2010–2019
Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!
ʻOkatopa 2014


Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!

Kapau ʻe nofotaha ʻetau tokangá ʻi he ʻEikí, kuo talaʻofa mai maʻatautolu ha tāpuaki taʻe fakatataua.

Ne toki ʻave ʻe haku kaungāmeʻa hono fohá ʻi ha folau he Vaitafe Kololató ʻo fou atu ʻi he Kenioni Katalekí, ʻoku tuʻu ʻi he fakatongahahake ʻo ʻIutaá. ʻOku ʻiloa ʻa e teleʻá ni ʻi hono vaitafe mālohi maile ʻe 14 (23 km) ʻa ia ʻe ala fakatuʻutāmaki.

ʻI he teuteu ki heʻena ʻeveʻevá, naʻá na vakaiʻi fakalelei e peesi uepisaiti ʻa e National Park Service, ʻoku ʻi ai ha fakamatala mahuʻinga kau ki he mateuteu fakatāutahá pea mo ha ngaahi fakatuʻutāmaki angamaheni mo fakatuʻupakē.

ʻI he kamataʻanga ʻo e folaú, naʻe toe vakaiʻi ʻe ha tokotaha takimamata taukei he vaitafé e ngaahi fakahinohino ki he malú, ʻo fakamamafaʻi e lao tefito ʻe tolu te ne fakapapauʻi e hao ai ʻa e kulupú ʻi he hoú. “Lao ʻuluakí: nofomaʻu ʻi he vaká! Lao hono uá: tui maʻu pē e sāketi fakahaofi moʻui! Lao hono tolú: piki maʻu ʻaki ho ongo nimá!” Naʻá ne toe fakamamafaʻi mai, “Meʻa mahuʻinga tahá, manatuʻi e lao ʻuluakí: nofomaʻu ʻi he vaká!”

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻeveʻeva ko ʻení ʻetau fononga ʻi he matelié. ʻOku aʻusia ʻe hatau tokolahi ha taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku tau fakamālō ai ʻi he ngaahi taimi nonga ʻo e moʻuí. ʻOku ʻi ai e taimi, ʻoku tau aʻusia ha ngaahi taimi fakatuʻutāmaki ʻoku meimei maile ia ʻe 14 ʻi he kenioni Katalekí—ko e ngaahi faingataʻa ʻe ala kau ai e faingataʻaʻia fakaesino mo fakaʻatamaí, mālōlō ʻo ha ʻofaʻanga, siva e ʻamanakí, pea—ki he niʻihi—ko ha faingataʻaʻia ʻi he tuí ʻi ha fehangahangai mo e ngaahi palopalemá, fehuʻí mo e veiveiua ʻo e moʻuí.

Kuo ʻomai ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene ʻofá, ha tokoni, kau ai ha vaka, ngaahi nāunau mahuʻinga hangē ko e sāketi fakahaofí, mo e kau faifakahinohino taukei ki he vaitafé, ke nau ʻomai ha ngaahi tataki mo e fakahinohino ki he malú ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fononga ʻi he vaitafe ʻo e moʻuí ki hotau ikuʻanga.

Tau fakakaukau ki he lao ʻuluakí: “nofomaʻu ʻi he vaká”!

ʻOku faʻa ngāue ʻaki ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa e “fuʻu Vaka Motuʻa ko Saioné” ko ha heliaki ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ne pehē ʻi he taimi ʻe taha: “ʻOku tau ʻi he loto moaná he taimí ni. ʻOku tō mai ha matangi, pea ʻoku feinga mālohi ʻa e vaká, ʻo hangē ko e lau ʻa e kau kaivaí. ʻOku pehē mai ʻe he tokotaha, ‘he ʻikai ke u nofo au heni; ʻoku ʻikai ke u tui au ko e “Vaka ʻeni ko Saioné.”’ ‘Ka ʻoku tau ʻi he lotolotonga ʻo e vahanoá.’ ‘ʻOku ʻikai ke u tokanga au ki ai, he ʻikai ke u nofo au heni.’ Te ne vete leva hono koté, peá ne puna ki tahi. Ko e meʻa ní he ʻikai melemo? ʻIo. Pea ʻe melemo pehē pē foki mo kinautolu ʻoku nau mavahe mei he Siasí. ʻOku tau heka ʻi he ‘Fuʻu Vaka motuʻa ko Saioné,’ pea te tau lava ʻo nofo maʻu ai.”1

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi ʻi ha taimi ʻe taha ne hohaʻa kau ki he hē ʻa e kakaí neongo hono faitāpuekina kinautolú—ʻi he lelei ʻa e moʻuí: “ʻI he taimi ʻo e nongá, pea folau atu e fuʻu vaka motuʻa ko Saioné ʻi he angi iiki ʻa e matangí, pea nonga e meʻa kotoa he vaká, ʻoku fie ʻalu leva ha niʻihi ʻi he fanga kiʻi vaka īkí ʻo … kaukau tahi; pea melemo ha niʻihi, ʻauhia atu ha niʻihi pea foki mai ha niʻihi ki he vaká. Tau nofomaʻu pē muʻa ʻi he fuʻu vaka motuʻá, pea te ne ʻave kitautolu ki he taulangá; ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke hohaʻa.”2

Faifai ʻo fakamanatu mai ʻe Palesiteni ʻIongi ki he Kāingalotú: “ʻOku tau ʻi he fuʻu vaka motuʻa ko Saioné. … ko e [ʻOtuá] ʻoku ʻeikivaká pea te Ne nofomaʻu ai. … ʻOku lelei e meʻa kotoa, hiva Haleluia; he ʻoku ʻi heni ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne fai tuʻutuʻuni, fakahinohino mo tataki. Kapau ʻe falala moʻoni e kakaí ki honau ʻOtuá, pea ʻoua naʻa liʻaki ʻenau ngaahi fuakavá pe ko honau ʻOtuá, te Ne tataki totonu kitautolu.”3

ʻI he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho kotoá, te tau nofomaʻu fēfē ʻi he Fuʻu Vaka Motuʻa ko Saioné?

Ko e foungá ʻeni. ʻOku fie maʻu ke tau aʻusia ha ului tuʻuloa ʻi hono fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau faivelenga ki Heʻene ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí—ʻo ʻikai tuʻo taha, kae maʻu pē. Naʻe fehuʻi ʻe ʻAlamā, “Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?”4

ʻE lava ʻo fakatatau ʻa e tokotaha fakahinohino taukei ʻo e vaitafé ki he kau ʻaposetolo mo e palōfita ʻo e Siasí pea mo e kau taki fakalotofonua ueʻi fakalaumālie ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú. ʻOku nau tokoniʻi kitautolu ke tau tūʻuta malu ki hotau taulangá.

Ne u toki lea ʻi he seminā ʻa e kau palesiteni fakamisiona foʻoú peá u faleʻi e kau taki ko ʻení:

“Tukutaha e tokanga ʻa e misioná ʻi he kau taki ʻo e Siasí. He ʻikai ʻaupito ke mau taki kimoutolu ke mou hē.

“Pea ʻi hoʻo akoʻi hoʻo kau faifekaú ke tukutaha ʻenau tokangá ʻiate kimautolú, akoʻi kinautolu ke ʻoua te nau muimui he niʻihi ʻoku pehē ʻoku nau ʻilo lahi ange ki hono fai e ngaahi ngāue ʻa e Siasí … ʻo laka ia ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe he Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” ʻo fakafou ʻi he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau maʻu e kī ke tokangaʻí.

“Kuó u ʻilo ʻi heʻeku ngāué ko kinautolu kuo hē pea puputuʻú ko kinautolu ia ʻoku faʻa … ngalo maʻu pē ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha leʻo ʻe tahá, ko e leʻo ia ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ko iá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí, ‘Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē’ [T&F 1:38].”5

ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ne nau liʻaki e Vaka Motuʻa ko Saioné—ne nau hinga; ne nau hē mei he moʻoní. Meʻapangó, ʻoku nau aʻusia maʻu pē ha ngaahi nunuʻa taimi nounou pea faifai ʻo tuʻuloa, ne ʻikai ke nau fakakaukau ki ai, ʻo ʻikai ko kinautolu pē kae kau ai mo honau fāmilí.

Kuo akoʻi ʻetau kau taki fakalotofonua ʻi he Siasí, hangē ko e kau fakahinohino taukei ʻo e vaitafé ʻe he ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí; kuo akoʻi pea fakahinohino ʻe he kau ʻaposetolo, kau palōfita mo e kau ʻōfisa kehe ʻo e Siasí; pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, kuo akoʻi tonu ʻe he ʻEikí.

ʻI ha taimi ʻe taha ʻi he taʻú ni, ne u lea ki he kakai lalahi ʻo e Siasí ʻi he fakamafola e fakataha lotu ʻa e CES ʻi Meé. Ne u pehē:

“Kuó u fanongo ai ʻoku pehē ʻe ha niʻihi ʻoku nofo pē kau taki ʻo e Siasí ʻi honau kiʻi “tāputa.” Ngalo ia ʻiate kinautolu ko ha kau tangata mo ha kau fafine taukei kimautolu pea kuo mau moʻui ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe mo ngāue fakataha mo ha kakai tokolahi mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe. ʻOku ʻave kimautolu ʻe homau fatongia faka-Siasi lolotongá ki he tapa kotoa pē ʻo e kolopé ʻo mau feʻiloaki ai mo e kau taki fakapolitikale, fakalotu, pisinisi kaeʻumaʻā e kau taki he tokoni ʻofa fakaetangata ʻo e māmaní. Neongo kuo mau ʻaʻahi ki he White House ʻi Uāsingatoni, D.C. pea mo e kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi he funga ʻo e māmaní, ka kuo mau ʻaʻahi foki ki he ngaahi ʻapi fakatōkilalo taha ʻo e māmaní, ʻo feʻiloaki mo tokoni ai ki he masivá. …

“ʻI he taimi te mou fakakaukauʻi lelei ai ʻemau moʻuí mo e ngāué, mahalo te mou tui ʻoku mau sio mo aʻusia ha ngaahi meʻa he māmaní ʻoku tokosiʻi ha niʻihi te nau aʻusia. Te mou fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai ke mau nofo pē ʻi hamau kiʻi “tāputa.” …

“… ʻOku ʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo hono fakatahaʻi e poto ʻo e Kau Taki [ʻo e Siasí] ʻoku totonu ke hoko ko ha fakafiemālie kiate kimoutolu. Kuo mau aʻusia e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi lao mo e tuʻutuʻuni kehekehe ki he kakaí, ʻa e loto mamahí, faingataʻá mo e maté ʻi homau ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai ke toe kehe ʻemau moʻuí ʻamautolu.”6

Fakataha mo e lao fika ʻuluaki kuó u fakahokó, manatuʻi e lao fika uá mo e tolú: tui maʻu pē ha sāketi fakahaofi moʻui, pea piki ʻaki ho ongo nimá fakatouʻosi. ʻOku maʻu e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetoló mo e palōfitá. ʻOku nau hoko ko ha faleʻi mo e fakahinohino, ʻi heʻetau muimui aí, ʻe hoko ia ko ha ngaahi sāketi fakahaofi moʻui pea te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻilo e founga ke piki fakatouʻosi ʻaki hotau ongo nimá.

ʻOku fie maʻu ke tau hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻa ia ne nau “tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní.” Te tau lava ke hoko ko ha kau tangata mo e kau fafine “faʻa fakakaukau lelei.” ʻE malava pē ʻeni ʻi heʻetau “fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke [tau] ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.”7

ʻI heʻetau fekumi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfitá, ʻoku totonu ke tau nofotaha ʻi hono ako, moʻui ʻaki pea ʻofa ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí.

Tānaki atu ki hono fakatupulaki ʻo hono ʻulungaanga ʻaki e ako fakatāutaha e folofolá, ʻoku fie maʻu ke tau hangē ko e ngaahi foha ʻo Mosaiá pea “faʻa lotu mo ʻaukai lahi.”8

Hangē ʻoku ʻikai lava ʻo fakafuofuaʻi e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá. Nofotaha ʻi he ngaahi meʻa mahinongofua ko ʻení, pea fakaʻehiʻehi mei hono tohoakiʻi ʻo e tokangá.

ʻI heʻeku ʻiloʻi e kakai ne ʻikai nofomaʻu ʻi he vaká pea ʻikai piki nima ua lolotonga e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá pe ʻikai nofomaʻu ʻi he vaká lolotonga e taimi tofukií, kuó u mātā ha tokolahi ʻo kinautolu ne toʻo ʻenau tokangá mei he ngaahi moʻoni tefito ʻo e ongoongoleleí—ʻa e ʻuhinga ne nau kau ai ki he Siasí; ʻa e ʻuhinga ne nau kei mateaki kakato ai mo mālohi ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí pea tāpuekina e niʻihi kehé ʻi he ngāue mateaki mo fakatapuí; pea mo e founga ʻo e hoko ʻa e Siasí ko “ha feituʻu ʻo e tanumaki mo e fakatupulaki fakalaumālie” ʻi heʻenau moʻuí.9

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e moʻoni tefito ko ʻení: “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá kau kia Sīsū Kalaisí … ‘naʻá Ne pekia, telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, pea hāʻele hake Ia ki he langí;’ pea ko e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ko ha tānaki ia ki he ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku kaunga ki heʻetau tui fakalotú.”10

Kapau ʻe nofotaha ʻetau tokangá ʻi he ʻEikí, kuo talaʻofa mai ha tāpuaki taʻe fakatataua: “Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”11

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku kamata ke nofotaha ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau fiefanongo fakamātoató ʻi he “fakalahí” kae ʻikai ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá. Ko hono ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sētane kitautolu ke tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he pōpoaki faingofua mo mahino ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku faʻa tukuange ʻe kinautolu kuo tohoakiʻi ʻenau tokangá ʻa hono maʻu ʻo e sākalamēnití ko ʻenau nofotaha, mo femoʻuekina ange ʻi he ngaahi polokalama mo e ngaahi akonaki ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá.

Mahalo ʻe tokanga ʻa e niʻihi kehé ki he ngaahi fehuʻí mo e veiveiua ʻoku nau aʻusiá. Ko e moʻoní, ʻoku ʻikai fenāpasi ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi mo e veiveiua ʻi he kau ākonga mateakí. Ne pehē ʻe he Fakataha Alēlea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku mahino ʻe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha taimi kau ki he tokāteline, hisitōlia pe ngāue ʻa e Siasí. ʻOku tauʻatāina maʻu pē ʻa e kāingalotú ke fai ha fehuʻi pea fekumi faivelenga ki ha mahino lahi ange.”12

Manatuʻi, ne ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻo kamata ai hono fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Ko ha tokotaha fekumi ia, pea hangē ko ʻĒpalahamé naʻá ne maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí.

ʻOku fakatefito ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻingá ʻi he meʻa mahuʻinga tahá—ko e palani ʻa e Tamai Hēvaní pea mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tataki kitautolu ʻe heʻetau fekumí ke tau hoko ʻo angaʻofa, angalelei, faʻa fakamolemole, faʻa kātaki pea mo ha kau ākonga mateaki ange. Kuo pau ke tau loto fiemālie ʻo hangē ko e akonaki ʻa Paulá “Mou fetoutou fefuaʻaki hoʻomou kavengá, pea fakamoʻoni ai ki he fono ʻa Kalaisí.”13

ʻOku kau ʻi he fefuaʻaki ʻo e ngaahi kavengá ʻa e tokoní, poupouʻí pea mo e mahino ki he niʻihi kehé, kau ai e puké, mahamahakí, masiva fakalaumālie mo fakatuʻasinó, ʻa kinautolu ʻoku fekumí mo faingataʻaʻiá, pea mo e kau ākonga kehé—pea kau ai e kau taki ʻo e Siasí kuo ui ʻe he ʻEikí ke ngāue ʻi ha taimi.

Kāinga, nofomaʻu ʻi he vaká, fakaʻaongaʻi ho sāketi fakahaofi moʻuí pea piki nima ua. Fakaʻehiʻehi mei he meʻa te ne tohoakiʻi hoʻo tokangá! Pea kapau ʻe tō hamou niʻihi mei he vaká, te mau fekumi atu, maʻu koe pea tokoniʻi mo fakafoki mai koe ki he Vaka Motuʻa ko Saioné, ʻa ia ʻoku tataki ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ʻe tataki totonu ai kitautolú, ko ʻeku fakamoʻoni loto fakatōkilaló ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 99–100.

  2. Brigham Young, “Discourse,” Deseret News, Jan. 27, 1858, 373.

  3. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Nov. 18, 1857, 201.

  4. ʻAlamā 5:26.

  5. M. Russell Ballard, “Fakataha Fakatakimuʻa ʻa e Misioná” (lea naʻe fai he seminā maʻá e kau palesiteni misona foʻoú, 25 Sune 2014), 8.

  6. M. Russell Ballard, “Be Still, and Know That I Am God” (Church Educational System devotional, May 4, 2014); lds.org/broadcasts.

  7. ʻAlamā 17:2.

  8. ʻAlamā 17:3.

  9. Tohi ʻa e Kau Palesitenisií mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 28 Sune 2014.

  10. Joseph Smith, Elders’ Journal, July 1838, 44.

  11. 2 Nīfai 31:20.

  12. Tohi ʻa e Kau Palesitenisií mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 28 Sune 2014.

  13. Kalētia 6:2.