2010–2019
Pād wōt ilo Wa in im Jirōk Likatōttōt!
Oktoba 2014


Pād wōt ilo Wa in im Jirōk Likatōttōt!

Eļan̄n̄e jenaaj reilo̧k wōt n̄an Irooj, kar kallim̧uri kōj kōn juon kōjeram̧m̧an ejjeļo̧k juon men maron̄ keidi.

Jem̧aan, eo m̧ōtta eaar bōk ļaddik eo nejin n̄an juon tūreep ļo̧k n̄an Colorado River ipulōn Cataract Canyon, epād iturōk iturear in Utah. Canyon in ej juon jikin eo ebun̄bun̄ kōn 14 mail aetokan (23 km) kōn dān ko rekauwōtata maron̄ in kaamjak.

Ilo aer kōppopo n̄an iien alooj in, raar lukkuun etale web page Nation Park Service eo, eo epād ie meļeļe ko raorōk kōn pojak eo an juon make im kauwōtata ko jet.

Ilo jinoin tūreep eo, juon rijerbal eo etijem̧ļo̧k eaar etale kōmeļeļe ko raorōk ippān kurup eo, im kwaļo̧k kakien ko jilu me kurup eo en lukkuun etal jokne ilo dān ko. “Kakien nōm̧ba juon: Pād wōt ilo wa in! Kakien nōm̧ba ruo: kōņak jakit in eppepe eo aolep iien! Kakien nōm̧ba jilu: Jirōk likatōttōt wōt!” Innām eaar bar ba, ilo ennaan ko jet, “iaan aolepen men kein, kememej kakien nōm̧ba juon: pād wōt ilo wa in!”

Iien in ej kakememej n̄a kōn ial in jej ilo̧k ie ļo̧k ilo mour in. Elōn̄ iaad rej en̄jake iien ko ilo mour ko ad im jej aenōm̧m̧an jen men ko renana ilo mour in. Ilo iien ko jet, jej ioon iien ko reppen me maron̄ keidi ļo̧k n̄an ko loi ilo 14-mail ilo Cataract Canyon―ekoba apan̄ ko ilo ānbwin im jekjek ko ilo kōmālij, jako eo an eo ejitenbōro, ettōņak ko im kōjatdikdik ko remōkaj, im―n̄an jet―emaron̄ juon tōmak ekauwōtata n̄e jeļm̧ae jorrāān ko ilo mour, kajjitōk ko, im pere ko.

Irooj eaar letok jipan̄ ilo em̧m̧an eo An, ekoba juon wa, kein jipan̄ ko raorōk āinwōt kein eppepe ko, im juon rijerbal eo etijem̧ļo̧k eo ej letok tōl im kōmeļeļe ko an lo̧mo̧o̧r n̄an jipan̄ kōj kōm̧m̧an bwe jen tōpar reba in mour ilo iaļ in ad ļo̧k.

Jej ļōmņak kōn kakien nōm̧ba juon: “Pād wōt ilo wa eo!”

Būreejtōn Brigham Young eaar lukkuun jerbale “Waan Zion” eo m̧okta āinwōt jekjek in Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata.

Eaar ba juon iien: “Jej pād kōtaan lom̧alo. Lan̄ ko ej itok, im, jeļa ro rej ba, wa in ebat an jerak. ‘Iban pād wōt ijin,’ eo juon eba; Ijjab tōmak “Waan Zion”’ eo in. ‘ Ak jej pād kōtaan lom̧alo.’ Ijaab kea. Iban pād ijin.’ Eaar joļo̧k kein eppepe eo an, im keļo̧k jān wa eo. Enej ke malo̧n̄? Aaet. Āindein ļo̧k wōt armej ro rej eļļo̧k jān Kabun̄ in. Ejja ‘Waan Zion,’ eo in, jen pād wōt ie.”1

Ilo bar juon iien, Būreejtōn Young eaar barāinwōt ba bwe ekar inepata kōn an armej ro raar jerwane iaļ eo aer ļo̧k ilo tōre eo raar jeram̧m̧an―ke mour eaar em̧m̧an: “Eaar juon mejatoto elur, ke waan Zion ej jerakrōk ilo kōto eo em̧m̧an ļaan, [ke] aolep men raar em̧m̧an ioon wa eo, jet iaan em̧m̧aan ro raar kōņaan etal ilo wa jidik ko, n̄an … tutu, im jet iaer raar maļōn̄, jet raar peļo̧k, im jet raar bar ro̧o̧l tok n̄an wa eo. Jen pād wōt ilo wa in, im enaaj bōkļo̧k kōj ilo an ejeļo̧k [jorrāān] n̄an o̧b eo; kwoj jab aikuj inepata.”2

Im āliktata, Būreejtōn Young eaar kakeememej Ro Rekwojarjar: “Jej pād ilo waan Zion. … [Anij] ej ilo jōbwe eo, im enaaj pād ijeņ. … Aolep men im em̧m̧an, al Halleluia bwe Irooj ej pād ijin. Ej rikōļaajrak, ritōl im riba kajien. Eļan̄n̄e armej ro renaaj bōk leke ilo aer Anij, jamin eļļo̧k jen bujen ko aer ak aer Anij, Enaaj tōl kōj ilo jejjet.”3

Kōn apan̄ ko jej jeļm̧ae rainin, ekōjkan ad pād wōt ilo Waan Zion in?

En̄in wāween eo! Jej aikuj en̄jake juon oktak n̄an kōļapļo̧k tōmak eo ad ilo Jisōs Kraist im ad pokake n̄an ko̧jpeļ eo An ilo aolepen mour ko ad―jab ilo juon wōt iien, ak aolep iien. Alma eaar kajjitōk, “Im kiiō lo, ij ba n̄an kom̧, ro jeiū im jatū, eļan̄n̄e kom̧ ar iminene kōn juon oktak in bōro, im eļan̄n̄e kom ar en̄jake n̄an al, al in iakwe em̧ool in pinmuur, ikōņaan kajjitōk, kom̧ maron̄ ke en̄jake kiiō?”4

Rijerbal eo etijem̧ļo̧k rainin maron̄ keidi ļo̧k n̄an rijilōk im rikanaan ro an Kabun̄ in im ritōl ro reim̧we an priesthood im radik ijo jokwe ie. Rej jipan̄ kōj tōpar ļo̧k ilo kōjparok n̄an iaļ eo ad ļo̧k.

Jem̧aan ļo̧k, iaar kōnono ilo kweilo̧k (seminar) eo an mijen būreejtōn ro rekāāl im kar kapilōk ritōl rein:

“Jipan̄ aolep ro rej jerbal ilo mijen eo am kememej ritōl ro an Kabun̄ in. … Jej jāmin im … ban tōl piloik [kom̧].

“Im ilo am katakin mijenede ro am n̄an aer ritok wōt n̄an kōm̧, katakin er n̄an jab lo̧o̧r ro rej ļōmņak rejeļā ļo̧k kōn wāween tōl m̧ōttan ko an Kabun̄ in ijjeļo̧kin … an ritōl ro kōm̧m̧ane” an Jemedwōj Ilan̄ im Jisōs Kraist ro rej kabwijer kii ko n̄an tōl.

Iaar loe ilo jerbal in kwaļo̧k eo aō make ro raar jino jebwābwe im emakijkij aer po̧k … meļo̧kļo̧k bwe ilo an Būreejtōnji eo Kein Kabun̄ im Doulul eo an Jon̄oulruo rijilōk kōnono kōn juon wōt aenikien, ej aenikien Irooj ilo tōreen. Irooj eaar kakememej kōj bwe men̄e ej kōnono kōn aenikien Make ak jen aenikien ro Rikarejeraņ, ejjeļo̧k oktak[D&C 1:38].5

Ilo naan ko jet, rej likūt Waan Zion―im ilo̧k; rej bun̄ jen tōmak. Ejerata, ekkā aer en̄jake jekjek ko rekaddu im reaetok kitier, ejjab n̄an er make ak barāinwōt n̄an baam̧le ko aer.

Ritōl ro ad ijo jokwe ie, āinwļo̧k rijerbal eo etijem̧ļo̧k, kar bōk katak ko an idajon̄jon̄ ko an mour; kar bōk kaminene im ekkatak jen rijilōk ro im rikanaan ro im ritōl ro jet an Kabun̄ in; im, men eo aorōktata, im kar bōk ekkatak jen Irooj Make.

Bar juon tōre ilo iiō in, iaar kōnono n̄an rūm̧m̧an ded ro an Kabun̄ in ilo Māe CES kadiwōjļo̧k eo ilo mejatoto. Iaar ba:

“Iaar ron̄ jet armej rej ļōmņak bwe ritōl ro an Kabun̄ ejeno̧ļo̧k mour ko aer jān mour in. Ta eo remeļo̧kļo̧k ej bwe kōm̧ rutiej ro an Kabun̄ in kōm em̧m̧aan im kōrā ro ewōr kapeeļ ko ippāer, im kōm̧ ar mour ilo elōn̄ jikin ko im kar jerbal ippān elōn̄ armej jān kain oktak ko ippāer. Jerbal ko am kiiō rej lukkuun kōm̧m̧an bwe kōm̧in ito-itak ilo peļaakin laļ in, ijo kōm̧ij ioon rikien ro, kabun̄ ko, pājinej ko, im ritōl ro rej bōk eddoin jipan̄ ilo laļ in. Barāinwōt em̧ōj am kar loļo̧k [ritōl ro] an White House ilo Washington, D.C., im ritōl ro an laļ ko ipeļaakin laļ in, kōm̧ ar barāinwōt loļo̧k [baam̧le ko im armej ro] rejerata ilo laļ in. …

“Eļan̄n̄e kwonaaj lukkuun ļōmņak kōn mour eo am im jerbal eo am, kwonaaj errā ke kōm̧ij lo im en̄jake laļ in ilo wāween ko ro jet rej loe. Kwonaaj kile bwe kōm̧ij lo ta eo ej waļo̧k ilo laļ in jen armej ro jet. …

“… Ewōr men ko ippān ro kajjojo im kobain māletlet an [ritōl ro an Kabun̄] in me reaikuj letok aenōm̧m̧an. Em̧ōj am aolep en̄jake, ekoba jekjek ko reoktak an kakien ko im kien ko, ebbweer ko, jerata ko, im mej ilo baam̧le ko ad make. Kōm̧ jeļā ta eo kwoj dipļo̧ke ilo mour eo am.” 6

Ippān kakien nōm̧ba juon āinwōt aō kar kōjerbale, keememej kakien ruo im jilu: kōņak jakit in eppepe eo aolep iien, im jirōt likatōttōt, naan ko an Irooj, loi ilo jeje ko rekwojarjar im katak ko an rijilōk im rikanaan ro, letok kapilōk im tōl n̄an kōj bwe, n̄e jej lo̧o̧ri, enaaj jerbal āinwōt juon kein eppepe eo enaaj jipan̄ kōj jeļā kilen jirōk likatōttōt.

Jej aikuj erom̧ āinwōt ļōm̧aro nejin Mosaia ro raar “kanooj kajoorļo̧k ilo jeļā m̧ool eo.” Jemaron̄ erom̧ em̧m̧aan im kōrā ro “rejeļāļo̧kjeņ.” Menin emaron̄ waļo̧k ilo ad “liņō[ri] jeje ko rekwojarjar ilo niknik, bwe [jen] maron̄ jeļā naan in Anij.”7

N̄an pukot jeje ko rekwojarjar im naan ko an rijilōk ro im rikanaan ro m̧okta im kiiō, jej aikuj lukkuun ekkatak, mour kaki, im iakwe naan eo an Kraist.

Ilo kakobaba n̄an ejaake juon m̧wil an juon make ilo riiti jeje ko rekwojarjar, jej aikuj in āinwōt ļōm̧aro nejin Mosaia n̄an leļo̧k kōj make “n̄an eļap jar, im jitlōk.”8

Āinwōt men kein me ejjab pidodo jon̄e eļap aer aorōk. Mije wōt men kein reddik, im jab ebbweer.

Āinwōt aō jeļā kajien armej ro me rejjab pād ilo wa in im rejjab jirōk likatōttōt ilo iien apan̄ im inepata ak ro rejjab pād ilo wa in ilo iien an̄inwewe, Iaar lo bwe elōn̄ iaer raar jerwane reilo̧k wōt ioon m̧ool ko an gospel in―unin aer koba tok ilo Kabun̄ in ilo jinoin; im un eo raar dim wōt im niknik ilo mour kake jon̄ak ko an ko̧jpeļ in im kōjeram̧m̧an ro jet kōn kijejetok, jerbal eo etinkwadik; im wāwen ko ilo an Kabun̄ in kar pād ilo mour ko aer ilo “juon jikin jetōbin naajdik im eddōk ļo̧k.”9

Joseph Smith eaar kwaļo̧k m̧ool in: “Pedped in katak ko an kabun̄ in ad rej naan in kam̧ool eo an rijilōk ro im rikanaan ro kōn Jisōs Kraist, … ‘bwe eaar mej, kar kalbwini, im kar bar jerkak ilo raan eo kein kajilu, im kar wanlōn̄ļo̧k n̄an lan̄;’ im men ko jet rej iokļo̧k kein, me ejelet kabun̄ in ad.”10

Eļan̄n̄e jenaaj reilo̧k wōt n̄an Irooj, kar kallim̧uri kōj kōn juon kōjeram̧m̧an ilōn̄in jabdewōt men keidi: “Kōn menin, kom̧ aikuj bun̄ m̧aan ļo̧k kōn dim ilo Kraist, kōn juon kōjatdikdik emeram, im juon iakwe n̄an Anij im armej otemjeļo̧k. Kōn menin, n̄e kom̧ naaj bun̄ maanļo̧k, kwojkwoj ioon naan ko an Kraist, im niknik n̄an jem̧ļo̧kin, lo, āindein Jemān ej ba: Kom̧ naaj bōk mour indeeo.”11

Jet iien Armej ro Rekwojarjar retiljek im rikatak re rej lukkuun m̧ool in kapukot rej jino reilo̧k n̄an “bōd ko” ijjeļo̧kin pedped in katak ko. Ej bwe, Satan ej kapo kōj n̄an eļļo̧k jān ennaan eo ealikkar an gospel eo em̧ōj an bar jepļaaktok. Ro rej eļļo̧k ekkā aer jab bōk m̧ōttan kwojkwoj eo kōnke raar jab mije, ak inepata, kōn imminene ko rejaorōk ak katak ko.

Ro jet remaron̄ kar mije kajjitōk ko im pere ke renaaj kar en̄jaki. Aaet, bōk kajjitōk ko im pere ko rejjab ippān ro rikaļooraņ. Jem̧aanļo̧k, Council eo an Būreejtōnji eo Kein Kajuon im Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro kar ba: “Kōm̧ij meļeļe bwe jān tōre n̄an tōre eo membōr ro an Kabun̄ in naaj wōr kajjitōk ko kōn katak ko an Kabun̄ in, bwebwenato, ak kaminene. Membōr ro rej aolep iien anemkwoj n̄an kajjitōk kain kajjitōk ko im pukot meļeļe ko reļļap ļo̧k im pidodo.”12

Keememej, Joseph Smith make eaar wōr an kajjitōk ko rekar boklok bwe en jino Jepļaaktok in. Eaar juon rikappok im, āinwōt Abraham, kar lo uwaak ko n̄an kajjitōk ko raorōk tata ilo mour in.

Kajjitōk ko raorōk tata rej lukkun pedped wōt ioon ta eo eaorōktata an karōk eo an Jemedwōj Ilan̄ im Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r. Men ko jej pukoti rej aikuj tōl ļo̧k kōj n̄an erom jouj, lōjokmen, iakwe, jeo̧rļo̧k bōd, kijenmej, im rikaļoor ro rewūjļepļo̧k. Jej aikuj ikdeleel, āinwōt an kar Paul kwaļo̧k, “bōk eddo ko an doon, im āindein kom̧win kajejjet kien Kraist.”13

N̄an bōk eddodo an bar juon ekoba ilo jipan̄, rejtak, im meļeļe kōn doon, ekoba rinan̄inmej, m̧ōjņo̧, jeram̧ōl ilo jetōb im ānbwiin, ro rej pukote im ro rej inepata, im barāinwōt membōr ro jet―ekoba ritōl ro an Kabun̄ ro em̧ōj aer kūr jen Irooj n̄an jerbal ilo juon tōre.

Ro jeiū im jatū, pād wōt ilo tim̧a, kōjerbal jakit in eppepe ko am̧, jirōk likatōttōt wōt. Jab po ilo kapo ko! Im eļan̄n̄e jabdewōt iami ekar wōtļo̧k jān wa in, kōm̧ naaj pukot eok, lowaj eok, im kwaļo̧k n̄an eok im bar kōro̧o̧l tok eok n̄an Waan Zion, ijo Anij Jemed im Irooj Jisōs Kraist ro rej wunjin jila eo im naaj tōl ļo̧k kōj, eo ij kam̧ool kake ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Teachings of Presidents of the Church: Brigham Young (1997), 82–83.

  2. Brigham Young, “Discourse,” Deseret News, Jān. 27, 1858, 373.

  3. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, No̧b. 18, 1857, 291.

  4. Alma 5:26.

  5. M. Russell Ballard, “Mission Leadership” (kōnono eo kar kwaļo̧k ilo kweilo̧k (seminar) n̄an mijen būreejtōn ro rekāāl, Juun 25, 2014), 8.

  6. M. Russell Ballard, “Be Still, and Know That I Am God” (Church Educational System devotional, Māe 4, 2014); lds.org/broadcasts.

  7. Alma 17:2.

  8. Alma 17:3.

  9. First Presidency and Quorum of the Twelve Apostles letter, Juun 28, 2014.

  10. Joseph Smith, Elders’ Journal, July 1838, 44.

  11. 2 Nipai 31:20.

  12. First Presidency and Quorum of the Twelve Apostles letter, Juun 28, 2014.

  13. Galetia 6:2.