2010–2019
Ko Hono Vahevahe Hoʻo Māmá
ʻOkatopa 2014


Ko Hono Vahevahe Hoʻo Māmá

Kuo pau ke tau tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí pea hiki hake hotau leʻó ke fakahā ʻa e tokāteline moʻoní.

ʻOku ou fie talanoa he poó ni ki ha ongo fatongia mahuʻinga ʻoku tau maʻu: ʻuluakí, ko hono toutou tānaki ki heʻetau moʻuí e maama mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea uá, ko hono vahevahe e maama mo e moʻoni ko iá ki he niʻihi kehé.

ʻOku mou ʻiloʻi nai homou mahuʻingá? ʻOku mou mahuʻinga fau mo ʻaonga takitaha—ʻi he taimí ni—ki he palani ʻo e fakamoʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi ai ha ngāue ke tau fai. ʻOku tau ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻOku tau mateuteu nai ke taukaveʻi e moʻoni ko iá? ʻOku fie maʻu ke tau moʻui ʻaki ia; tau vahevahe ia. Kuo pau ke tau tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí pea hiki hake hotau leʻó ke fakahā ʻa e tokāteline moʻoní.

ʻI he Liahona ʻo Sepitema 2014, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati: “ʻOku tau fie maʻu lahi ange e leʻo afea, makehe mo e tui ʻa e houʻeiki fafiné. ʻOku tau fie maʻu kinautolu ke ako ʻa e tokāteliné, pea ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí koeʻuhí ke lava ʻo fai ʻenau fakamoʻoní ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”1

Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku mou fakamālohia ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí. Kuó u mamata ki hoʻomou ngaahi sīpingá, fanongo ki hoʻomou ngaahi fakamoʻoní, pea ongoʻi hoʻomou tuí mei he ngaahi potu kotoa pē ʻo māmaní, mei Palāsila ki Potisuana! ʻOku mou takiekina e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku mou ʻi aí. ʻOku ongoʻi ia ʻe he kakai ʻoku mou feohí—mei ho fāmilí ʻo aʻu ki he niʻihi ʻi ho telefoní pea mo ho kaungāmeʻa ʻi he mītia fakasōsialé kiate kinautolu ʻi ho tafaʻakí he pō ní. ʻOku ou loto tatau mo Sisitā Helieta ʻUkitofa ʻi heʻene tohi ʻo pehē, “Ko kimoutolú … ko ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga longomoʻui mo faivelenga ʻi ha māmani ʻoku fakapoʻuli, ʻa ia ʻoku mou fakahā, ʻo fakafou ʻi he anga ʻo hoʻomou moʻuí, ʻa e pōpoaki fakafiefia ʻo e ongoongoleleí.”2

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Kapau te ke fie foaki hoʻo māmá ki ha taha, kuo pau ke ke malama koe.”3 Te tau tauhi fēfē ʻa e maama ʻo e moʻoní ke kei ulo ʻiate kitautolú? ʻOku ou faʻa ongoʻi hangē ha maama poipoilá ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻE founga fēfē haʻatau ulo lahi angé?

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá, “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange.”4 Kuo pau ke tau hokohoko atu ʻi he ʻOtuá, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa e folofolá. Kuo pau ke tau ʻalu ki he tupuʻanga ʻo e māmá—ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo e folofolá. Te tau lava foki ʻo ʻalu ki he temipalé, ʻi heʻetau ʻilo ʻoku fakatefito e meʻa kotoa ʻia Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá.

Fakakaukau ki he tokoni ʻa e ngaahi temipalé ki he ʻātakai ʻoku tuʻu aí. ʻOku nau fakamatamataleleiʻi e tukui koló; pea ulo mei he ngaahi moʻunga māʻolungá. Ko e hā ʻoku nau fakaʻofoʻofa ai mo māmangiá? Koeʻuhí, hangē ko e fakamatala e folofolá, “Ko e moʻoní ʻoku ulo,”5 pea ʻoku ʻi he temipalé ʻa e moʻoní mo e taumuʻa taʻengatá; ʻoku pehē foki mo kimoutolu.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ʻi he 1877, “ʻOku hanga ʻe he temipale kotoa pē … ʻo holoki e mālohi ʻo Sētané ʻi he māmaní.”6 ʻOku ou tui ʻilonga ha feituʻu ʻoku langa ai ha temipale ʻi he māmaní, ʻokú ne tekeʻi atu ʻe ia e fakapoʻulí. Ko e taumuʻa ʻo e temipalé ke tokoniʻi e faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻoange ki he fānau kotoa e Tamai Hēvaní ʻa e malava ke toe foki ʻo nofo mo Iá. ʻIkai ʻoku tatau ʻetau taumuʻá mo e ngaahi fale ko ʻeni kuo fakatapuí, ʻa e ngaahi fale ko ʻeni ʻo e ʻEikí? Ke tokoniʻi e niʻihi kehé pea tokoni ke nau tekeʻi ʻa e fakapoʻulí kae toe foki ki he maama ʻa e Tamai Hēvaní?

ʻE fakalahi ʻetau tui kia Kalaisí ʻe he ngāue fakatemipale toputapú, pea te tau lava ʻo tokoniʻi lelei ange e tui ʻa e niʻihi kehé. Te tau lava ako ʻa e moʻoni, mālohi mo e ʻamanaki lelei ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá, ʻaki e laumālie fakaivia ʻo e temipalé.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí naʻe fehangahangai homau fāmilí mo ha faingataʻa lahi. Naʻá ku ʻalu ki he temipalé ʻo lotu fakamātoato ai ki ha tokoni. Naʻá ku fehangahangai mo ha fili faingataʻa. Naʻe hā mahino mai hoku ngaahi vaivaí, pea naʻá ku ʻohovale. ʻI he momeniti akoʻi fakalaumālie ko iá, naʻá ku vakai ki ha fefine hīkisia ʻokú ne ngāue ʻi he founga pē ʻaʻaná, kae ʻikai ko e founga ʻa e ʻEikí, mo ne toʻo pē ʻa e lāngilangí maʻana ʻi ha faʻahinga lavameʻa pē. Naʻá ku ʻiloʻi ko au ia. Ne u lotu loto ki he Tamai Hēvaní ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u fie hangē ko e fefine ko iá, ka te u liliu fēfē?”

Koeʻuhí ko e laumālie haohaoa ʻo e fakahaá ʻi he temipalé, naʻe akoʻi au ʻi heʻeku fuʻu fie maʻu ha Huhuʻí. Naʻá ku tafoki leva ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí peá u ongoʻi e mōlia atu ʻa e loto mamahí pea fonu hoku lotó ʻi ha ʻamanaki lelei lahi. Ko ʻeku ʻamanakí pē Ia, peá u fakaʻamu ke pīkitai pē kiate Ia. Naʻe mahino kiate au ko e fefine fakakakanó “ko e fili ia ki he ʻOtuá”7 pea ki he kakai ʻoku feohi mo iá. ʻI he ʻaho ko iá he temipalé naʻá ku ako ko e Fakalelei pē ʻa Sīsū Kalaisí te ne lava ʻo liliu ʻa hoku natula hikisiá pea malava ke fai lelei. Naʻá ku ongoʻi moʻoni ʻEne ʻofá pea ʻiloʻi te Ne akoʻi au ʻaki ʻa e Laumālié pea liliu au kapau te u foaki hoku lotó kiate Ia, ʻo ʻikai ʻi ha toe meʻa kehe.

ʻOku kei ʻi ai hoku ngaahi vaivai, ka ʻoku ou falala ki he tokoni fakalangi ʻo e Fakaleleí. Naʻe maʻu e fakahinohino haohaoa ko ʻení ko ʻeku hū ki he temipale māʻoniʻoní, ʻo fekumi ki ha fakafiemālie mo ha ngaahi tali. Naʻá ku hū mafasia ki he temipalé, peá u mavahe ʻi he ʻilo ʻoku ʻi ai ha Fakamoʻui mafimafi. Naʻá ku ongoʻi maʻamaʻa ange mo fiefia ko ʻeku maʻu ʻEne māmá pea tali ʻEne palani maʻakú.

ʻI he māmaní, ʻoku takitāuhi pē temipale ʻi hono fōtunga mo e sīpinga, ka ʻoku nau maʻu kotoa ʻi loto ʻa e maama, taumuʻa mo e moʻoni taʻengata tatau. ʻOku tau lau ʻi he 1 Kolinitō 3:16, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá?” Kuo tuku foki kitautolu ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea ʻoku tau takitaha maʻu e fōtunga mo e fakaʻofoʻofa kehekehe hangē ko e ngaahi temipalé. ʻOku tau maʻu foki mo ha maama fakalaumālie ʻiate kitautolu. ʻOku fakahā mai ʻe he maama fakalaumālie ko ʻení e maama ʻa e Fakamoʻuí. ʻE tohoakiʻi e niʻihi kehé ki he maama ko ʻení.

ʻOku ʻi ai hotau ngaahi fatongia ʻi he māmaní—ko e ʻofefine, faʻē, takimuʻa, mo e faiako ki he tokoua, tokotaha ngāue, uaifi, mo e alā meʻa pehē. ʻOku nau takitaha hoko ko ha tākiekina. ʻOku maʻu e mālohi he fatongia takitaha—ʻi heʻetau fakahaaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni, “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha pe fetuʻutaki ke ne fakatataua e takiekina ʻe lava ʻe ha faʻē ʻo fai ʻi he meʻa kotoa pē.”8

ʻI he kei iiki ʻema fānaú, naʻá ku ongoʻi ʻoku ou kaungā ʻeikivaka mo hoku husepāniti ko Tēvitá, peá u sioloto atu ki heʻema fānau ʻe toko 11 ko ha fanga kiʻi vaka ʻoku nau ākilotoa kimaua ʻi he taulangá, ʻo teuteu ke folau ʻi he ʻōseni ʻo e moʻuí. Ne u ongoʻi mo Tēvita ha fie maʻu ke fekumi fakaʻaho ki he kāpasa ʻa e ʻEikí ke maʻu e halanga folau lelei tahá mo ʻema fanga kiʻi vaká.

Ne femoʻuekina hoku ʻahó ʻi he ngaahi meʻa ne ngalo ngofua hangē ko e pelu foó, laukonga ki he fānaú, pea mo e feimeʻatokoni efiafí. ʻI he taimi ʻe niʻihi he taulanga ʻo hotau ʻapí, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻoku hoko ha ngaahi meʻa lahi koeʻuhi ko e ngaahi ngāue mahinongofua ʻoku faí, hangē ko e lotu fakafāmilí, ako folofolá, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ka ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku fuesia ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ha mahuʻinga ʻoku taʻengata. ʻOku maʻu ʻa e fiefia lahí ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e fanga kiʻi vaka ko iá—ʻa ʻema fānaú—ʻo lahi hangē ko e ngaahi vaka lalahí ʻa ia ʻoku fonu ai ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí pea mateuteu ke “kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá.”9 ʻI heʻetau ngaahi ngāue iiki ʻo e tuí mo e ngāue tokoní ʻoku tau lava ai ke hokohoko atu ʻi he ʻOtuá pea faifai ʻo ʻomai e maama taʻengatá mo e lāngilangí ki hotau fāmilí, kaungāmeʻá mo e mahení. ʻOkú ke tākiekina moʻoni e niʻihi kehé!

Fakakaukau angē ki he mālohi ʻo e tui ʻa ha kiʻi taʻahine Palaimeli ke ne takiekina hono fāmilí. Naʻe tāpuekina homau fāmilí ʻe he tui ʻa homa ʻofefiné ʻi he mole homa kiʻi fohá ʻi ha paʻake vaʻinga. Ne fekumi fakavavevave holo e fāmilí kiate ia. Faifai pea fakatokanga mai homa ʻofefine taʻu 10 ʻo pehē, “ʻE Mami, ʻikai ʻoku totonu ke tau lotu?” Naʻá ne moʻoni! Naʻe fakatahataha mai e fāmilí ʻi he haʻohaʻonga e kakaí ʻo lotua ke maʻu ʻema kiʻi tamasiʻí. Ne mau maʻu ia. Ki he fānau fefine kotoa pē ʻi he Palaimelí ʻoku ou pehē, “Kātaki ʻo toutou fakamanatu ki hoʻo mātuʻá ke fai e lotú!”

ʻI he faʻahitaʻu māfana ko ʻení naʻá ku maʻu faingamālie ke ʻalu ki ha kemi ʻa ha kau finemui ʻe toko 900 ʻi ʻAlasikā. Naʻe ongo moʻoni kiate au honau ivi tākiekiná. Ne nau omi ki he kemí kuo nau mateuteu fakalaumālie, kuo nau lau e Tohi ʻa Molomoná mo maʻuloto ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.” ʻI he pō hono tolú, naʻe tuʻu hake kotoa e kau finemui ʻe toko 900 ʻo lau maʻuloto fakataha ʻa e fakamoʻoni ko ʻení.

Naʻe fonu Laumālie e fakatahaʻangá, pea naʻá ku fakaʻamua ke u kau atu ki ai. Ka naʻe ʻikai te u lava. Ne teʻeki ai ke u fai e meʻa ke maʻuloto aí.

Kuó u kamata he taimí ni ke ako e fakalea ʻo e “Ko e Kalaisi Moʻuí” ʻo hangē ko e kau fafine ko ʻení, pea koeʻuhi ko ʻenau ivi tākiekiná ʻoku ou aʻusia kakato ai ʻa e fuakava sākalamēnití ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí ʻi heʻeku toutou lau ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló ʻo kau kia Kalaisí. ʻOku toe mahuʻinga mālie ange ʻa e sākalamēnití kiate au.

Ko ʻeku fakaʻamú ke foaki ki he Fakamoʻuí ha meʻaʻofa Kilisimasi ʻi he taʻú ni ʻaki ʻeku lau maʻuloto ʻa e “Ko e Kalaisi Moʻuí” pea tukulotoʻi ia ki he ʻaho 25 ʻo Tīsemá. ʻOku ou fakaʻamu ke u lava ʻo hoko ko ha ivi takiekina ki he leleí—ʻo hangē ko ia ne fai kiate au ʻe he kau fafine ʻi ʻAlasikaá.

Te ke lava nai ʻo ʻiloʻi koe ʻi he fakalea ʻo e “Ko e Kalaisi Moʻuí”? “Naʻá Ne kōlenga ki he taha kotoa ke muimui ange ʻi Heʻene sīpingá. Naʻá Ne fononga foki ʻi he ngaahi hala ʻo Pālesitainé, fakamoʻui ʻa e mahakí, fakaʻā ʻa e kuí, pea mo fokotuʻu ʻa e maté.”10

ʻI heʻetau hoko ko e kakai fefine ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai ke tau fononga ʻi he ngaahi hala ʻo Palesitainé ke fakamoʻui ʻa e mahakí, ka ʻe lava ke tau lotua mo fakaʻaongaʻi e ʻofa fakamoʻui ʻo e Fakaleleí ki ha fetuʻutaki ʻoku mahamahaki mo faingataʻaʻiá.

Neongo heʻikai te tau lava ʻo fakaʻā ʻa e kuí ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ka ʻe lava ke tau fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku kui fakalaumālié. ʻE lava ke tau fakamaama honau fofongá ke nau ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he ngaahi fuakava taʻengatá.

ʻE ʻikai te tau lava ʻo fokotuʻu ʻa e maté ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ka ʻe lava ke tau tāpuekina e pekiá ʻaki ʻetau fekumi ki honau ngaahi hingoá ki he ngāue fakatemipalé. Pea te tau toki fokotuʻu hake kinautolu mei honau pilīsone fakalaumālié pea ʻoatu kinautolu ki he hala ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻOku ou fakamoʻoni ki ha Fakamoʻui ʻoku moʻui, ko Sīsū Kalaisi, pea ʻi Hono mālohí mo e māmá te tau lava ʻo tekeʻi ki mui ʻa e fakapoʻuli ʻo e māmaní, fakaongo atu ʻa e moʻoni ʻoku tau ʻiloʻí, pea takiekina e niʻihi kehé ke haʻu kiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “Kakai Tangata mo Fafine mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Sepitema 2014, 36.

  2. Harriet R. Uchtdorf, The Light We Share (Deseret Book Company, 2014), 41; fakaʻaongaʻi ʻi hono fakangofua.

  3. Thomas S. Monson, “For I Was Blind, but Now I See,” Liahona, Siulai 1999, 69.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:7.

  6. George Q. Cannon, in Preparing to Enter the Holy Temple (booklet, 2002), 36.

  7. Mōsaia 3:19.

  8. D. Todd Christofferson, “Ko e Mālohi Fakaivia ʻo e Kakai Fefiné,” Liahona, Nōvema 2013, 30.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2.

  10. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 2.