2010–2019
Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá
ʻOkatopa 2014


Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá

Ko ʻetau hikinimaʻi e kau palōfitá, ko ha tukupā fakatāutaha ia te tau fai hotau tūkuingatá ke poupouʻi ʻenau ngaahi taumuʻa fakaepalōfitá.

Palesiteni ʻAealingi, ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻo pōpoaki fakamaama mo fakalaumālié. Siʻoku kāinga ʻofeina, fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí mo e faivelengá. Naʻe fakaafeʻi takitaha kitautolu ʻaneafi, ke tau poupouʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e palōfita ʻa e ʻEikí mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Pea ʻoku tau faʻa hivaʻi ʻa e, “Fakamālō ki he ʻOtuá, [koeʻuhí ko e palōfitá].”1 ʻOku mahino moʻoni nai kiate kitaua hono ʻuhingá? Fakakaukau ki he faingamālie kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke poupouʻi ʻEne palōfitá, ʻa ia ko ʻene faleʻí ʻoku taʻe-mele, maʻa, ‘ikai fakatupu ʻe ha holi fakataautaha, pea mātuʻaki moʻoni!

ʻOku founga fēfē ʻetau poupouʻi moʻoni ha palōfitá? Naʻe fakamatalaʻi fuoloa ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻi he teʻeki hoko ko ha palōfitá, “Ko ha fatongia mahuʻinga ia ʻoku hili ki he Kaingalotu ʻoku … poupouʻi ʻa e kau maʻu mafai ʻo e Siasí, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻenau fai ʻaki ia ʻenau hikinima peé, ka ʻi he ngāué mo e moʻoni.”2

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻeku “ngāue” mahuʻinga taha ke poupouʻi e palōfitá. ʻI heʻeku hoko ko e toketā moʻui mo e taha tafa mafú, naʻá ku fatongia ʻaki hono tafa e mafu ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló ʻi he 1972, ʻi heʻene kei Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne fie maʻu ha tafa naʻe faingataʻa. Ka ne ʻikai haʻaku taukei ʻi hono fakahoko ha tafa pehē ʻi ha taha taʻu 77 ʻi he tuʻu e tā hono mafú. Naʻe ʻikai ke u loto ki he tafá peá u fakahā ia kia Palesiteni Kimipolo mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka ne fili ʻa Palesiteni Kimipolo, ʻi heʻene tui ke fai ʻa e tafá, koeʻuhí he naʻe faleʻi ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻa ko iá ʻene poupouʻi hono kau takí! Ka naʻe ʻai ʻe heʻene filí ke u manavasiʻi!

Fakafetaʻi ki he ʻEikí, he naʻe ola lelei ʻa e tafá. Ko e taimi naʻe kamata ke toe tā ai ʻa e mafu ʻo Palesiteni Kimipoló, naʻe mātuʻaki mālohi moʻoni! Naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni mahino mei he Laumālié ʻi he momeniti ko iá ʻe hoko ʻa e tangatá ni ha ʻaho ko e Palesiteni ʻo e Siasí!3

ʻOku mou ʻilo ʻa e olá. Hili pē ha māhina ʻe 20, kuo hoko ʻa Palesiteni Kimipolo ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Pea naʻe taki lotolahi mo lototoʻa ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Talu mei ai, kuo tau ʻosi poupouʻi ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, Hauati W. Hanitā, Kōtoni B. Hingikelī, pea mo Tōmasi S. Monisoni ʻeni ko e Kau Palesiteni ʻo e Siasí—ko e kau palōfita ʻi he tapa kotoa pē!

Siʻoku kāinga ʻofeina, kapau kuo fai ʻe he Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ha meʻa, ko ʻene fakahalaki e talatupuʻa motuʻa tokua kuo ʻikai toe folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku ʻikai pē ke toe loi ia. Kuo hoko ha palōfita ko e taki ʻo e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē, talu meia ʻĀtama ʻo aʻu ki he ʻahó ni.4 ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi—ki Hono fakalangí pea mo Hono misiona mo e ngāue ʻi māmaní.5 ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e palōfita ʻo e kuonga fakaʻosí ni. Pea ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tangata kotoa pē kuó ne fetongi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻI heʻetau poupouʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau taki kehé,6 ʻoku tau kolea ai e fono ʻo e felototahaʻakí, he naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “ʻE ʻikai tuku ki ha tokotaha ke ne ʻalu atu ʻo malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí pe ke langa hake hoku siasí, tuku kehe ʻo kapau ʻe fakanofo ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ha mafai, pea ʻoku ʻiloa ʻe he siasí ʻokú ne maʻu ha mafai pea kuo fakanofo totonu ia ʻe he kau taki ʻo e siasí.”7

ʻOku ʻomi ʻe he meʻá ni, kiate kitautolu ko e kaingalotu e Siasi ʻo e ʻEikí, ha loto falala mo e tui ʻi heʻetau feinga ke tauhi e fekau fakafolofola ke talangofua ki he leʻo ʻo e ʻEikí8 ʻoku fou mai he leʻo ʻo ʻEne kau tamaioʻeiki, ko e kau palōfitá.9 ʻOku uiuiʻi ʻa e kau taki kotoa ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he mafai totonu. Kuo teʻeki ai uiuiʻi ha palōfita pe ha toe taki ʻi he Siasí ni, ʻe ia pē. Kuo teʻeki ai ha palōfita ʻe fili ʻi ha fakahāloto ki ai. Naʻe fakamahinoʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene pehē, “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu.”10 ʻOku ʻikai ke ta “fili fakahāloto” e kau taki ʻo e Siasí, ʻi ha faʻahinga tuʻunga. Neongo ia, ʻoku tau maʻu e faingamālie ke hikinimaʻi ʻo poupouʻi kinautolu.

ʻOku kehe e ngaahi founga ia ʻa e ʻEikí mei he ngaahi founga ʻa e tangatá. Ko e founga ʻa e tangatá ʻokú ne toʻo ʻa e kakaí mei ha tuʻunga pe pisinisi ʻi heʻenau fakaʻau ʻo motuʻa pe ʻikai toe malavá. Ka ko e ngaahi founga ʻa e tangatá ʻoku ʻikai pea he ʻikai teitei hoko ia ko e founga ʻa e ʻEikí. Ko ʻetau hikinimaʻi e kau palōfitá, ko ha tukupā fakatāutaha ia te tau fai hotau tūkuingatá ke poupouʻi ʻenau ngaahi taumuʻa fakaepalōfitá. Ko ʻetau hikinimá ʻoku hangē ia ha fakaʻilonga ʻo ha fakapapau ʻoku tau tali honau uiuiʻi ko e palōfitá ʻoku moʻoni pea tau haʻisia ki ai.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi he taʻu ʻe ua ono kimuʻa pea toki hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí: “Ko ha tufakanga mātuʻaki toputapu ʻoku tau fakahoko ʻi heʻetau hiki hotau nimá … . ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ko ʻene ʻosi pē pea tau ō mo e loto fiemālie ʻe tataki ʻe he palōfita ʻa e ʻEikí ʻa e ngāué ni, ka ʻoku ʻuhinga ia … te tau poupou kiate ia; te tau lotua ia; te tau maluʻi hono hingoa ongoongo leleí, pea te tau feinga ke fakahoko ʻene ngaahi fakahinohinó ʻo fakatatau mo hono tataki ia ʻe he ʻEikí.”11

ʻOku tataki ʻe he ʻEiki moʻuí Hono Siasi moʻuí!12 ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfitá ʻa Hono finangalo ki he Siasí. Hili hono fakaafeʻi kitautolu ʻaneafi ke tau hikinimaʻi ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ne tau toe maʻu mo e faingamālie ke hikinimaʻi mo e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e kau mēmipa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā. Fakakaukau ki ai! ʻOku tau hikinimaʻi ʻa e kau tangata ʻe toko 15 ko e kau palōfita ʻa e ʻOtuá! ʻOku nau maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo foaki ki he tangatá ʻi he kuongá ni.

ʻOku hanga ʻe hono ui ʻo e kau tangata ʻe toko 15 ki he tuʻunga faka-ʻaposetolo māʻoniʻoní ʻo ʻomi ha maluʻi lahi kiate kitautolu, ko e kaingalotu ʻo e Siasí. Ko e hā hono ʻuhingá? He kuo pau ke lototaha e tuʻutuʻuni ʻa e kau taki ko ʻení.13 ʻOku mou fakakaukau atu koā ki he fie maʻu ke ueʻi ʻe he Laumālié ʻa e kau tangatá ni ʻe 15 kae lava ʻa e lototahá? Ko e kau tangatá ni ʻe toko 15 ʻoku kehekehe ʻenau tuʻunga fakaakó mo e puipuituʻa fakapalofesinalé, mo e ngaahi fakakaukau kehekehe kau ki ha ngaahi meʻa lahi. Tui mai kiate au! Ko e kau tangatá ni ʻe toko 15—ʻa e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá—ʻoku nau ʻilo ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku nau lototaha aí! ʻOku nau tukupā ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko moʻoni e finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻomi ʻe he Lotu ʻa e ʻEikí ʻa e sīpinga ki he kau tangatá ni taki taha ʻe 15 ʻi heʻenau lotú: “Ke fai ho finangaló ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langí.”14

ʻOku tali e ʻAposetolo ʻoku fuoloa taha ʻene ʻi he tuʻunga faka-ʻAposetoló.15 ʻOku meimei ke ʻomi ʻe he founga ʻo e tuʻunga fuoloa tahá ha kau tangata fakapotopoto ki he tuʻunga ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí.16 ʻOkú ne ʻomi ha faʻunga tuʻuloa, fakapotopoto, taukei, mo ha teuteu lōloa, ʻi he fakahinohino ʻe he ʻEikí.

Kuo fokotuʻu ʻa e Siasí he ʻahó ni ʻe he ʻEikí tonu pē. Kuó ne fokotuʻu ha founga fakaofo ʻo e pulé ʻokú ne ʻomi ha pāletuʻa mo ha maluʻi. ʻOku tokoniʻi ʻe he founga ko iá ʻa e tuʻunga taki fakapalōfitá tatau ai pē ka hoko ha puke pe taʻe malava ke toe ngāue ʻi he toulekeleka angé.17 ʻOku lahi fau ha ngaahi tokateu mo ha ngaahi maluʻi koeʻuhí ke ʻoua naʻa lava ʻe ha tokotaha pē ʻo taki halaʻi ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi maʻu pē ʻa e kau taki fuoloa angé ke nau mateuteu ke lava ʻi ha ʻaho ʻo tangutu ʻi he fakataha alēlea māʻolunga tahá. ʻOku nau ako e founga ke fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻo fou he fanafana ʻa e Laumālié.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Kōtoni B. Hingikelī he lolotonga ʻene hoko ko e Tokoni ʻUluaki kia Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoní, ʻi he ofi ke ngata ʻene moʻui fakamatelié:

“ʻOku hanga ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi founga ngāue kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ki he puleʻi Hono siasí ʻo tokateu ai ia ki ha faʻahinga … tūkunga pē. ʻOku mahuʻinga … ke ʻoua naʻa ʻi ai ha veiveiua pe hohaʻa fekauʻaki mo e puleʻi ʻo e Siasí mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻafoaki fakapalōfitá, kau ai ʻa e totonu ki he tataki fakalaumālié mo e fakahaá ʻi hono tataki e ngaahi ngāue mo e polokalama ʻa e Siasí, ʻi he taimi ʻe puke pe ʻikai toe lava ʻo ngāue kakato ai ʻa e Palesitení.

“Naʻe ui ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea fakanofo ke nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo maʻu ʻa e mafai mo e fatongia ke puleʻi ʻa e Siasí, ke fakahoko hono ngaahi ouaú, ke fakamatalaʻi hono tokāteliné, pea fokotuʻu mo pukepuke hono ngaahi mōihuú.”

Ne hoko atu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo pehē:

“Ko e taimi ʻoku puke ai e Palesitení pe ʻikai ke toe lava ʻo ngāue kakato ʻi he ngaahi fatongia kotoa ʻo hono uiuiʻí, ʻoku hoko fakataha hono ongo tokoní ko ha Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki. ʻOkú na hoko atu e ngaahi ngāue fakaʻaho ʻa e Kau Palesitenisií. …

“… Ka ʻi ai ha ngaahi fehuʻi lalahi he tuʻutuʻuní, founga fakangāué, ngaahi polokalamá, pe tokāteliné, ʻoku fakakaukauʻi fakamātoato fakataha ia ʻi he faʻa lotu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá.”18

ʻI he aʻusia ʻe Palesiteni Monisoni he taʻu kuo ʻosí ʻa e makamaile ʻo e taʻu ʻe 5 ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe fakakaukau ai ki he taʻu ʻe 50 ʻene ngāue fakaʻaposetoló peá ne pehē: “ʻOku fāifai pē pea ikunaʻi kimautolu kotoa ʻe he taʻu motuʻá. Neongo ia, ʻoku kau fakataha homau leʻó mo e leʻo ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻa ia naʻá ne pehē, … ‘‘Oku ou hangē pē ko kimoutolú, ʻo moʻua ki he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e ngaahi vaivai ʻi he sinó mo e ʻatamaí; ka kuo fili au … pea fakanofo au ʻe heʻeku tamaí, … pea kuo tauhi mo maluʻi au ʻi hono māfimafi taʻe-hano-tataú, ke u tauhi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi, ʻatamai, mo e ivi kotoa pē ʻa ia kuo tuku kiate au ʻe he ʻEikí’ (Mōsaia 2:11).”

Ne toe hoko atu ʻa Palesiteni Monisoni: “Neongo pe ko e hā ha palopalema fakamoʻui lelei ʻe hoko kiate kimautolu, neongo pe ko e hā ha vaivai ʻi he sinó pe ʻatamaí, ka ʻoku mau ngāue ki he lelei taha ʻoku mau lavá. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku taki lelei ʻa e Siasí. ʻOku fakapapauʻi mai kiate [kitautolu] ʻe he founga kuo fokotuʻu ki he Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e [Kau ʻAposetolo] ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe taki lelei maʻu ai pē pea tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau hohaʻa pe manavasiʻi. ʻOku ʻi he fohé maʻu pē ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku tau muimui, moihū, pea mo tauhi ki aí.”19

Palesiteni Monisoni, ʻoku mau fakamālō atu he ngaahi moʻoni ko iá! Pea ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻo moʻui faʻifaʻitakiʻangá mo e ngāue līʻoá. Te u pehē pē ʻoku ou fakafofongaʻi atu ʻa e kaingalotu ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní ʻi he fakahoko fakataha atu ʻemau houngaʻiá kiate koe. ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi koe! ʻOku mau ʻofa atu! ʻOku mau poupouʻi koe, ʻo ʻikai ʻi he hiki pē homau nimá kae ʻaki homau lotó kotoa mo e fakatapui ʻo ʻemau ngāué. ʻI he loto fakatōkilalo mo e loto ʻapasia, ʻoku “mau lotua [maʻu ai pē koe, ko homau palōfita ʻofeina”!20 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Fakamālō ki he ʻOtua,” Ngaahi Himí, fika 10.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 248; ko e tānaki atu e fakamamafaʻí. Naʻe fai e fakamatalá ni ʻi he 1898 ʻi he taimi naʻe Tokoni Ua ia ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

  3. Ke maʻu ha ngaahi fakaikiiki lahi ange, vakai ki he, Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 153–56.

  4. Vakai, Bible Dictionary, “Dispensations.”

  5. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe ha kau palōfita tokolahi e hāʻele mai ʻa e ʻEikí, kau ai ʻa Līhai (vakai, 1 Nīfai 1:19), Nīfai (vakai, 1 Nīfai 11:31–33; 19:7–8), Sēkope (vakai, Sēkope 4:4–6), Penisimani (vakai, Mōsaia 3:5–11, 15), ʻApinetai (vakai, Mōsaia 15:1–9), ʻAlamā (vakai, ʻAlamā 40:2), mo Samuela ko e tangata Leimaná (vakai, Hilamani 14:12). Naʻa nau tomuʻa mamata mai ki Heʻene feilaulau fakaleleí mo ʻEne toetuʻú kimuʻa pea toki ʻaloʻi e Fakamoʻuí ʻi Pētelihemá.

  6. ʻOku mahuʻinga ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e hikinimaʻi e kau taki ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kotoa. ʻOku hikinimaʻi ha taha kimuʻa pea toki vaheʻi ki ha fatongia pe fakanofo ki ha tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:11. Naʻe kamata ʻa e founga ʻo e hikinimaʻi hotau kau takí ʻi Māʻasi ʻo e 1836, ʻi he taimi naʻe hikinimaʻi ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita mo e kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá (vakai, History of the Church, 1:74–77; 2:417).

  8. ʻOku fakatokanga e Tohi ʻa Molomoná ki he fakatuʻutāmaki e taʻe-tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. ʻOku tau lau ai ko e “fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá ko e loto-hīkisia ia ʻa e māmaní; pea naʻe tō ia, pea naʻe lahi ʻaupito ʻa ʻene toó. Pea naʻe toe lea mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí …ʻo pehē: ʻE pehē pē hano fakaʻauha ʻo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e kakai fulipē, ʻa ia ʻe tauʻi ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ʻa e Lamí” (1 Nīfai 11:36).

  9. Vakai, Taniela 9:10; ʻĀmosi 3:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1, 4–5; 124:45–46.

  10. Sione 15:16. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he tefito ʻo e tui hono nimá “ʻOku mau tui kuo pau ke ui ha tangata ʻe he ʻOtuá, ʻi he kikite, pea ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí, ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí mo fakahoko hono ngaahi ouaú”

  11. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siaosi ʻAlipate Sāmita (2011), 68–69; ko e tānaki atu e fakamamafaʻí. ʻOku maʻu e kupuʻi leá ni mei ha Malanga konifelenisi naʻe fai ʻe ʻEletā Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi he 1919. Naʻá ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 1945.

  12. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30, 38.

  13. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:27.

  14. 3 Nīfai 13:10; vakai foki, Mātiu 6:10; Luke 11:2.

  15. Ko e taimi ʻoku pekia ai ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku veteki leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea foki e ongo tokoní ki hona tuʻunga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku tokangaʻi leva ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Siasí kae ʻoua kuo toe fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ui ʻa e vahaʻa taimi ko iá ko e vahaʻa taimi fakaeʻaposetolo. Fakatatau mo e hisitōliá, kuo kehekehe ʻa e lōloa ʻo e vahaʻa taimi ko iá mei he ʻaho ʻe faá ki he taʻu ʻe tolu mo e konga.

  16. ʻOku moʻoni, naʻe ʻikai pehē ʻa e fetongí ʻi hono uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻe tomuʻa fakanofo ia ke hoko ko e palōfita ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí mo e ʻuluaki Palesiteni ʻo e Siasí (vakai, 2 Nīfai 3:6–22; vakai foki, ʻĒpalahame 3:22–23).

  17. ʻOku tau ʻiloʻi ʻe lava ʻe he ʻEikí tonu pē ke ui ha taha ʻo kitautolu ke foki ange ʻi ha taimi pē ʻokú Ne filí.

  18. Gordon B. Hinckley, “God Is at the Helm,” Ensign, May 1994, 54; vakai foki, Gordon B. Hinckley, “He Slumbers Not, nor Sleeps,” Ensign, May 1983, 6.

  19. “Message from President Thomas S. Monson,” Church News, Feb. 3, 2013, 9.

  20. “ʻOku Mau Lotua ʻa e Palōfitá,” Ngaahi Himí, fika 9.