2010–2019
ʻOku ʻi ai Ha Palani e ʻEikí Maʻatautolu!
ʻOkatopa 2014


ʻOku ʻi ai Ha Palani e ʻEikí Maʻatautolu!

Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau moʻuí ʻo hangē ko e taimi ní, ʻe hoko nai e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí?

Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa moʻoni e momeniti fakahisitōliá ni ʻi he malava ke fili e kau leá ke nau lea ʻi heʻenau lea tuʻufonuá. Ko e taimi fakamuimuitaha ne u lea ai mei he tuʻunga malangá, ne u hohaʻa ki heʻeku lea faka-Pilitāniá. Ka ʻoku ou hohaʻa ʻeni ki he vave ʻo ʻeku lea faka-Potukalí. ʻOku ʻikai ke u fie lea ʻo vave ange he ʻasi ʻa e subtitles.

Kuo tau aʻusia pe te tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi momeniti heʻetau moʻuí ke fai ai ha ngaahi fili mahuʻinga. Te u fili nai e ngāue ko ʻeé pe ko e ngāue ko ee? Te u ʻalu nai ʻo ngāue fakafaifekau? Ko e tokotaha totonu nai ʻeni ke u mali mo iá?

Ko ha ngaahi tūkunga kehekehe ʻeni ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ʻo ʻetau moʻuí ʻe lava ʻe ha fanga kiʻi liliu ʻo ʻomi ha ngaahi ola mahuʻinga he kahaʻú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa: “ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻeku ngāue maʻá e ʻEikí …, kuó u ako ai ko e faikehekehe ʻo e fiefiá mo e mamahí ʻi he fakafoʻituituí, nofo malí mo e ngaahi fāmilí, ʻoku faʻa hoko ia mei ha fanga kiʻi fehalaaki iiki pē” (“A Matter of a Few Degrees,” Liahona, May 2008, 58).

Te tau lava fēfē ʻo fakaʻehiʻehi mei he fanga kiʻi fehālaaki iiki ko ʻení?

Te u fakaʻaongaʻi ha meʻa fakatāutaha ne hoko ke ʻoatu ʻaki ʻeku pōpoakí.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e ngaahi taʻu 1980, ko au pē mo hoku uaifi ko Mōniká, mo ha toko ua ʻo ʻema fānaú naʻe kei toé. Ne mau nofo ʻi Sao Paulo ʻi Palāsilá pea ne u ngāue ki ha kautaha lelei, pea lava mo ʻeku ako ʻunivēsití, pea ko e toki tukuange pē ia au mei heʻeku pīsope homau uōtí. Naʻe lelei e moʻuí pea ngali tonu e meʻa kotoa pē—ka naʻe ʻaʻahi ange haku kaungāmeʻa fuoloa he ʻaho ʻe taha.

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene ʻaʻahi angé, naʻá ne fai ha lea mo ha fehuʻi naʻe hohaʻa ai ʻeku fakakaukaú. Naʻá ne pehē, “ʻE Kālosi, ngali ʻoku lelei meʻa kotoa pē kiate koe, ho fāmilí, hoʻo ngāué mo e fatongia he siasí, ka ko ʻeni—” pea hoko mai leva e fehuʻí, “kapau ʻe kei hokohoko atu pē hoʻo moʻuí ʻo hangē ko e taimi ní, ʻe hoko nai e ngaahi tāpuaki ko ia kuo talaʻofa atu ʻi ho tāpuaki fakapēteliaké?”

Kuo teʻeki ai ke u fakakaukau pehē ki hoku tāpuaki fakapēteliaké. Kuo tuʻo lahi ʻeku lau ia ka kuo teʻeki ai ke u fai ia mo e taumuʻa ko e hanganaki atu ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai he kahaʻú pea mo fakafuofuaʻi e anga ʻeku moʻui he lolotonga ní.

Hili ʻene ʻaʻahí, ne foki ʻeku tokangá ki hoku tāpuaki fakapēteliaké mo u fifili pē, “Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau moʻuí ʻo hangē ko e taimi ní, ʻe hoko nai e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí?” Hili haʻaku fakalaulauloto, ne u ongoʻi ne fie maʻu ke fai ha fanga kiʻi liliu, tautefito ki heʻeku akó mo e ngāué.

Naʻe ʻikai ko ha fili ia ʻi he vahaʻa ʻo e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá, ka ʻi he vahaʻa ʻo e meʻa ʻoku leleí pea mo ia ʻoku lelei angé, hangē ko e akonaki ne fai mai ʻe ʻEletā Tāleni H. Oakesí ʻo pehē; “ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi fili kehekehe ke faí, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa e meʻa ʻoku leleí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili ʻoku lelei ange, pea mo ha niʻihi ko e lelei tahá ia” (“Good, Better, Best,” Liahona, Nōvema 2007, 104–5).

Te tau fakapapauʻi fēfē leva ʻoku tau fai e fili ʻoku lelei tahá?

Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni kuó u ako.

Tefitoʻi Moʻoni Fika ʻUluakí: ʻOku Fie maʻu Ke tau Fakakaukauʻi ʻa e Ikuʻangá he Meʻa ʻOku Tau Fili mei Aí

ʻE lava ke uesia ʻetau moʻuí mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí heʻetau ngaahi fili ʻoku faí, pea ʻe lava ʻe he ʻikai ke tau vakai lelei ange ki honau ikuʻangá ke ne ʻomi ha ngaahi fakatuʻutāmaki. Ka neongo ia, kapau te tau fakakaukau atu ki he ngaahi ola ʻe ala maʻu mei he ngaahi fili ko ʻení ʻi he kahaʻú, ʻe lava ke toe maama ange ai ʻetau sio ki he hala lelei taha ke tau fou ai he lolotongá.

ʻE tokoni ha mahino ko hai kitautolú, ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí mo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí mei heʻetau moʻuí, ke toe lelei ange ʻetau vakai atu ki he kahaʻú.

ʻE lava ke tau maʻu ha ngaahi sīpinga he folofolá ki hono hanga ʻe he fakalahi ʻo e vīsoné, ʻo fakamahino ange ʻa e hala ke fouá.

Naʻe fefolofolai ʻa Mōsese mo e ʻEikí ko e mata ki he mata, ʻo ne ʻilo ai ki he palani ʻo e fakamoʻuí, pea mahino lelei ange ai kiate ia ʻa hono fatongia ko e palōfita ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

“Pea naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese, ʻo pehē: Vakai, ko e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí au. …

“Pea te u fakahā kiate koe ʻa e ngāue ʻa hoku nimá. …

“Pea ʻoku ʻi ai haʻaku ngāue ke ke fai, ʻe Mōsese, ko hoku foha” (Mōsese 1:3–4, 6).

ʻI he mahino ko ʻení, naʻe lava ai ʻa Mōsese ʻo kātekina ha ngaahi taʻu lahi ʻo e faingataʻa ʻi he toafá peá ne tataki ʻa ʻIsileli ʻo fakafoki ki ʻapí.

Naʻe misi ʻa e palōfita maʻongoʻonga ko Līhaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo ne mamata ki hono misioná ko e tataki ʻa hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki heʻeku tamaí, ʻio ʻi ha misi, ʻoku totonu ke ne ʻave hono fāmilí pea ʻalu ki he feituʻu maomaonganoá.

“… Peá ne tuku hono falé, mo ʻene koulá, mo ʻene silivá, mo ʻene ngaahi meʻa mahuʻingá” (1 Nīfai 2:2, 4).

Naʻe tauhi faivelenga ʻa Līhai ki heʻene vīsoné neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e fonongá mo e tukuange ʻene moʻui fiemālie ʻi Selusalemá.

Ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Tuʻunga ʻi ha ngaahi fakahā lahi ʻo kamata ʻi he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí, naʻe lava ke ne fakakakato ʻene misioná ke toe fakafoki mai e meʻa kotoa pē (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–26).

Kae fēfē kitautolu? Ko e hā ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí meiate kitautolú?

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau mamata ki ha ʻāngelo kae toki mahino. ʻOku tau maʻu e folofolá, temipalé, kau palōfita moʻuí, ko hotau tāpuaki fakapēteliaké, kau taki fakalaumālié pea meʻa tēpuú, ʻa e totonu ke maʻu ha fakahā fakatāutaha ke ne tataki ʻetau ngaahi fili ʻoku faí.

Tefitoʻi Moʻoni Fika Uá: ʻOku Fie maʻu ke Tau Mateuteu ki he Faingataʻa ʻe Hoko Maí

ʻOku tātātaha ke faingofua ʻa e ngaahi hala lelei taha ʻo e moʻuí. Ka ʻoku faingataʻa ia. ʻE lava ke tau vakai ki he ngaahi sīpinga ʻa e kau palōfita ne u toki lave ki aí.

Naʻe ʻikai ke faingofua e fononga ʻa Mōsese, Līhai mo Siosefa Sāmitá, neongo naʻe tonu e ngaahi fili ne nau faí.

ʻOku tau loto fiemālie nai ke talia e ola ʻo ʻetau ngaahi filí? ʻOku tau mateuteu nai ke mavahe mei he fakafiefiemālié ka tau aʻu ki ha feituʻu lelei ange?

Toe foki ki heʻeku aʻusia ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké, ne u aofangatuku ai ʻoku totonu ke u toe fai ha feinga ako peá u tohi sikolasipi ai ki ha ʻunivēsiti ʻAmelika. Kapau ʻe fili au, ʻe pau ke tukuange ʻeku ngāué, fakatau atu e meʻa kotoa ne u maʻú peá u haʻu ʻo nofo ʻi ʻAmelika ko ha tamasiʻi ako sikōlasipi ʻi ha taʻu ʻe ua.

Naʻe pau ke u lavaʻi ha ngaahi sivi hangē ko e TOEFL mo e GMAT. Naʻe feʻunga mo ha taʻu ʻe tolu ʻo e teuteú, mo ha ngaahi tali “ʻikai” pea mo ha ngaahi tali “fakaʻapē,” kimuʻa pea toki tali atu ki ha ʻunivēsiti. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e telefoni ne fai ange he fakaʻosinga ʻo e taʻu hono tolú mei he tokotaha naʻá ne tokangaʻi e ngaahi sikolasipí.

Naʻá ne pehē mai, “ʻE Kālosi, ko ha ongoongo fakafiefia ʻeni mo fakamamahi kiate koe. Ko e ongoongo fakafiefiá ʻokú ke kau he toko tolu ke aofangatuku ai e taʻu ní.” Taimi ko iá ko e toko taha pē naʻe fie maʻú. “Ko e ongoongo fakamamahí, ko e tokotaha he ongo ua ko eé, ko e foha ia ʻo ha tokotaha mahuʻinga, pea tokotaha ko e foha foki ia ʻo ha tokotaha mahuʻinga, pea mo koe foki.”

Ne u tali vave ange, “Ko e foha au ʻo e ʻOtuá.”

Kae fakafiefia naʻe ʻikai fai e filí mei he tuʻunga fakaemāmaní, ko ia ne tali au he taʻu ko iá, ʻi he 1992.

Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtua Mafimafí. Ko Ia ʻetau Tamaí, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo ʻi ai Haʻane palani maʻatautolu. ʻOku ʻikai ke tau ʻi heni he moʻuí ke fakamoleki noa hotau taimí, hoholo pē ʻo motuʻa pea tau mate. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau tupulaki mo aʻusia e tuʻunga te tau malavá.

Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “Ko kimoutolu takitaha, ʻa e teʻeki mali mo e ʻosi mali, tatau ai pē pe ko e hā ho taʻu motuʻá, ʻoku mou maʻu e faingamālie ke ako mo tupulaki. Fakalahi hoʻomou ʻiló, fakaʻatamai mo fakalaumālié, ki he tuʻunga taupotu taha te mou malavá” (“The Mighty Strength of the Relief Society,” Ensign, Nov. 1997, 95).

Tefitoʻi Moʻoni Fika Tolú: Fie maʻu ke Tau Vahevahe Vīsone Ko ʻení ki he Kakai ʻOku Tau ʻOfa aí

Ne toutou feinga ʻa Līhai ke fakamahino kia Leimana mo Lēmiuela ʻa hono mahuʻinga ʻo e liliu ne nau faí. Naʻe tupu ʻena lāungá mei he ʻikai ke na tui ki he meʻa-hā-mai ʻena tamaí. Ka naʻe fekumi ʻa Nīfai ia ki he ʻEikí ke ne lava ʻo mamata ki he meʻa ne mamata ki ai ʻene tamaí.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ko au Nīfai, ʻi he hili ʻeku fanongo ki he ngaahi lea kotoa pē ʻa ʻeku tamaí, ʻa ia naʻe kau ki he ngaahi meʻa naʻá ne mamata ki ai ʻi he meʻa-hā-maí, … naʻá ku … fakaʻamu foki ke u lava ʻo mamata, mo fanongo, mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Nīfai 10:17).

ʻI he vīsone ko ʻení, naʻe malava ai ʻa Nīfai ʻo ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e fonongá pea tataki hono fāmilí he taimi naʻe fie maʻu aí.

Hangehangē ko e taimi ʻoku tau fili ai ha hala pau, ʻe uesia leva e kakai ʻoku tau ʻofa aí pea ʻe vahevahe mai ʻe ha niʻihi ʻa e ola ʻo e ngaahi fili ko ʻení. Ka ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke nau lava ʻo sio ki he meʻa ʻoku tau sio ki aí pea maʻu ʻa e tui tatau mo kitautolu. ʻOku ʻikai faʻa malava maʻu pē ʻeni, ka ko e taimi ʻoku hoko aí, ʻoku toe faingofua ange leva ai ʻa e fonongá.

ʻI he aʻusia fakataautaha kuó u fakatātā ʻakí, naʻe ʻikai ha toe veiveiua ʻeku fie maʻu e poupou ʻa hoku uaifí. Naʻe kei iiki ʻema fānaú pea teʻeki ai lahi ʻenau ʻiló, ka naʻe fie maʻu e tokoni ʻa hoku uaifí. ʻOku ou manatuʻi naʻe fie maʻu ke ma ʻuluaki talanoaʻi mo Mōnika e liliu ʻi he palaní kae ʻoua kuó ne fiemālie ki ai mo ne mateakiʻi. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono hanga ʻe he vīsone ko ʻeni ne ma fakatou ʻinasi aí ʻo ʻai ke ne poupouʻi ʻa e liliú, ka ke ne hoko foki ko ha konga mahuʻinga ʻi hono ʻai ke ola leleí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí maʻatautolu ʻi he moʻuí ni. ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú. ʻOku ʻikai ʻuhinga e lele lelei meʻa kotoa pē ia heʻetau moʻuí ke pehē ʻoku ʻikai totonu ke ʻai mo tau kiʻi fakakaukau naʻa ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe toe lelei ange. Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau moʻuí ʻo hangē ko e taimi ní, ʻe hoko nai e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí?

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Ia ʻetau Tamaí. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e lava ke tau maʻu ha ivi ke ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻa fakaʻahó. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.