2010–2019
Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Teuteuʻangá
ʻOkatopa 2014


Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Teuteuʻangá

ʻOku mahuʻinga ange ʻi he teuteu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ke “fakahaaʻi mai” ʻo laka ange ia ʻi he “tala maí.”

ʻOku ou fakamālō ke fakataha mo e kau lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku hounga kiate au hoʻomou tuí, ngāué, mo hoʻomou ngaahi lotú.

ʻOku fekauʻaki ʻeku pōpoaki he efiafi ní mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku toe fakataumuʻa foki ia kiate kitautolu kotoa ʻoku tokoni ke fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, kiate kinautolu ʻoku nau maʻu e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ko e “lakanga fakataulaʻeiki siʻisiʻi angé.”1 ʻOku toe ui foki ia ko e lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻangá. Ko e teuteu nāunauʻia ia te u lea ki ai he efiafi ní.

ʻOku fakafonu e palani ʻa e ʻEikí ki Heʻene ngāué ʻaki e teuteú. Naʻá Ne teuteu ʻa e māmaní maʻatautolu ke tau aʻusia ʻa e ngaahi sivi mo e ngaahi faingamālie ʻo e moʻui fakamatelié. Lolotonga ʻetau ʻi hení, ʻoku tau ʻi he feituʻu ʻoku ui ʻe he folofolá ko ha “tuʻunga tetuteuʻanga.”2

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá hono mahuʻinga ʻo e teuteu ko iá ki he moʻui taʻengatá, ʻa ia te tau lava ai ʻo nofo fakataha ʻi he ngaahi fāmilí mo e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi.

Naʻá Ne fakamatalaʻi peheni ʻa e fie maʻu ke teuteú: “Pea ʻoku tau vakai ʻoku hoko ʻa e maté ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻio, ʻa e mate ko ia kuo lau ki ai ʻa ʻAmulekí, ʻa ia ko e mate fakasinó; ka neongo ia naʻe tuku ki he tangatá ha vahaʻa taimi ke ne lava ai ʻo fakatomala; ko ia naʻe hoko ai ʻa e moʻuí ni ko ha tuʻunga ʻahiʻahiʻanga; ko ha taimi ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ko ha taimi ke teuteu ki he tuʻunga taʻengata ʻa ia kuó ma lau ki aí, ʻa ia ʻe hoko ʻi he hili ʻa e toetuʻú ʻo e maté.”3

ʻOku tatau e taimi kuo tuku mai ke tau moʻui ai ʻi he matelié, ʻa ia ko e teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá, mo e hoko e taimi kuo tuku ke tau ngāue ai ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha faingamālie ke tau teuteu ai ke ako e founga ke fai ha tokoni mahuʻinga ki he niʻihi kehé. Pea ʻi he foaki ʻe he ʻEikí ʻa e tokoni ʻoku tau fie maʻu ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi sivi ʻo e moʻui fakamatelié, ʻokú Ne toe fai mai foki ha tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau teuteu he lakanga fakataulaʻeikí.

Ko ʻeku pōpoakí kiate kinautolu ʻoku fekau mai ʻe he ʻEikí ke tokoni ki hono teuteuʻi ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻo tatau pē mo kinautolu ʻoku nau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ko ʻeku leá ki he ngaahi tamaí. Ko ʻeku leá ki he kau pīsopé. Pea ko ʻeku leá kiate kinautolu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻoku fakafalala ki ai ke nau hoko ko e ngaahi hoa mo e kau faiako fakaʻapi pea mo e kau faiako ʻo e kau talavoú ʻoku teuteu ki he lakanga fakataulaʻeikí.

Ko ʻeku leá ke fakahīkihikiʻi pea ʻi he loto houngaʻia hamou tokolahi he funga ʻo e māmaní pea mo ʻamui ange.

Te u fehālaaki kapau he ʻikai te u lea ki ha palesiteni fakakolo mo ha pīsope ʻo ʻeku kei siʻí. Naʻá ku hoko ko e tīkoni ʻi hoku taʻu 12, ʻi ha kiʻi kolo ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fuʻu tokosiʻi ʻa e kiʻi koló pea ko au pē mo hoku tokouá ʻa e ongo maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, kae tālunga hono fakaafeʻi ʻe heʻeku tamaí, ʻa ia naʻe palesiteni fakakoló, ha tangata taʻu tolungofulu tupu ke kau ki he Siasí.

Naʻe maʻu ʻe he taha ului foʻoú ni e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea ne ui ai ia ke ne tokangaʻi e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻo hangē ne hoko ʻaneafí. ʻOku ou kei manatuʻi e laʻi ʻakau ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú ʻi heʻema ō mo e ului foʻoú pea mo hoku tokouá ke fai ha meʻa maʻa ha uitou. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi pe ko e hā ʻa e ngāué, ka ʻoku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi e kau ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono fai e meʻa ne u toki ʻilo kimui naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kuo pau ke tau fai ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea mo mateuteu ai ke mamata kiate Iá.

ʻI heʻeku vakai atu he taimi ní, ʻoku ou loto houngaʻia ʻi ha palesiteni fakakolo naʻá ne ui ha taha ului foʻou ke tokoni ki he ʻEikí ʻi hono teuteu ha ongo tamaiki tangata te na hoko ha ʻaho ko e ongo pīsope ʻo fakafatongiaʻaki hono tokangaʻi ʻo e paeá mo e masivá pea mo tokangaʻi e lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻangá.

Naʻá ku kei tīkoni pē ʻi he taimi ne hiki ai homau fāmilí ki ha uooti tokolahi ʻi ʻIutaá. Ko e fuofua taimi ia ne u ongoʻi ai e mālohi ʻo ha kōlomu kakato ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ko hono moʻoní, ko e toki fuofua taimi ia ke u sio ai ʻi ha meʻa pehē. Pea kimui angé, ko e fuofua taimi ia ne u ongoʻi ai e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e tokangaʻi ʻe ha pīsope e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí.

Naʻe ui au ʻe he pīsopé ko e ʻasisiteni ʻuluaki ʻi he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí. ʻOku ou manatuʻi naʻá ne akoʻi pē ʻe ia ʻa e kōlomú—neongo ʻene femoʻuekiná pea ʻi ai ha kau tangata talēnitiʻia naʻá ne mei lava ke ui ke tokoniʻi kimautolu. Naʻá ne fokotuʻu fuopotopoto e ʻū seá he loki kalasí. Naʻá ne ʻai ke u tangutu he sea hono tafaʻakí, ʻi hono toʻomataʻú.

Naʻá ku lava ʻo sio fakalaka atu ʻi hono umá ʻi heʻene faiakó. Naʻá ne faʻa sio ki he fanga kiʻi fakamatala ne ʻosi taipeʻi fakalelei ʻi he kiʻi tohi takafi leta ʻi hono fungá pea mo e ngaahi folofola motuʻa mo ʻosi fakaʻilongaʻi naʻá ne fakaava ʻi hono funga tui ʻe tahá. ʻOku ou lava ʻo manatuʻi ʻa e fiefia ʻi heʻene fakamatala ʻa e ngaahi talanoa ʻo e loto toʻá mei he tohi ʻa Tanielá pea mo ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Te u manatuʻi maʻu pē hono ui ʻe he ʻEikí ha ngaahi hoa kuo filifili lelei ke ngāue mo ʻene kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he teuteú.

Naʻe maʻu heʻeku pīsopé ha ongo tokoni lelei, pea naʻe laka hake ʻi he tuʻo tahá haʻane telefoni mai ki ʻapi, ʻi ha ʻuhinga naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi, ʻo pehē mai, “Hale, ʻoku ou fie maʻu koe ke ta hoa pea ke ta ō ʻo ʻaʻahi.” ʻI he taimi ʻe taha, ko ʻema ō ki ha ʻapi ʻo ha uitou naʻe nofo tokotaha pē mo ʻikai siʻane meʻakai ʻi hono ʻapí. ʻI heʻema fokí naʻá ne taʻofi ʻa e kaá, fakaava ʻene folofolá, peá ne talamai e ʻuhinga ʻoku fai pehē ai ki he uitou ko iá, ʻo hangē ʻoku ʻikai ngata pē heʻene maʻu ʻa e mālohi ke tauhi iá, ka te ne lava ʻi he kahaʻú, ke tokoniʻi ha niʻihi kehe.

Ko ha ʻaʻahi ʻe taha ki ha tangata kuo fuoloa ʻene liʻaki lotú. Naʻe fakaafeʻi ia heʻeku pīsopé ke foki mai ʻo feohi mo e Kāingalotú. Naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa ʻeku pīsopé ki he taha naʻe hangē kiate au ko ha fili ʻoku ʻikai lava ʻo ʻofaʻi pea fakafetaú.

ʻI ha meʻa ʻe taha ne ma ʻaʻahi ai ki ha ʻapi naʻe fekauʻi mai ai ha ongo kiʻi tamaiki fefine ke fakafeʻiloaki kiate kimaua he matapaá ʻe heʻena ongomātuʻa inu kava mālohí. Naʻe lea mai pē ongo kiʻi tamaiki fefiné he matapā uaeá ʻoku mohe ʻena faʻeé mo e tangataʻeikí. Naʻe kei fakatalanoa pē pīsopé kiate kinaua, malimali mo fakamālōʻia ʻena ngaahi leleí mo ʻena loto-toʻá, naʻe hangē kiate au ko ha miniti ʻe 10 pe lōloa ange. Naʻá ne pehē leʻo siʻi mai ʻi heʻeku lue ʻi hono tafaʻakí ʻo fokí, “Ko ha ʻaʻahi lelei ia. He ʻikai toe ngalo ʻi he ongo kiʻi tamaiki fefiné ne ta ō mai.”

ʻOku ʻi ai ha tāpuaki ʻe ua ʻe lava ke foaki ʻe ha hoa taki he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ko e falalá mo e sīpinga ʻo e tokangá. Naʻá ku fakatokangaʻi ia he taimi naʻe ʻoange ai ki hoku fohá ha hoa faiako fakaʻapi naʻe taukei ange ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ne ʻosi hoko hono hoá ko ha palesiteni fakamisiona tuʻo ua pea ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa kehe.

Kimuʻa peá na ʻaʻahi ki ha taha ʻo e ngaahi fāmili ne vahe angé, ne kole ʻe he taki lakanga fakataulaʻeiki taukei ko iá ke tomuʻa ʻalu ange ki hoku fohá ʻi homau ʻapí. Naʻá na tuku pē ke u fanongo. Naʻe kamata ʻaki ʻe he hoa takí ha lotu, ʻo kole ha tokoni. Hili ia peá ne talaange ha meʻa hangē ko ʻení ki hoku fohá: “ʻOku ou fakakaukau ʻoku totonu ke ta akoʻi ha lēsoni ki he fāmili ko ʻení ʻo hangē ha ui ke fakatomalá. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻe ʻikai ke nau tali lelei ia meiate au. ʻOku ou tui te nau tali lelei ange ʻa e pōpoakí meiate koe. Ko e hā haʻo ongoʻi ki ai?”

ʻOku ou manatuʻi ʻa e manavahē ne u sio ki ai ʻi he mata hoku fohá. ʻOku ou kei lava pē ʻo ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e momeniti ko iá, ʻi he tali ʻe hoku fohá ʻa e falala ko iá.

Naʻe ʻikai ko ha tupukoso hono fokotuʻu ʻe he pīsopé e ongo hoa ko iá. Ne fakahoko ia ʻi he teuteu fakalelei ʻa e hoa takí e ngaahi ongo ʻa e fāmili ko ia naʻe ʻamanaki te na akoʻí. Ko ha tataki fakalaumālie ia ke holomui, kae falala ki ha talavou teʻeki taukei ke ui e fānau lalahi ʻa e ʻOtuá ke fakatomala pea mo hao.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ola ʻo ʻena ʻaʻahí, ka ʻoku ou ʻiloʻi naʻe teuteuʻi ʻe he pīsopé, ko ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki, mo e ʻEikí ha kiʻi tamasiʻi ke hoko ko ha tangata lakanga fakataulaʻeiki mo ha pīsope ʻi ha ʻaho.

ʻOku angamaheni kiate kimoutolu ʻa e ngaahi talanoa pehē ʻo e lavameʻa ʻi he teuteu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he meʻa kuo mou mamata aí pea mo ia kuo mou aʻusia ʻi hoʻomou moʻuí. Kuo mou ʻiloʻi mo ʻosi hoko ko e kau pīsope, hoa, mo e mātuʻa pehē. Kuo mou ʻosi fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hoʻomou teuteu ki he ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻe hanganaki mai kiate kimoutolú.

ʻOku ʻi ai e tufakanga ʻo kitautolu kotoa he lakanga fakataulaʻeikí ke tokoni ki he ʻEikí hono teuteuʻi e niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ʻe mahuʻinga ange. ʻE mālohi ange ʻetau ngaahi sīpinga ko hono moʻui ʻaki e tokāteliné, ʻo mahulu hake ia ʻi heʻetau ngāue ʻaki ha ngaahi lea ke akoʻi e tokāteliné.

Ko e tumutumu ʻi heʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí ko hono fakaafeʻi ʻo e kakaí ke nau haʻu kia Kalaisi ʻi he tuí, fakatomalá, papitaisó, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko ʻení, kuo ʻosi fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha ngaahi malanga ke ueʻi e lotó ʻi he ngaahi tokāteline kotoa ko iá. Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he meʻa naʻá ne fai mo e kakaí mo e kau faifekaú pea mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e Siasí ʻi heʻene tokangaʻi e misiona ʻi Tolonitoá, ʻokú ne fakaʻaiʻai ke u ngāue.

ʻOku mahuʻinga ange ʻi he teuteu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ke “fakahaaʻi mai” ʻo laka ange ʻi he “tala maí.”

Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e folofolá ke teuteuʻi kitautolu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku nau fonu ʻi he ngaahi sīpingá. ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē te u lava ʻo sio kia ʻAlamā ʻoku muimui ki he fekau ʻe he ʻāngeló pea toe fakavavevave ʻo foki ke akoʻi e kakai faiangahala ʻi ʻAmonaihā ne nau fakasītuʻaʻi iá.4 ʻOku lava ke u ongoʻi e mokoʻīʻī ʻi he loki ʻo e fale fakapōpulá he taimi naʻe fakahā ange ai ki he Palōfita ko Siosefá ʻe he ʻOtuá ke loto toʻa pea ʻoku maluʻi iá.5 ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi fakatātā fakafolofola ko iá, te tau lava leva ʻo mateuteu ke kātaki ʻi heʻetau ngāué, ʻi he taimi ʻoku ngali faingataʻa aí.

Ko e tamai pe pīsope pe hoa taki faiako fakaʻapi ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku falala ki ha talavou maʻu lakanga fakataulaʻeikí, te ne lava ʻo liliu ʻene moʻuí. Naʻe kole ki heʻeku tamaí ʻi ha meʻa ʻe taha ʻe ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ne faʻu ha fakamatala nounou ʻi he saienisí mo e tui fakalotú. Ko ʻeku tamaí ko ha taha saienisi mo ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga. ʻOku ou kei manatuʻi lelei pē ʻa e momeniti naʻá ne mono mai ai ʻa e pepa kuó ne tohí mo pehē mai, “Ko ē, ʻoku ou fie maʻu koe ke ke lau ia, kimuʻa peá u ʻave ia ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Te ke ʻilo pe ʻoku tonu.” Naʻá ne lahi ʻaki ha taʻu ʻe 32 ʻiate au pea fakapotopoto mo poto lahi ange fau.

ʻOku kei fakamālohia pē au ʻe he falala ko iá mei ha tamai maʻongoʻonga mo ha tangata lakanga fakataulaʻeiki. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ʻene falalá kiate au ka ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahā mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku moʻoní. Te mou lava ʻe kimoutolu ngaahi hoa taukeí ke tāpuakiʻi ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kei siʻí ʻi he teuteú ʻi he taimi pē te ke lava ai ʻo fakahaaʻi ange ʻa e faʻahinga falala ko iá. ʻE tokoni ia ke falala ai ki he ongo leʻo siʻi ʻo e fakahaá ʻi he taimi ʻoku hoko mai aí ʻi haʻane hilifaki hono nimá ʻi ha ʻaho ke fakamaʻu e faingāue ke fakamoʻui ha fānau ne pehē ʻe he kau toketaá ʻe mate. Kuo tā-tuʻo-lahi hono tokoniʻi au ʻe he falala ko iá.

Ko ʻetau lavameʻa ʻi he teuteu ʻo e niʻihi kehé he lakanga fakataulaʻeikí ʻe fakatatau ia mo e lahi ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. ʻE mātuʻaki tonu ia ʻi he taimi kuo pau ai ke tau fakatonutonu kinautolú. Fakakaukau ki ha momeniti ne fai ai ʻe ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒlone ha fehalaaki ʻi he fakahoko ha ouau, mahalo pē ʻi he tēpile sākalamēnití. Ko ha meʻa mamafa ia. ʻOku fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ke fakatonutonu e fehalaaki he kakaí pea hoko ai ha kiʻi loto, mo ha ongoʻi mā pe ʻikai tali.

Te mou manatuʻi e faleʻi ʻa e ʻEikí: “Pea valokiʻi ʻi hono taimí ʻi he lea māsila, ʻo ka ueʻi ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní; pea hili ia ke toki fakahā ange ʻa e ʻofa lahi ange kiate ia kuó ke valokiʻí, telia naʻá ne lau koe ko hono fili.”6

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e foʻi lea tupulakí ʻi he teuteu ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke fakatonutonu kinautolú. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he foʻi leá ke fakalahi ange ʻa e ʻofa naʻe ʻosi ʻi aí. Ko e meʻa ʻoku fie maʻú ke fakalahi ʻa e ʻofá. ʻE fakatokangaʻi moʻoni ʻe kitautolu ʻoku tau teuteuʻi e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa ʻenau fai e fehalākí. Ka kimuʻa pea nau maʻu hoʻo fakatonutonú, kuo pau ke nau tomuʻa ongoʻi maʻu ai pē hoʻo ʻofá. Kuo pau ke nau ongoʻi hoʻo fakahīkihiki moʻoní kimuʻa pea nau toki tali hoʻo fakatonutonú.

Naʻe ʻekeʻi tonu pē ʻe he ʻEikí meiate kinautolu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki siʻi angé fekauʻaki mo e meʻa te nau lavá pea mo ʻenau mahuʻinga kiate Iá. Fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení, ʻa ia ne lea ʻaki ʻe Sione Papitaiso ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taualaʻeiki Faka-ʻĒloné: “ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá, pea ʻe ʻikai pē toe ʻave ʻeni mei māmani, ʻo aʻu ki hono toe fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvaí ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni.”7

Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha konga ia ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻolunga angé.8 Ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ne tokangaʻi ai e lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻangá foki. ʻOku fenāpasi moʻoni ʻene ngaahi pōpoaki ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ke ō ʻo fakahaofí, mo e ngāue ke ʻoatu ʻa e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e papitaisó ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku talatalaifale maʻu pē ngaahi kōlomu ʻo e kau tīkoní, kau akonakí, mo e kau taulaʻeikí ke tohoakiʻi mai ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e kōlomú ki he ʻEikí. ʻOku vahe ʻe he kau palesitenisií ʻa e kau mēmipá ke nau tokoni ʻi he tui mo e ʻofa. ʻOku tufa ʻe he kau tīkoní ʻa e sākalamēnití ʻi he ʻapasia pea mo tui ʻe ongoʻi ʻe he kāingalotú ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí mo tukupā ke tauhi e ngaahi fekaú ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi fakataipe toputapu ko iá.

ʻOku lotu fakataha ʻa e kau akonakí mo e kau taulaʻeikí mo honau ngaahi hoá ke fakahoko ʻa e tukupā ke leʻohi ʻa e Siasí, fakatāutaha. Pea ʻoku lotu fakataha ʻa e ngaahi hoa ko iá ʻi heʻenau ʻilo e ngaahi fie maʻu mo e fakaʻamu ʻa e ʻulu ʻo e ngaahi fāmilí. ʻI heʻenau fai iá, ʻoku teuteuʻi ai kinautolu ki he ʻaho lahi te nau pule ai ko e tamai, ʻi he tui, ʻi honau fāmili.

ʻOku ou fakamoʻoni ko kinautolu kotoa ʻoku ngāue fakataha ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻoku nau teuteuʻi ha kakai ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí ki Hono Siasí. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku ou ʻilo-ʻoku ou ʻiloʻi-ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻEikí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.