2010–2019
O Fea le Itu o E Faasaga I Ai?
Oketopa 2014


O Fea le Itu o E Faasaga I Ai?

O le taumafai e faamalie isi a o le’i faamalieina le Atua o le fesuiaia lea o le poloaiga muamua ma le sili ma le lona lua.

“O fea le itu o e faasaga i ai?” na faate’ia a’u e Peresitene Boyd K. Packer i lenei fesili lavelave a o ma malaga faatasi i la’u tofiga muamua i le avea ai ma se Fitugafulu fou. E aunoa ma se faamalamalamaga ina ia auiliili mai le fesili, sa ou lē mautonu. “O se Fitugafulu,” na ia faaauau ai, “e le fai o ia ma sui o tagata i le perofeta, ae e fai ma sui o le perofeta i tagata. Aua lava nei galo le itu e te faasaga i ai!” O se lesona mamana lea.

O le taumafai e faamalie muamua isi i lo le faamalieina o le Atua o le fesuiaia lea o le poloaiga muamua ma le sili ma le lona lua (tagai Mataio 22:37–39). O le faagaloina lea o le itu e ao ona tatou faasaga i ai. Ae peitai, ua tatou faia uma lena mea sese ona o le fefe i tagata. I le Isaia ua lapatai ai tatou e le Atua, “Aua le fefefe i le faalumaina mai e tagata” (Isaia 51:7; tagai foi 2 Nifae 8:7). I le miti a Liae, o lenei fefe na amataina e ala i tamatamailima o le faatauemu na tusitusi mai i le fale tele ma le ateatea, na mafua ai ona galo i le toatele le itu na latou faasaga i ai ma tuua ai le laau ma le “[maasiasi]” (tagai 1 Nifae 8:25–28).

O lenei faatosinaga mai i isi tagata o loo taumafai e suia uiga o se tagata, a le o lena o amioga, e ala i le faia ia lagona e se tasi le tausalaina mo le faatiga atu i se tasi. A faaosoosoina e lenei fefe i tagata i tatou e faamaonia le faia o le agasala, o le a avea ma se “mailei” e tusa ai ma le tusi a Faataoto (tagai Faataoto 29:25). O le mailei e mafai ona faafoliga mai ma le atamai ina ia faaseseina lo tatou itu agaalofa, e talia ai pe faamaonia foi se mea ua ta’usalaina e le Atua. Mo ē ua vaivai le faatuatua, e mafai ona avea ma mea e tausuai ai. Mo se faataitaiga, e o atu lava nisi o faifeautalai talavou ma avatu lenei fefe i tagata i totonu o le misiona ma lē lipotia le lē usiusitai ua iloagofie a se soa i lo latou peresitene o le misiona ona latou te le mananao e faatiga i a latou soa lē usiusitai. O faaiuga a tagata ua faia e ala i le manatuaina o le faatulagaga sa’o o poloaiga muamua ma le sili ma le lona lua (tagai Mataio 22:37–39). Pe a iloaina e nei faifeautalai lē mautonu latou te tali atu i le Atua ae lē o a latou soa, e tatau ona latou maua ai le lototele e sui ai le itu latou te faasasaga i ai.

I le talavou o lona matua e 22 tausaga, na galo ai foi ia Iosefa Samita po o fea le itu e faasaga i ai ina ua ia talosagaina pea lava pea le Alii pe mafai e Matini Harisi ona nōnōina itulau e 116 o tusitusiga. Atonu na manao Iosefa e faaali atu ia Matini le agaga faafetai mo lana lagolagosua. Ua tatou iloaina na matuā naunau lava Iosefa mo nisi molimau patino e lagolagoina o ia e faasaga i faigata o mea sese ma pepelo na faasalalauina e uiga ia te ia.

Po o a lava ni mafuaaga na i ai ia Iosefa, pe na tauamiotonuina e pei ona foliga mai ai, ae sa le’i faatagaina e le Alii [ia mafuaaga] ma a’oa’i malosi ai o ia: “Ua faafia ona e soli o poloaiga ma tulafono … ma e alu pea i faatauanauga a tagata. Aua, faauta, sa lē tatau ona sili atu lou fefe i tagata nai lo i le Atua” (MF&F 3:6–7; faaopoopo le faamamafa). O lenei aafiaga faalelagona na fesoasoani ia Iosefa e manatua ai pea e faavavau, le itu e ao ona faasaga i ai.

A taumafai tagata e faafoliga ona o vaaiga a tagata, e lilo ia te ia ua ia aveesea le vaaiga a le Atua [mai ia te ia]. O le manatu o se tasi e mafai ona ia faamalieina le Atua ae i le taimi lava e tasi ia le amanaiaina le lē usiusitai a tagata, e le’o se lē faaitu’au, ae o le faa’ole’ole po o le faafoliga po o le taumafai foi e “auauna i matai e lua” (Mataio 6:24; 3 Nifae 13:24).

E ui e mautinoa le manaomia o le lototele e fetaia’i ai ma faigata, ae o le faailoga moni o le lototele o le faatoilaloina lea o le fefe i tagata. Mo se faataitaiga, o tatalo a Tanielu na fesoasoani ia te ia e fetaia’i ai ma leona, ae o le mea na avea ai o ia ma tagata toa, o le tetee lea i le Tupu o Tariu (tagai Tanielu 6). O lena ituaiga o lototele o se meaalofa a le Agaga i ē matata’u i le Atua o loo faia a latou tatalo. O tatalo a le Tupu Tamaitai o Eseta na ia maua ai foi lena lava lototele e tasi e fetaia’i ai ma lona toalua, le Tupu o Asueru, ma le iloaina ua ia lamatiaina lona ola i le faia o lea mea (tagai Eseta 4:8–16).

O le lototele e le na o se tasi o uiga mama taua, ae e pei ona matauina e C. S. Lewis: “O le lototele o le ituaiga o uiga mama uma i le taimi e tofotofoina ai. … Na alofa mutimutivale Pilato seia oo ina lamatiaina le alofa mutimutivale.”1 Na faanoanoa le Tupu o Herota i le talosaga e vavae ese le ulu o Ioane le Papatiso ae na manao ina ia faamalie “e ua taooto e aai faatasi ma ia” (Mataio 14:9). Na sauni le Tupu o Noa e faasaoloto Apinati ae na ia faasilasila atu se faasalaga oti, ina ua malosi le uunaiga mai i ana faitaulaga sili amioleaga lea na mafua ai ona sui lana faaiuga (tagai Mosaea 17:11–12). Na lē usitaia e le Tupu o Saulo le afioga a le Alii e ala i le taofia o vete o le taua aua na ia “fefe i le nuu, ma faalogo i a latou upu” (1 Samuelu 15:24). Ina ia faamalieina Isaraelu fouvale i le auvae o le Mauga o Sinai, na gaosi ai e Arona se tamai povi auro, ma le faagaloina o le itu e faasaga i ai (tagai Esoto 32). E toatele pule sili o le Feagaiga Fou sa “talitonu i [le Alii]; ae ona o le au Faresaio sa latou faafitia ai o ia, ne’i tulia i latou i fafo i le sunako: Auā ua sili lo latou manao i le viiga mai tagata, i le viiga mai le Atua” (Ioane 12:42–43). O loo i ai i tusitusiga paia le tele o nei ituaiga faataitaiga.

Ia faalogo mai i nisi nei o faataitaiga musuia:

  • Muamua, o Mamona: “Faauta, ou te tautala atu ma le lototoa, ona ua ou maua le pule mai le Atua; ma ou te le fefe po o a mea e mafai ona faia e tagata; ona e lafo ese i fafo e le alofa ua atoatoa le fefe uma” (Moronae 8:16; faaopoopo le faamamafa).

  • O Nifae: “O le mea lea, o mea e fiafia i ai le lalolagi ou te lē tusia, ae o mea e fiafia i ai le Atua ma i latou o e e lē o ni isi o le lalolagi” (1 Nifae 6:5).

  • O Kapeteni Moronae: “Faauta, o au o Moronae, o lo outou kapeteni silisili. Ou te le saili mo le pule, ae ia to ifo i lalo. Ou te le saili mo le mamalu o le lalolagi, ae mo le mamalu o lo’u Atua, ma le saolotoga ma le manuia o lou atunuu” (Alema 60:36).

Na maua e Moronae le lototele maoae i le manatuaina o le itu e faasaga i ai, na ia faapea mai, “A na pei tagata uma sa i ai, ma o i ai, ma o le a i ai, o Moronae, faauta, po ua luluina i lalo e faavavau mana o seoli; ioe, po ua le maua e le tiapolo se mana i luga o loto o le fanauga a tagata” (Alema 48:17).

O perofeta i le talafaasolopito atoa sa osofaia i taimi uma i tamatamailima o le faatauemu. Aisea? E tusa ma tusitusiga paia, ona “e ave e tagata ua sala le upumoni o se mea faigata, ona e tuia ai i latou i le totonugalemu lava” (1 Nifae 16:2), ma e pei ona matauina e Peresitene Harold B. Lee, “E apatā le manu ua lavea!”2 O a latou tali faatauemu, i le mea moni lava, o le ta’usalaina o loo taumafai e faamautinoa o ia lava, e pei lava o Korioa o lē na mulimuli ane tautino atu, “Sa ou iloa i taimi uma lava o loo i ai se Atua” (Alema 30:52). Sa matuā faatalitonuina Korioa i lana taufaasese lea na amata ai ona ia talitonu i ana lava pepelo (tagai Alema 30:53).

E tele lava ina tu’uaia e le au faatauemu ia perofeta mo mea ua pasiā po o le faailogalanu. Latou te taumafai e faatauanau pe uunai malosi le Ekalesia ina ia tu’u i lalo tulaga faatonuina a le Atua i le tulaga o loo i ai o latou lava amio lē talafeagai, lea e faaupuina e Elder Neal A. Maxwell, o le a “atiinaeina le faamalieina faaletagata lava ia nai lo le sailia o le faaleleia o le tagata lava ia”3 ma le salamo. O le tuuina i lalo o tulaga faatonuina a le Alii i le tulaga o i ai amioga lē talafeagai o malo o le—liliuese lea. O le toatele o Ekalesia sa i ai i sa Nifae ina ua mavae le lua seneturi o le asiasiga a le Faaola ia i latou, na amata ona “faafaigofieina” aoaoga faavae, i le nonoina mai o se fasifuaitau mai ia Elder Holland.4

A o e faafofoga i lenei fuaitau mai le 4 Nifae, tagai mo ni tulaga tutusa i o tatou aso: “Ma sa oo ina mavae atu le lua selau ma le sefulu o tausaga, e tele ekalesia ua i ai i le laueleele; ioe, e tele ekalesia sa i ai sa fai mai ua latou iloa le Keriso, ae peitai sa latou teena vaega e tele o lana talalelei, sa oo ina latou talia amioleaga ituaiga eseese uma ma latou avatu lena mea ua paia, ia te ia o le na faasa mai ai ona o le le agavaa” (4 Nifae 1:27).

O le mea lava e tasi o loo tupu i aso e gata ai! O nisi o tagata o le ekalesia latou te lē iloaina ua latou pauu atu i le mailei lava e tasi pe a latou taumafai e u’unaia le taliaina o “uputuu a o latou tama” (MF&F 93:39) faalelotoifale ma faaleaganuu ia e le o ogatusa ma le aganuu a le talalelei. Ae o isi, i le faaseseina o i latou lava ma i le faafitia o i latou lava, e augani pe poloai ia tuu i lalo e epikopo tulaga faatonuina o le pepa faataga o le malumalu, faamaoniga mo aoga, po o pepa talosaga a faifeautalai. E lē faigofie le avea ai ma se epikopo o loo i ai lena ituaiga avega. Peitai, e pei o le Faaola o lē na faamamaina le malumalu ina ia puipuia lona paia (tagai Ioane 2:15–16), o epikopo o aso nei ua valaauina e puipuia ma le lototoa tulaga faatonuina o le malumalu. O le Faaola lava na Ia fetalai, “O le a ou faaali atu a’u lava i lo’u nuu i lenei fale i le alofa mutimutivale … afai e tausi lo’u nuu i a’u poloaiga, ma ia lē faaeleeleaina lenei fale paia” (MF&F 110:7–8).

O le Faaola, lo tatou Faataitaiga sili, na faasaga atu i Lona Tama i taimi uma. Na Ia alofa ma auauna atu i Ona uso a tagata ae na fetalai mai, “Ou te le manao i le viiga mai tagata” (Ioane 5:41). Na Ia finagalo ia i latou na Ia aoaoina e mulimuli ia te Ia, ae Na te le’i saili mo lo latou agalelei. Ao Ia faatinoina se galuega alofa, e pei o le faamaloloina o se ma’i, e oo mai e le aunoa le meaalofa faatasi ai ma le talosaga ina ia “aua le ta’u atu i se tasi” (Mataio 8:4; Mareko 7:36; Luka 5:14; 8:56). O se vaega, ina ia aloese mai le lauiloa lava lea na mulimuli atu ia te Ia e ui lava i Ana taumafaiga e aloese mai ai (tagai Mataio 4:24). Na Ia tausalaina le au Faresaio mo le faia o galuega lelei ina ia iloa ai e tagata (tagai Mataio 6:5).

O le Faaola, ua na o le pau lea o le tagata atoatoa na soifua mai, sa sili atu ona le fefe. I Lona soifuaga, na Ia fetaiai ai ma le toatele o tagata faifai ae e le’i gauai atu lava i lo latou tamatamailima o le faatauemu. E na o Ia lava le tagata e leai ma se taimi se tasi na galo ai le itu e faasaga i ai: “Ou te faia pea lava o mea e lelei [i le Tama]” (Ioane 8:29; faaopoopo le faamamafa), ma “Ou te le usiusitai i lo’u lava loto, a o le finagalo o le Tama, o le na auina mai a’u” (Ioane 5:30).

I le va o le 3 Nifae mataupu e 11 ma le 3 Nifae matupu e 28, na faaaoga ai e le Faaola le faalagiga Tama e le itiiti ifo ma le faa-150, lea sa matua faamanino atu ai ia sa Nifae, na i ai o Ia iina e fai ma sui o Lona Tama. Ma e mai le Ioane mataupu e 14 e oo atu i le 17, na faasino atu ai le Faaola i le Tama e le itiiti ifo ma le faa-50. I auala uma e mafai ai, na avea ai o Ia ma soo atoatoa o Lona Tama. Na matua atoatoa o Ia i le avea ma sui o Lona Tama, lea o le iloaina o le Faaola, o le iloaina foi lea o le Tama. O le vaai atu i le Alo o le vaai atu foi lea i le Tama (tagai Ioane 14:9). O le faalogo i le Alo o le faalogo foi lea i le Tama (tagai Ioane 5:36). O le mea moni, na leai se eseesega o Ia mai i Lona Tama. Na tasi o Ia ma Lona Tama (tagai Ioane 17:21–22). Na Ia silafia atoatoa le itu e faasaga i ai.

Tau ina ia avea Ana faataitaiga musuia e faamalosia ai i tatou e faasaga atu i mailei o viiga mai i isi po o le faasausili o i tatou lava. Tau ina ia tatou maua le lototele ia le fefefe ai pe taumafai e faamalieina i latou e taufaafefe mai ia i tatou. Ou te faamoemoe o Ana faataitaiga o le a uunaia ai i tatou e agalelei atu e aunoa ma le faailoaina i le mea e gata ai le mafai, ma ia lē “saili i viiga a tagata” (MF&F 121:35). Ma ou te faamoemoe o Lana faataitaiga le mafaatusalia e fesoasoani ia i tatou e manatua ai i taimi uma lē fea o “poloaiga muamua ma le sili” (Mataio 22:38). Pe a poloaiina e isi le faamaoniga e le usitaia ai poloaiga a le Atua, ou te faamoemoe ia tatou manatua Lē ua avea ai i tatou ma Ona soo, ma le itu tatou te faasaga i ai, o lau tatalo lea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. C. S. Lewis, The Screwtape Letters, rev. ed. (1982), 137–38.

  2. Harold B. Lee, i le Mine Errand from the Lord: Selections from the Sermons and Writings of Boyd K. Packer (2008), 356.

  3. Neal A. Maxwell, “O Le Salamo,” Liahona, Ian. 1992, 36.

  4. Jeffrey R. Holland, “O Le Valaau ia Faapei o Keriso,” Liahona, Iuni 2014, 35.