2010–2019
Ko e Tohí
ʻOkatopa 2014


Ko e Tohí

ʻOku totonu ke hoko ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ko e konga maʻu pē ia ʻo ʻetau moihū fakatāutahá.

ʻI heʻeku kei hoko ko ha Sikauti taʻu 12 naʻá ku maʻu ha meʻaʻofa ne u fakaʻamua lahi, ʻo makehe ia mei heʻeku nāunau Sikautí. Ko ha kiʻi toki ne kofukofu. ʻI heʻemau kemi hokó, ne mau aʻu atu kuo fakapoʻuli, viku pea momoko mei he sinou he halá. Ko e meʻa pe ne u fakakaukau ki aí ko hono tafu ha fuʻu afi. Ne u ngāue leva ki hono tutuʻu ʻaki ʻeku kiʻi tokí ha fuʻu ʻakau ne holo. Naʻe fakatupu ʻita kiate au ʻa e ʻikai ngāue lelei ʻa e tokí. Ne u ngāue mālohi ange ʻi heʻeku ʻitá. Ne u foki loto mamahi ki he kemí mo ha kiʻi vaʻa fefie siʻisiʻi pē. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e palopalemá ʻi he ulo mai ʻa e afi ʻa ha taha kehe. Naʻe teʻeki toʻo ʻa e kofukofu ʻo e tokí. Ka te u līpooti atu, ne aʻu ki he mahaehaé e kofukofu ʻo e mataʻitokí. Ko e lēsoní: ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻe ha ngaahi meʻa kehe.

ʻI heʻetau ngāueʻi hotau hakeakiʻí, kuo pau ke tau ngāue ki he ngaahi fie maʻu kotoa pē pea ʻoua naʻa tohoakiʻi ʻetau tokangá ha meʻa ʻe taha pe ua pe meʻa noaʻiá. ʻOku tataki kitautolu ki he nēkeneká mo e fiefiá ʻi he ʻetau fekumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá1 Ka fie maʻu, kuo pau ke tau loto fiemālie ke liliu. ʻE siʻisiʻi ange ʻa e lotomamahí mo e moveuveú ʻi hono toutou fakatonutonu e fanga kiʻi meʻa īkí, ʻi hano fakatonutonu e ngaahi meʻa lalahí.

Ne ʻikai fuoloa mei heni, ne u folau mo Sisitā Peeka ki ha ngaahi fonua muli. Ne teuteu ʻema paasipōtí mo ha ngaahi meʻa fakapepa kehe. Ne fakahoko mo e ngaahi huhú kotoa, sivi moʻui leleí, ngaahi visa, pea sitapaʻi. ʻI heʻemau tūʻutá, naʻe vakaiʻi ʻema ngaahi fakamatala fakapepá. ʻI he kakato ʻa e ngaahi fie maʻú, ne fakaʻatā leva kimaua.

ʻOku hangē ʻetau feinga ki he hākeakiʻí ko e teuteu ke hū ki ha fonua mulí. Kuo pau ke maʻu haʻatau paasipooti fakalaumālie. ʻOku ʻikai ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi fie maʻú, ka kuo pau ke tau fakakakato fakafoʻituitui kinautolu. ʻOku kakato ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e ngaahi tokāteliné, fonó, fekaú mo e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki he tokotaha kotoa ke taau mo e hākeakiʻí.2 Pea ʻe “fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ʻi he Fakalelei ʻa [Sīsū] Kalaisí.”3 ʻOku tokoni ʻa e Siasí ka he ʻikai lava ke ne fai ia maʻatautolu. ʻOku hoko ko ʻetau misiona ʻi he moʻuí ni ʻetau feinga ke taau mo e hākeakiʻí.

Naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi Hono Siasí ke tokoniʻi kitautolu. Kuó ne ui ha kau tangata ʻe toko 15 ʻoku tau poupouʻi ko e kau pālofita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā ke tataki ʻa e Siasí pea akoʻi ʻa e kakaí. Ko e Kau Palesitenisí ʻUluakí4 mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Ma Uá5 ʻoku tatau pe honau mālohí mo e mafaí,6 pea ʻoku fokotuʻu ʻa e ʻAposetolo Fuoloa tahá ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku ui ʻa e kau Fitungofulú ke tokoni.7 Naʻe ʻikai ke fokotuʻutuʻu ʻe he kau takí ʻa e ngaahi fie maʻu ki he hakeakiʻí. Naʻe fai ia ʻe he ʻOtuá. ʻOku ui ʻa e kau taki ko ʻení ke akonaki, fakamatala, naʻinaʻi, pea fakatokanga koeʻuhí ke tau nofo ʻi he halá.8

Hangé ko hono fakamatalaʻi ʻi he tohi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí: “ʻI hono fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau feʻunga ke maʻu ʻa e hakeakiʻí, ʻoku tokanga taha ʻa e Siasí ki he ngaahi fatongia fakalangí. ʻOku kau heni hono tokoniʻi ʻo e kaingalotú ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsú Kalaisí, tanaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻo fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú, tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, mo malava hono fakamoʻui ʻo e kau pekiá ʻaki hono langa ʻo e ngaahi temipalé mo fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá.”9 Ko e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe fā ʻoku fai ki ai e tokangá mo e ngaahi laó, fonó, mo e ngaahi ouau kehe ʻoku fie maʻú, ʻoku ʻikai toe fai ha fili ki ai. ʻOku fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsú Kalaisí pea ʻi hono fai ení, ʻoku tau tānaki ʻa e ngaahi sitapa ʻoku fie maʻú ki heʻetau paasipooti fakalaumālié.

ʻOku akoʻi kitautolu lolotonga ʻa e konifelenisí ni fekauʻaki mo e ngaahi liliu te nau tokoniʻi kitautolu kotoa ke tau toe mateuteu angé.

Ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí pea mahalo ko e ʻuhinga ia ʻoku to e ui ai ko e “palani lahi ʻo e fiefiá.”10 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “Ko e taumuʻa taupotu taha ʻo e ngaahi ngāue kotoa ʻi he Siasi ke fiefia ʻa e tangatá mo hono uaifí mo e fānaú ʻi ʻapi.”11

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “Ko ʻetau lavameʻa fakafoʻituituí, pe faka-Siasí, ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻetau tokanga faivelenga ki hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapí.”12 Ko e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko e konga ia hono moʻuiʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapí. ʻOku totonu ke lahi ange ʻene hoko ia ko ha ʻekitivitī fakafāmilí ʻi heʻene hoko ko ha ʻekitivitī faka-Siasí.

ʻOku toe fakamamafaʻi mai mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé13 ʻE hanga ʻe hoʻo ngāue ki he fakamamafá ni ʻo fakatupulaki hoʻo nēkeneka mo e fiefia ʻa e fāmilí

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakavá: “ʻOku ofi mai ʻa e fuʻu ʻaho lahi ʻo e ʻEikí…. Ko ia, tuku ke tau fai, ko e siasi pea mo e kakai pea ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni, ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni; pea tuku ke tau ʻoatu ʻi he temipale toputapú … ha tohi ʻoku tuʻu ʻi ai ʻa e ngaahi lekooti ʻo hotau kau pekiá, ʻa ia ʻe feʻunga ke tali ʻi he meʻa kotoa pe.”14

ʻE teuteuʻi ʻa e “tohí” ni ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lekooti ʻo e hingoa mo e ouau ʻi he Lekooti ʻAkau Fakafāmili (Family Tree) ʻa e Siasi

ʻOku ou vakaiʻi mo tānaki ha ngaahi lekooti ki he ngaahi fakamatalá he ʻoku ou fie maʻu ke ʻi he tohí ʻa e ngaahi hingoa ʻo kinautolu ʻoku ou ʻofa aí. Fēfē koe?

ʻOku pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 128 “He ʻoku ʻikai lava [ʻetau ngaahi kuí] ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa kinautolu pe fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu.”15

ʻOku mahulu atu e hisitōlia fakafāmili ia he tohi hohokó, tuʻutuʻuní, hingoá, ngaahi ʻahó mo e feituʻú pē. ʻOku mahulu ia ʻi he tokanga ki he kuohilí. ʻOku kau hono faʻu hoku hisitōliá ʻi he hisitōlia fakafāmili lolotongá. ʻOku kau ai ʻa e kahaʻú ʻi heʻetau fokotuʻutuʻu e kahaʻú ʻo fou heʻetau fānaú. Hangē ko ʻení ʻoku fai ʻe ha faʻē kei talavou e ngāue hisitōlia fakafāmilí heʻene vahevahe ki heʻene fānaú ha ngaahi talanoa fakafāmili mo e ʻū taá.

ʻOku totonu ke hoko ʻa e hisitōlia fakafamilí mo e ngāue fakatemipalé ko e konga ʻo ʻetau moihū fakatāutahá, ʻo hangē ko e maʻu sākalamēnití, maʻu fakatahá, lau folofolá mo e lotu fakataautahá. ʻOku fakalaumālie e tali ʻe hotau toʻu tupú mo e niʻihi kehé ʻa e fakaafe fakapalōfitá pea ʻokú ne fakahā mai ko e ngāué ni ʻoku malava pea tonu ke fai ia ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻi ha faʻahinga taʻu motuʻa pē.

Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kukí, “Kuo fāifai ʻo tau maʻu ʻa e tokāteliné, pea mo e ngaahi temipalé, pea mo e tekinolosia.”16 ʻOku faingofua ange ʻa e ngāué he taimí ni pea fakangatangata pē ia ki he kaingalotu ʻoku nau fakamahuʻingaʻi iá. Ka ʻoku fie maʻu ki ai e taimi mo e feilaulau, ka ʻoku lava e taha kotoa ʻo fai ia, pea ʻoku faingofua ange ia he taimí ni ʻi he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá.

Kuo hanga ʻe he Siasí ʻo tanaki ha ngaahi lekooti pea ʻomai mo ha ngaahi meʻangāue ke tokoni ki he kaingalotú ke lava ʻo fai ʻa e lahi taha ʻo e ngāué ʻi hotau ʻapí pe ngaahi falelotú mo e temipalé. Kuo toʻo atu e lahi ʻo e ngaahi meʻa ne fakafeʻātungiaʻi e ngāué. Ko e hā pē hoʻo fakakaukau kimuʻá, ʻoku kehe ia he taimí ni!

Ka ʻoku ʻi ai ha fakafeʻātungia ʻoku ʻikai lava e Siasí ʻo toʻo. Ko e momou ha taha ha taha ke fai e ngāué ni. ʻOku fie maʻu ha loto fie ngāue. ʻOku ʻikai fie maʻu ki ai ha taimi lahi. Ko ha kiʻi taimi siʻi pē kae hokohoko te ne fakatupu ʻa e fiefia ʻi he ngāué. Fai ʻa e filí ke kamata, ke ako pea kole ha tokoni. Te nau tokoni! ʻE hoko e ngaahi hingoa te ke maʻu pea ʻave ki he temipalé ko e lekooti ki he ‘tohí.’17

Neongo ʻoku tokolahi e kau mai ʻa e kāingalotú, ka ʻoku tokosiʻi pē ʻa e kaingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau kau maʻu pē ʻi he kumi mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ki honau fāmilí.18 ʻOku fie maʻu ke fai ha liliu e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá. ʻOua ʻe fakafepaki ki he liliú, tali ia! Ko e liliú ko e konga ia ʻo e palani lahi ʻo e fiefiá.

ʻOku fie maʻu ke fai ʻa e ngāué ni ʻo ʻikai ko e lelei ʻa e Siasí kae maʻá e kau pekiá o kitautolu. ʻOku tau fie maʻu mo ʻetau kau pekiá ʻa e sitapa ʻi heʻetau paasipooti fakalaumālié.

ʻOku toki lava pē hono “fakamaʻu fakataha”19 hotau fāmilí ʻi he ngaahi toʻu tangatá ʻi he temipalé, ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e silá. ʻOku faingofua pē ʻa e ngaahi sitepú: kumi pē ha hingoa pea ʻave ia ki he temipalé. ʻE faifai peá ke lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai ia.

Makehe mei ha niʻihi tokosiʻi, ʻe lava ʻe he tokotaha kotoa—tokotaha kotoa pē—ʻo fai ʻeni!

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki moʻoni ʻo e ngāué ni. ʻOku tokolahi ʻa e mātuʻa mo e kau taki ʻoku nau hohaʻa ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi mamaní mo ʻene uesia ʻa e fāmilí mo e toʻu tupú.

Kuo pālomesi mai ʻa Eletā Tēvita A. Petinā: “Oku ou fakaafeʻi atu e toʻutupu ʻo e Siasí ke nau ako pea maʻu e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá… . ʻOku ou palōmesi atu ʻe maluʻi ʻa kimoutolu mei he ivi tākiekina mālohi ʻo e filí. ʻI hoʻomou kau pea ʻofa ʻi he ngāue māʻoniʻoní ni, ʻe maluʻi ai kimoutolu ʻi hoʻomou kei talavoú pea ʻi hono kotoa hoʻomou moʻuí.”20

ʻE kainga, toʻo ʻa e fakafēʻatungia ki he ngāué ka mou ngāue. ʻOua naʻa tau feilaulauʻi hotau hākeakiʻí pe ko hotau fāmilí ʻaki ha ngaahi meʻa taʻeʻaonga.

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá, ke fai ʻe he kāingalotú mo e kakai taʻe siasí foki, talavou mo e matuʻotuʻa, tangata mo fefine.

ʻOku ou fakaʻosi atu ʻaki e fakalea ʻo e himi 324 ʻo liliu ha foʻi lea ʻe taha:

Tuʻu hake, ʻe [kāingalotu] ʻo e ʻOtuá!

Kuo mou fai e ngaahi meʻa īkí.

Foaki e lotó mo e laumālié mo e ʻatamaí mo e mālohí

Ke ngāue maʻá e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻí.21

Ko e Sīsū Kalaisi ʻa e Tuʻí! ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.