa faaletagata lava ia o se mea taua lea e manaomia ia olioli ai i faamanuiaga o le malumalu. … O se tagata agavaa e sili ona fatua’i mai i se olaga o filifiliga sa’o e faifai pea ia e taulai atu i aoaoga a le Matai.”8 Ou te fiafia i le upu lea o le faifai pea. Ina ia faifai pea o lona uiga ia tumau, fai soo, ma faatuatuaina. O se faamatalaga sili lea o le mataupu faavae o le agavaa!

Ua faamanatu mai ia i tatou e le Bible Dictionary: “E na o le aiga e mafai ona faatusatusa i ai le paia o le malumalu.”9 Mata o fetaui lena faamatalaga i o tatou aiga po o fale mautotogi? Sa sau se tamaitai talavou lelei o la matou uarota i lo matou fale talu ai nei. O le iloaina o lona tuagane ua faatoa foi mai i lana misiona, na ou fesili ai ia te ia pe faape’i le toe foi mai o lona tuagane i le aiga. Na ia faapea mai, ua lelei lava, ae na te talosagaina i nisi taimi pe mafai ona ki i lalo le leo o musika. Na ia faapea mai, “Ae e le o ni pese leaga!” Atonu e taua mo i tatou le fai ma siaki i tatou lava i lea taimi ma lea taimi ia mautinoa ai o loo tatou sauniaina o tatou aiga ma nofoaga e lagona ai le Agaga. A o tatou sauniaina o tatou aiga e avea ma nofoaga e afio ai le Agaga, o le a tatou saunia foi ia lagona atili lo tatou i ai “i le aiga” pe a tatou ulu atu i le maota o le Alii.

A o tatou saunia i tatou lava ia ulufale atu ma le agavaa i le malumalu ma ia faamaoni i feagaiga o le malumalu, o le a auina mai e le Alii “faamanuiaga e tele”10 i o tatou luga. Talu ai nei na suia atoa ai e la’u uo lelei o Bonnie Oscarson faaupuga o se mau ina ua ia faapea mai, “O [lē] tele mea e manaomia mai ai, o le a sili atu foi ona tele mea e tuuina atu i ai.”11 Ou te ioe atoatoa i ai! Aua tatou te o mai i le malumalu ia maua faamanuiaga e faavavau, e le tatau ona faateia ai i tatou ona o se tulaga faatonuina maualuga atu ua manaomia ina ia agavaa ai mo na faamanuiaga. Na toe aoao mai Elder Nelson: “Aua o le malumalu o le maota o le Alii, o tulaga faatonuina mo le ulufale atu i ai ua faatulagaina e [le Alii]. E ulufale atu se tasi e avea ma Ana malo faaaloalogia. O le umiaina o se pepa faataga o le malumalu o se avanoa le mafaatauina ma o se faailoga faaletino lea o le usiusitai i le Atua ma Ana perofeta.”12

O tagata afeleti silisili ma tamaiti aoga faafomai o le iunivesite e faaaluina le tele o itula ma aso ma vaiaso ma masina e oo lava i tausaga mo sauniuniga. O matāua o sauniuniga i aso taitasi e manaomia mai ia i latou ina ia ausia ai tulaga silisili. E faapena foi, o i latou o e mananao ia agavaa mo le faaeaga i le malo selesitila ua faamoemoeina ia ola i se tulaga maualuga atu o le usiusitai lea e sau mai le ola ai i le tulafono o le usiusitai i lea aso ma lea aso ma lea matāua ma lea matāua.

A tatou faaopoopo atu pea lava pea ma le filiga le suauu, i lea matāua ma lea matāua, i a tatou lamepa faaleagaga, i le faia o nei mea iti ma faatauvaa, e mafai ona tatou “teuteu ma faamumu”13 pea a tatou lamepa i sauniuniga ofoofogia. O lo’u toalua aulelei o se peresitene o se siteki, sa ia saunoa talu ai nei e faapea e toetoe lava a mafai ona ia iloaina i taimi uma ua saunia se tagata ma agavaa e ulu atu i le malumalu, ona “latou te faasusuluina le potu” pe a latou o mai e saili mo se pepa faataga o le malumalu.

I le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, na ole atu ai le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii “ia mafai e tagata uma e ulufale mai i le faitotoa o le maota o le Alii ona lagona lou mana, … ina ia latou tuputupu a’e ia te oe, ma maua le atoatoaga o le Agaga Paia, … ma saunia e maua mea manaomia uma.”14

O lau tatalo lea mo i tatou, o le malaga atu i le malumalu o le a avea ma mea e sili atu nai lo o se mea e faa-tasi ona tupu. Tau ina ia tatou saunia e agavaa e maua sauniga faaola i lea matāua ma le matāua ma tausia ma le loto atoa feagaiga o i ai. A tatou faia, ou te iloa o le a tatou agavaa e maua faamanuiaga folafolaina o le atoatoaga o le Agaga Paia ma le mana o le Alii i o tatou aiga ma olaga taitasi. I le suafa o Iesu Keriso, amene.