2010–2019
Sākalamēnití—ko ha Fakafoʻou maʻá e Laumālié
ʻOkatopa 2014


Sākalamēnití—ko ha Fakafoʻou maʻá e Laumālié

ʻOku hanga ʻe he Laumālié ʻo fakamoʻui mo fakafoʻou hotau ngaahi laumālié. Ko e tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ʻe he sākalamēnití, “ke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē Hono Laumālié.”

Naʻe fai mai ʻe ha kau finemui ʻa e fehuʻi ko ʻení, “Ko e hā e meʻa naʻá ke fakaʻamu ke ʻiloʻi ʻi homau taʻú?” Kapau te u tali ia he taimí ni, te u fakakau ki ai ʻeni: “ʻOku ou fakaʻamu ʻi heʻeku ʻi homou toʻú ne mahino lelei ange kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e sākalamēnití. ʻOku ou fakaʻamu naʻe mahino kiate au ʻa e sākalamēnití ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlaní. Naʻá ne pehē, ‘Ko e taha ʻo e ngaahi fakaafe ʻoku ʻalu fakataha mo e ouau ʻo e sākalamēnití ko ʻene hoko ko ha aʻusia fakalaumālie moʻoni, ko ha feohiʻanga māʻoniʻoni, ko ha fakafoʻou maʻá e laumālié.’1

ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e sākalamēnití ʻi he uike taki taha “ko ha aʻusia fakalaumālie moʻoni, ko ha feohiʻanga māʻoniʻoni, ko ha fakafoʻou maʻá e laumālié”?

ʻOku hoko ʻa e sākalamēnití ko ha aʻusia fakamālohia fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he ongo lotu sākalamēnití pea toe fakafoʻou ai mo ʻetau ngaahi fuakavá. Ke fai ʻení, kuo pau ke tau loto-fiemālie ke ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.2 ʻI ha lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ki he talaʻofa ko ʻení: “ʻOku ʻuhinga ia kuo pau ke tau lau kitautolu ko Hono kakai. Te tau fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí. Te tau fie maʻu ʻa e meʻa ʻokú Ne Finangalo ki aí, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú pe ko e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he māmaní ke tau fie maʻú.”3

ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻoku tau fuakava foki ke “manatu maʻu ai pē”4 kia Sīsū Kalaisi. ʻI he pō kimuʻa pea tataki ʻa Kalaisí, naʻá Ne tānaki ʻEne Kau ʻAposetoló peá Ne fakahoko ʻa e sākalamēnití. Naʻá Ne pakipaki ʻa e maá, tāpuakiʻi ia, pea folofola “Toʻo ʻo kai, ko e fai ʻeni ʻi he fakamanatu ki hoku sinó ʻa ia kuó u foaki ko e totongi maʻamoutolu.5 Hili ʻení, naʻá Ne toʻo ha ipu uaine, ʻo fakafetaʻi, peá Ne ʻoatu ia ki Heʻene Kau ʻAposetoló ke nau inu, peá Ne folofola “Ko e fai ʻeni ʻi he fakamanatu ki hoku totó ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhí ko kinautolu kotoa pē ʻe tui ki hoku huafá.6

Naʻá Ne toe folofola ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Nīfaí pea ʻi hono Fakafoki mai ʻo Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke tau maʻu ʻa e sākalamēnití ko e fakamanatu kiate Ia.7

ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻoku tau fakamoʻoni ai ki he ʻOtuá te tau manatuʻi maʻu pē Hono ʻAló, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ouau nounou ʻo e sākalamēnití. ʻOku ʻuhinga ʻení te tau sio maʻu pē ki he sīpingá mo e ngaahi akonakí ʻa e Fakamoʻuí ke ne tataki ʻa e ngaahi fakakaukau, fili mo e ngāue ʻoku tau faí.8

ʻOku toe fakamanatu mai ʻe he lotu ʻo e sākalamēnití kuo pau ke tau “tauhi ʻene ngaahi fekaú.”9

Naʻe pehē ʻe Sīsū, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”10 ʻOku ʻomi ʻe he sākalamēnití ha faingamālie ke tau vakavakaiʻi pea tafoki ai hotau lotó ki he ʻOtuá. ʻOku ʻomai ʻe he talangofua ki he ngaahi fekaú ʻa e mālohi ʻo e ongoongoleleí, melinó mo ha tuʻunga fakalaumālie ʻoku toe lahi angé ki heʻetau moʻuí.

ʻOku ʻomi ʻe he sākalamēnití ha aʻusia fakalaumālie moʻoni lolotonga ʻetau fakalaulauloto ki he mālohi fakaivia ʻo e huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene Fakaleleí. Naʻe toki ʻiloʻi ʻe ha taki e Kau Finemuí ʻa e mālohi ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke maʻu e sākalamēnití ʻi he loto faʻa fakakaukaú. ʻI heʻene feinga ke fakakakato ʻene Fakalakalaka Fakatāutahá, naʻá ne fokotuʻu ha taumuʻa ke tukutaha ʻene tokangá ʻi he fakalea ʻo e himi mo e lotu sākalamēnití.

Naʻá ne vakavakaiʻi ia ʻi he uike taki taha. Naʻá ne fakamanatuʻi e ngaahi fehalaaki naʻá ne faí, peá ne fakapapau ke toe lelei ange ʻa e uike ka hoko maí. Naʻá ne houngaʻia ʻi heʻene malava ke fakatonutonu hono halá pea mo fakafoʻou iá. ʻI heʻene manatu ki he aʻusia ko iá naʻá ne pehē, “Naʻá ku ngāueʻi ʻa e konga fakatomala ʻo e Fakaleleí.”

ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha hili ʻene vakavakaiʻi iá, naʻá ne ongoʻi loto māfasia mo ʻikai ha fakatuʻamelie ki he kahaʻú. Naʻá ne ʻilo naʻá ne toutou fai ʻa e fehālaaki tatau, ʻi he uike taki taha. Ka naʻá ne ongoʻi naʻá ne taʻetokanga ki ha konga lahi ʻo e Fakaleleí—ʻa e mālohi fakaivia ʻo Kalaisí. Naʻe ngalo ʻiate ia ʻa e ngaahi taimi naʻe tokoniʻi ai ia ʻe he Fakamoʻuí ke ne hoko ko e tokotaha naʻe fie maʻu ke ne aʻusiá pea ngāue ʻo laka he meʻa naʻá ne malavá.

ʻI heʻene fakakaukau ki he meʻá ni, naʻá ne toe fakakaukau ki he uike naʻe toki ʻosí. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi ha loto fiefia ʻi he taimi naʻá ku fakatokangaʻi ai kuó Ne ʻomi haku faingamālie mo ha ngaahi meʻa ke u malava ʻo fai. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he loto houngaʻia ʻa ʻeku malava ke ongoʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻeku tamá ʻi he taimi naʻe ʻikai hā mahino mai aí. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha ʻaho naʻe ʻosi ai hoku iví, naʻá ku malava ke fakamālohia haku kaungāmeʻa. Naʻá ku fakahā ʻa e faʻa kātakí ʻi ha ngaahi taimi naʻe mei hā atu meiate au ha ʻulungaanga kehe.”

Naʻá ne fakaʻosi ʻo pehē: “ʻI he taimi naʻá ku fakamālō ai ki he ʻOtuá koeʻuhi ko e mālohi fakaivia ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí, naʻá ku ongoʻi ha ʻatamai maama ange ki he founga ʻo e fakatomalá ʻa ia naʻá ku tofanga ai. Naʻá ku fakatuʻamelie ki he uike hoko maí.”

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Melevini J. Pālati ki he founga ʻe lava ai e sākalamēnití ʻo hoko ko ha aʻusia ʻoku fakamoʻui mo fakamaʻa. Naʻá ne pehē:

“Ko hai ia ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai kafo hono laumālié ʻi he leá, fakakaukaú, pe ngāué lolotonga ʻa e uiké? ʻOku tau fai ha ngaahi meʻa ʻoku tau fakatomala ai pea loto ke fakamolemoleʻi. … Ko e founga ki hono maʻu ʻa e fakamolemolé … ke fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá, ko e ʻalu kiate kinautolu kuo tau fakamamahiʻi pe fakahalaʻí ke maʻu ʻenau fakamolemolé pea foki ki he tēpile sākalamēnití, pea kapau kuo tau fakatomala moʻoni pea fokotuʻu kitautolu ki he tuʻunga totonú, ʻe fakamolemoleʻi leva kitautolu, pea tau maʻu ʻa e fakamoʻui fakalaumālié. …

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pālati, “Ko ha fakamoʻoni au ʻoku ʻi ai ha laumālie ʻokú ne tokangaʻi ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití ʻa ia ʻokú ne fakamāfanaʻi ʻa e laumālié; ʻokú ke ongoʻi hono fakamoʻui e ngaahi kafo ʻo e laumālié, pea matoʻo atu ʻa e kavengá. ʻOku maʻu ʻe he laumālie ʻoku tāú ʻa e fakanongá mo e fiefiá pea holi moʻoni ke ʻinasi ʻi he meʻatokoni fakalaumālié ko ʻení.”11

ʻE malava ke fakamoʻui mo fakafoʻou hotau laumālie kuo kafó ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko hono fakamanatu mai ʻe he maá mo e vaí ʻa e feilaulau ʻo e sino mo e taʻataʻa hotau Fakamoʻuí, ka koeʻuhi ʻoku fakamanatu mai ʻe he ngaahi fakaʻilongá te Ne hoko maʻu pē ko e “mā … ʻo e moʻuí”12 mo e “vai [ʻo e] moʻuí.”13

Hili hono fakahoko ʻe Sīsū ʻa e sākalamēnití ki he kakai Nīfaí, naʻá Ne folofola:

“Ko ia ia ʻokú ne kai ʻa e mā ní ʻokú ne kai ʻi hoku sinó ki hono laumālié; pea ko ia ia ʻokú ne inu ʻa e uainé ni, ʻokú ne inu ʻi hoku totó ki hono laumālié, ʻe ʻikai fiekaia pe fieinua hono laumālié ʻo taʻengata, ka ʻe mākona pē ia.

“Ko ʻeni, ʻi he hili ʻa e kai mo inu ʻa e kakai kotoa pē, vakai, naʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié.”14

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Kalaisi ʻi he leá ni, ʻoku fakamoʻui mo fakafoʻou ʻetau moʻuí ʻe he Laumālié. Ko e tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ʻe he sākalamēnití “ke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē Hono Laumālié.”15

ʻI he taimi ʻoku ou maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku ou sioloto atu he taimi ʻe niʻihi ki ha tā valivali ʻo e Fakamoʻui kuo Toetuʻú ʻoku mafao mai Hono ongo toʻukupú, ʻo hangē ko Haʻane teuteu ke fāʻofua kiate kitautolu. ʻOku ou saiʻia ʻi he tā valivali ko ʻení. I heʻeku fakakaukau ki ai lolotonga ʻa hono fakahoko ʻo e sākalamēnití, ʻoku langaki hoku laumālié pea hangehangē ʻoku ou fanongo ki he folofola mai ʻa e Fakamoʻuí: “Vakai, ʻoku mafao atu hoku nima ʻo e ʻaloʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ia ʻe haʻú, te u maʻu ia; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku haʻu kiate aú.”16

ʻOku fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi heʻenau teuteuʻi, tāpuakiʻi, mo tufa ʻa e sākalamēnití. ʻI he mafao mai e nima ʻo ha lakanga fakataulaʻeiki ke foaki mai ʻa e ongo fakataipe toputapú, ʻoku hangē ia ko e mafao mai ʻe he Fakamoʻuí Hono toʻukupu ʻaloʻofá, ʻo fakaafeʻi kitautolu ke maʻu ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e ʻofá ʻa ia naʻe fakafou mai ʻi Heʻene feilaulau fakalelei lahí—ʻa e meʻafoaki ʻo e fakatomalá, fakamolemolé, fakafiemālié, mo e ʻamanaki leleí.17

Ko e lahi ange ʻetau fakalaulauloto ki he mahuʻinga ʻo e sākalamēnití, ko ʻene toe toputapu mo mahuʻinga mālie ange ia kiate kitautolú. Ko e meʻa ʻeni naʻe vahevahe ʻe ha tamai taʻu 96 ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ai hono fohá, “ʻE Tangataʻeiki, ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke ʻalu ai ki he lotú? ʻOku poʻuli ho fofongá, ʻikai lava ʻo fanongo, pea ʻoku faingataʻa ke ke ʻalu holo. Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke ʻalu ai ki he lotú?” Naʻe tali ange ʻe he tamaí, “Ko e sākalamēnití. ʻOku ou ʻalu ke maʻu ʻa e sākalamēnití.”

Fakatauange ke tau haʻu ki he houalotu sākalamēnití kuo tau mateuteu ki ha “aʻusia fakalaumālie moʻoni, ha feohiʻanga māʻoniʻoni, mo ha fakafoʻou maʻa hotau laumālié.”18

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻetau Tamai Hēvaní pea mo hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ʻoku ʻomi ʻe he sākalamēnití ke tau ongoʻi ʻEna ʻofá pea mo ʻinasi ai ʻi he Laumālié. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.