2010–2019
Fili Fakapotopoto
ʻOkatopa 2014


Fili Fakapotopoto

Sivisiviʻi hoʻomou ngaahi filí ʻaki homou fehuʻi loto pē, “ʻOku tuʻu taʻeueʻia nai ʻeku filí ʻi he kelekele lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?”

Kāinga, ʻoku kaunga lahi e ngaahi fili ʻoku tau fakahoko ʻi he moʻui ní ki hotau hala ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻoku tau lava ʻo mamata ki ai, pea niʻihi ʻoku ʻikai. Naʻá ku ako ʻa e tefitoʻi moʻoni mahuʻingá ni ʻi ha aʻusia fakataautaha he taʻu ʻe nima nai kuohilí ʻi ha founga ne mei fakatuʻutāmaki ʻaupito ʻa hono ngaahi nunuʻá.

Naʻá mau fononga atu mo e fāmilí mo ha kaungāmeʻa ki he feituʻu faka-tonga ʻo ʻOmaní. Naʻá mau fakakaukau ke mau kiʻi fakamokomoko ʻi he matātahi ʻi he matāfanga ʻo e ʻŌseni ʻInitiá. Taimi nounou ʻemau aʻu atú, ne kole mai hoku ʻofefine taʻu 16 ko Nelí ke ʻalu ʻo kaukau tahi ʻi he kiʻi feituʻu naʻá ne pehē ʻoku lau ʻoneʻone. Koeʻuhí ne kiʻi houhou e tahí mo ʻeku fakakaukau ʻoku ngali ʻau ʻa e tahí, ne u talaange te u ʻuluaki vakaiʻi ia.

Ne u ui ki hoku uaifí hili ha kiʻi taimi siʻi ʻo ʻeke pe ʻoku ou ofi nai ki he lau ʻoneʻoné. Naʻá ne tali mai, “Kuó ke ʻosi fakalaka koe ai.” Naʻe ʻikai te u fakatokangaʻi hono ʻave au ʻe he “ʻau mālohí”1 mo e vave ange ʻeku ʻauhia atu ki tahí.

Naʻe ʻikai te u ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Ko e meʻa pē ne u fakakaukau ki aí, ke u tafoki ʻo kakau ki ʻuta. Ko e meʻa hala ʻaupito ia ke faí. Ne u ongoʻi ʻoku siva ʻeku ʻamanakí. Ne fusi atu au ki he lolotó ʻe ha mālohi naʻe ʻikai te u lava ʻo mapuleʻi. Ko e meʻa naʻe toe kovi ʻakí ko e muimui mai hoku uaifí ʻiate au, ʻi heʻene falala naʻá ku fai ʻa e fili totonú.

Kāinga ne u pehē heʻikai te u moʻui pea koeʻuhí ko e fili naʻá ku fakahokó, ʻe mole ai mo e moʻui hoku uaifí. Hili ha feinga lahi moʻoni mo ʻeku tui ne ʻi ai ʻa e tokoni fakalangí, ne tuʻu homa vaʻé ʻi ha lau ʻoneʻone pea lava ʻo ma foki moʻui ki homa ʻofefiné mo e kaungāmeʻá.

ʻOku lahi ʻa e ngaahi taʻau ʻi he moʻui fakamatelié ni—ko e niʻihi ʻoku lelei, pea niʻihi ʻoku ʻikai. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻoku ʻi ai ha ngaahi ivi mālohi ʻi heʻetau moʻuí hangē ko e mālohi ʻo e ʻau ʻi ʻosení.2 ʻOku moʻoni ʻa e ngaahi ivi mālohi ko ʻení. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau tukunoaʻi ia.

Tuku ke u vahevahe atu ha mālohi ʻe taha, ko ha mālohi fakalangi, kuo hoko ko ha tāpuaki lahi ʻi heʻeku moʻuí. Ko ha papi ului au ki he Siasí. Kimuʻa peá u toki papitaisó, ne u taumuʻa ke u [hoko ko ha tangata] sikī, pea hili e ako maʻolungá, ne u hiki leva ki ʻIulope ke fai ʻeni. Hili ha ngaahi māhina lahi ʻo e moʻuí ne ngali fakafiemālié, ne u ongoʻi ʻoku fie maʻu ke u hiki. Ne ʻikai mahino he taimi ko iá, ʻa e tupuʻanga ʻo e ongo ko ʻení, ka naʻá ku muimui ki ai. Ne u iku ai mo hoku kaungāmeʻa ʻe niʻihi ki Polovo, ‘Iutā, pea naʻe ʻikai foki ke mau siasi.

ʻI heʻeku nofo ʻi Polovó ne u fetaulaki mo ha kakai ne kehe ʻaupito ʻenau tōʻonga moʻuí meiate au. Naʻe kamata ke u lata kiate kinautolu neongo naʻe ʻikai te u ʻilo hono ʻuhingá. ʻI he kamatá, naʻá ku fakasituʻaʻi e ngaahi ongo ko iá, ka naʻe vave ʻeku maʻu ʻa e faʻahinga nonga mo e fiemālie naʻe teʻeki ke u ongoʻi kimuʻa. Ne kamata ke u saiʻia ʻi ha mālohi kehe—ʻa ia naʻá ne ʻomi kiate au ha mahino ki ha Tamai Hevani ʻofa pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,

Ne u papitaiso mo hoku kaungāmeʻá ʻi he 1972. Ne ʻomi ʻe he mālohi foʻou ko ʻeni ne u fili ke muimui aí, ʻa ia ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ha fakahinohino mo ha ʻuhinga ki heʻeku moʻuí. Ka naʻe ʻikai hoko ia taʻe ʻi ai ha faingataʻa. Naʻe foʻou kiate au ʻa e meʻa kotoa. Ne u ongoʻi hē mo puputuʻu. Naʻe lahi e ngaahi fehuʻi mo e fakatanga mei hoku kaungāmeʻá mo e fāmilí fakatouʻosi.

Naʻe fie maʻu ke u fai ha fili. Ne fakatupu veiveiua mo puputuʻu ʻenau ngaahi fehuʻí. Naʻe mahuʻinga ʻa e fili ne fakahokó. Te u maʻu ʻi fē ha tali? Ne tokolahi e niʻihi ne nau feinga ke fakalotoʻi au ʻoku hala e fili ne u fakahokó—ko ha ngaahi “ʻau mālohi” ke fusi atu au mei he mālohi ʻoku fakanonga mo hoko ko e tupuʻanga ʻo ʻeku fiefiá. Ne u ako ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” mo e mahuʻinga ʻo ʻeku fili pē maʻakú kae ʻikai tuku ʻeku tauʻātaina ke filí ki he niʻihi kehé.3

Ne u fehuʻi loto pē, “Ko e hā te u tafoki ai mei he meʻa kuó ne ʻomi ha fakanonga lahi kiate au?” Hangē ko hono fakamanatu ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautelé, “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá?”4 Naʻe tatau ʻeni mo e meʻa ne u aʻusiá. Ko ia, ne u tafoki ʻi he loto vilitaki lahi ange, ki ha Tamai Hēvani ʻofa, ki he folofolá, mo ha kaungāmeʻa falalaʻanga.

Neongo iá, ne kei ʻi ai pē mo e ngaahi fehuʻi lahi naʻe ʻikai te u lava ʻo tali. Te u solova fēfē nai ʻa e ngaahi puputuʻu ʻoku nau fakatupú? Ke taʻofi ʻene fakaʻauha ʻa e nonga mo e fiefia ne u maʻú, naʻá ku fili ke tuku ia ki he tafaʻakí ʻi ha vahaʻataimi kau falala ki he taimi ʻa e ʻEikí. Naʻá ku maʻu ʻa e nonga ʻi Heʻene naʻinaʻi ki he Pālofita ko Siosefá: “Vakai, ko e fānau iiki ʻa kimoutolu, pea ʻoku ʻikai te mou malava ke kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni; ka kuo pau ke mou tupulaki ʻi he angaʻofa pea ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní.”5 Ne u fili ke ʻoua naʻa liʻaki ʻa e meʻa ne u ʻilo ʻoku moʻoní kae muimui ʻi ha mālohi taʻeʻiloa mo taʻepau—neongo ʻene ngalingali ko e “ʻau mālohí”. Ne u ako mei he lea ʻa Palesiteni N. ʻEletoni Tená, “hono ʻikai faingofua mo lelei ange ke tali ʻe he tangatá ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua ʻo e ongoongoleleí … pea tali ʻi he faʻa tui ʻa e ngaahi meʻa ko iá … ʻoku ʻikai mahino kiate iá.”6

ʻOku ʻuhinga nai ʻeni ʻoku ʻikai ha faingamālie ke fekumi ʻi he loto fakamātoato? ʻEke ia ki he kiʻi tamasiʻi naʻe kumihūfanga ʻi ha vaoʻakau ko e fie ʻilo pe ko e fē ʻi he ngaahi siasí te ne kau ki aí? Puke ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea ʻiloʻi ko e lahi ʻo e ngaahi fakahā ʻi he lekooti fakalaumālié ni ko e ola ʻo ha fekumi ki he moʻoní. Hangē ko ia ne ako ʻe Siosefá, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, … pea ʻe foaki ia kiate ia.”7 Pea te tau ako ʻa e “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki,”8 ʻi he fakaʻau ke tupulaki ʻetau ʻiló mo e potó, ʻaki ʻetau fehuʻia ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga mo fekumi ki ha ngaahi tali fakalangi.

ʻOku ʻikai ko e fehuʻí pe “ʻOku ʻi ai nai ha faingamālie ki ha fekumi fakamātoato?” ka ko e “Te u maʻu mei fē ʻa e moʻoní he taimi ʻoku ʻi ai ha fehuʻí?” “Te u fakapotopoto nai ke pikitai ki he meʻa ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoní neongo ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ou maʻú?” ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai e maʻuʻanga ivi fakalangi—ko e Tokotaha ʻokú ne tōkaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pē—ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá. ʻOku ʻi Hono ʻaó ʻa e meʻa kotoa pē.9 ʻOku fakamoʻoni ʻa e folofolá ʻoku “ʻikai ke hāʻele ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi hāʻeleʻanga pikopiko, … pea ʻoku ʻikai foki te ne fai ʻo kehe mei he meʻa kuó ne folofolaʻakí.”10

ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ko kitautolu pē ʻoku kaunga ki ai ʻetau ngaahi filí. Ne ʻaʻahi kimuí ni mai ha talavou ki hoku ʻapí. Ko e tangata laumālie lelei ʻeni, ka naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai kau kakato ki he ngaahi polokalama ʻo e Siasí. Naʻá ne vahevahe mai naʻe tupu hake pē ʻi ha ʻapi naʻe uho ʻaki e ongoongoleleí ʻo aʻu ki ha taimi naʻe movete ai e nofomali ʻene ongomātuʻá ʻi ha taʻefaitotonu ʻene tamaí, ʻo iku ai ki he vete mali ʻo uesia kotoa e fānaú ʻo nau fehuʻia ai e Siasí pea nau mavahe mei he moʻoní. Ne mamahi hoku lotó ʻi heʻeku talanoa mo e tamai kei talavou ko ʻení ne uesia ʻe he ngaahi fili ʻene tamaí, pea ʻokú ne ʻohake ha fānau ʻo mavahe mei he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ne ʻi ai ha taimi ne ʻi ai ha fehuʻi ʻa ha tangata faivelenga ʻo e Siasí ʻo kau ki ha ngaahi tokāteline pau ʻo e Siasí. Naʻá ne fili ke fakafalala ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakaemāmani lahí ke maʻu ha ngaahi fakahinohino kae ʻikai kole ki he Tamai Hēvaní ke maʻu mei ai ha ngaahi tali. Naʻe tafoki hono lotó ki ha feituʻu hala ʻi heʻene feinga ke maʻu ʻa e ngaahi langilangi ʻo e tangatá. Mahalo ne fakafiefia fakataimi kiate ia ʻa ʻene hikisiá, ka naʻe motuhi ia mei he ngaahi mālohi ʻo e langí.11 Naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e moʻoní, ka naʻe mole ʻene fakamoʻoní pehē foki ki he niʻihi tokolahi ʻo hono fāmilí.

Ne tō ʻa e ongo tangatá ki he tauhele ʻo e ʻau mālohí pea ʻauhia ai pē mo ha niʻihi kehe tokolahi.

ʻI ha fakatātā kehe, ʻoku ou fakakaukau kia Lolo mo Luʻisa Mila, ko e ongomātuʻa hoku uaifí, neongo ʻa ʻena masivesivá, naʻe ʻikai ngata heʻena fili ke akoʻi ʻa e tokāteline haohaoa ʻo e ongoongoleleí ki heʻena fānaú, ka ne na moʻui ʻaki ia he kotoa ʻena moʻuí. ʻI heʻena fai iá, kuó na faitāpuekina ai hona hakó pea ʻi ai e fua ʻo e ongoongoleleí mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá.

Naʻe fokotuʻu ʻi hona ʻapí ha tukufakaholo ne fakaʻapaʻapaʻi ai e lakanga fakataulaʻeikí, pea fonu ʻi he ʻofa mo e uouongataha, pea tataki ʻenau moʻuí ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe tā fakataha ʻe Luʻisa mo Lolo ʻa e sīpinga ʻo e moʻuí ke muimui ʻi he founga ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe faingofua ki he fānaú ke nau ʻilo ʻa e ngaahi fili lelei te ne ʻomi ʻa e nongá mo e fiefiá. Pea naʻa nau fili ki ai. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Kimipoló, “Kapau te tau lava ʻo fakatupu … ha tafeʻanga mālohi mo tuʻumaʻu ki ha taumuʻa ʻo e moʻui angatonú, ʻe lava ke ʻave kitautolu mo ʻetau fānaú ki muʻa, neongo ʻa e ngaahi matangi ʻo e faingataʻaʻiá, loto-mamahí, mo e ʻahiʻahí.”12

ʻOku mahuʻinga nai ʻetau ngaahi filí? ʻOkú ne uesia kitautolu pē? Kuo tau fokotuʻu nai ha hala pau ʻi he taʻau taʻengata ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí?

ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku fakailifia kiate au. Fēfē nai kapau ko ʻeku tali ne fai ka Nelí ko e “ʻIo, alu koe ʻo kaukau he lau ʻoneʻoné,” ʻi he ʻaho fakalata ko ia ʻi he mātatahi ʻo e ʻOseni ʻInitiá? Pe ko ʻene muimui mai mo ia ʻi he sīpinga naʻá ku taá pea ʻikai lava ia ʻo kakau foki ki ʻuta? Fēfē nai ka ne u moʻui ʻo ʻilo ko e sīpinga naʻá ku taá naʻe tafia atu ai ia ki he lolotó pea ʻikai toe foki mai?

ʻOku mahuʻinga nai ʻa e ngaahi ʻau mālohi ʻoku tau muimui ki aí? ʻOku mahuʻinga nai ʻetau tā sīpinga leleí?

Kuo tāpuekina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ha ngaahi meʻafoaki fakalangi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki ʻetau filí. Kuó ne talaʻofa mai te tau maʻu ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie mo e fakahā ʻi he taimi te tau moʻui taau ai ke maʻu iá. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki fakalangí ni pea sivisiviʻi hoʻomou ngaahi filí ʻaki haʻamou fehuʻi kiate kimoutolu pē, “ʻOku tuʻu taʻeueʻia nai ʻeku filí ʻi he kelekele lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?” ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻú, ʻo tatau pē ʻoku siʻi pe lahi, ke fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻau mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí Ia. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku toputapu mo māʻoniʻoni ʻa e ngaahi fuakava kuo tau fakahoko mo Iá. Kuo pau ke ʻoua te tau meʻavaʻinga ʻaki e ngaahi meʻa toputapú.”13 ʻOku ou lotua ke tau faivelenga maʻu ai pē ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.