2010–2019
ʻIo ʻEiki, Te u Muimui ki he ʻAfioná
ʻOkatopa 2014


ʻIo ʻEiki, Te u Muimui ki he ʻAfioná

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha founga kehekehe: “Haʻu kiate au,” “Muimui ʻiate au,” “ʻAʻeva mo au.” Ko ha fakaafe kotoa ʻeni ke tau ngāue.

“He vakai ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻi honau kakaí mo ʻenau leá, ke nau akonaki ʻaki ʻene folofolá.”1 ʻOku toe fakahoko e potu folofola ko ʻení he ʻahó ni ʻi heʻeku maʻu e faingamālie ke fakahaaʻi e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú ʻi heʻeku lea fakafonuá.

ʻI he 1975 ne u ngāue fakafaifekau ai ʻi he Misiona ʻUlukuai Palakuaí. ʻI he ʻuluaki māhina ʻo ʻeku ʻi aí, ne fai ʻe he kau taki fakasouní ha ʻekitivitī ke fakahaaʻi ʻaki ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe haʻi e mata ʻo e faifekau kotoa pē he souní pea talamai ke mau muimui he hala ki he holo faiʻanga faivá. Naʻe pau ke mau muimui ki ha leʻo ʻo ha takimuʻa ʻe taha, ko ha leʻo ne mau tomuʻa ongona kimuʻa ka mau toki kamata lué. Neongo ia, ne fakatokanga mai ko e lolotonga e fonongá, te mau toe ongona mo ha ngaahi leʻo kehe ke fakapuputuʻu kiate kimautolu ke mau hē ai mei he halá.

Hili ha ngaahi miniti ʻo e fanongo ki he longoaʻá, talanoá kae—ʻi hono uhouhongá—ko ha leʻo naʻe pehē mai, “Muimui ʻiate aú,” ne u maʻu ha lotolahi ne u muimui ki he leʻo totonú. ʻI heʻemau aʻu atu ki he holo ʻo e falelotú, ne talamai ke toʻo e haʻi homau matá. ʻI heʻeku fai iá ne u fakatokangaʻi ne ʻi ai ha kulupu ʻe ua pea ne u kau he kulupu ne muimui he leʻo halá. Ne u pehē loto pē, “Naʻe ongo tatau tofu pē ia mo e leʻo totonú.”

Kuo teʻeki ai pē ke ngalo ʻiate au e meʻa ko ia ne hoko he taʻu ʻe 39 kuohilí. Ne u pehē loto pē, “He ʻikai ʻaupito ke u toe muimui ki ha leʻo hala.” Peá u toe pehē loto pē, “ʻIo ʻEiki, te u muimui ki he ʻAfioná.”

ʻOku ou fie vahevahe atu ʻeni ʻi he fakaafe ne fai mai ʻe he Fakamoʻuí:

“Ko au ko e tauhi leleí, [ʻoku ou ʻilo ʻeku fanga sipí]. …

“ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki hoku leʻó, ʻo hangē ko ʻeku tala kiate kimoutolú; pea ʻoku ou ʻiloa ʻa kinautolu pea ʻoku nau muimui ʻiate au.”2

Ko e fakaafe ko ia ke “muimui ʻiate Iá,” ko e fakaafe faingofua, fakahangatonu mo ongo taha ia ʻe lava ke tau maʻu. ʻOku ʻomi ia ʻi ha leʻo mahino he ʻikai lava ke tau maʻuhala.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi leá ni: “Haʻu kiate au,” “Muimui ʻiate au,” “ʻAʻeva mo au.” ʻOku ʻikai ko ha fakaafe noaʻia pē; ko ha fakaafe ia ke ngāue. ʻOku fakaaʻu ia ki he kakai kotoa pē ʻe ia ʻa ia ko e Palōfita ʻo e kau palōfitá, Akonaki ʻo e kau faiakó, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea ko e Mīsaiá.

Ko e Fakaafe ke “Haʻu Kiate Aú”

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”3

ʻE maʻu ʻe kimoutolu ko ia ʻoku teʻeki ai kau ki he Siasí, ʻa e fakaafe ko ʻení ʻo fakafou ʻi he leʻo ʻo e kau faifekaú, ʻi he fakalea ko ʻení, “Te ke fie lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná? Te ke lotu? Te ke haʻu ʻo maʻulotu? Te ke muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo papitaiso ʻe kinautolu maʻu ʻa e mafaí?”4 Te ke tali fēfē ki he fakaafe ko ʻení he ʻahó ni?5

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakafanongo mo tali ʻa e pōpoakí, ʻaki haʻamou lea ʻo pehē, “ʻIo ʻEiki, te u muimui ki he ʻAfioná!”

Naʻe feʻiloaki ʻa Kālosi Patiola mo hono fāmili ʻi Mīnasi, ʻUlukuaí, mo e kau faifekaú. Koeʻuhí ne fai ʻe he ongo ʻeletaá ha ngaahi fehuʻi lahi lolotonga hono tā e lēsoní, ne nau fakaafeʻi mai ai hanau kaungāʻapi ne teʻeki kau ki he Siasí—ko e taʻahine fakaʻofoʻofa taʻu 14 ko Nomá—ke tokoni ange ʻi hono tali e fehuʻí. Ko Nomá ko ha taʻahine ako mateaki naʻá ne ako e Tohi Tapú ʻi ʻapiako he taʻu ko iá pea ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ai e ongo faifekaú, naʻe tali ange ia ʻe Noma. Ko ha “fiefanongo koula” ia. Ko e lēsoni naʻe akoʻi kiate ia ʻi he ʻaho ko iá ko e Lea ʻo e Potó.

ʻI ha foki ʻa Noma ki honau ʻapí hili haʻane talanoa mo e kau faifekaú, naʻá ne ʻiloʻi e meʻa ke faí. Naʻá ne pehēange ki heʻene faʻeé, “ʻE Mami, he ʻikai ke u toe inu kofi mo e huʻakau. ʻOmi pē ha huʻakau.” Naʻe hoko e tali ko iá ko e fisikituʻa ia ʻo hono tali ʻo e fakaafe ke muimui ʻia Kalaisí, ʻo hangē ko ia ne faiange ʻe he ongo faifekaú.

Naʻe papitaiso ʻa Kālosi Patiola pea mo Noma. Ne muimui e faʻē, tamai mo e fototehina ʻo Nomá kiate ia ʻo nau papitaiso foki. Ne u tupu hake mo Noma ʻi he kiʻi kolo mālohi. Ne u foki atu mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, peá ma mali. Ne u ʻiloʻi maʻu pē ʻe faingofua ange ʻeku muimui ki he Fakamoʻuí heʻene tuʻu hoku tafaʻakí.

Ko e kau mēmipa ko ia ʻo e Siasí pea kuo nau tali ʻa e fakaafé ni, ʻoku nau fakafoʻou ʻa e tukupaá ʻi he uike kotoa pē he maʻu e sākalamēnití.6 Ko e konga ʻo e tukupā ko iá ko e tauhi ʻa e ngaahi fekaú; pea te ke pehē ʻi hoʻo fai iá “ʻIo, ʻEiki te u muimui ki he ʻAfioná!”7

Ko e Fakaafe ke “Muimui ʻIate Aú”

“Muimui ʻiate au,” ko e fakaafe ia ʻa e ʻEikí ki he talavou koloaʻiá. Talu e tupu e talavoú ni mo ʻene tauhi e ngaahi fekaú. ʻI heʻene fehuʻi ko ia pe ko e hā ha meʻa te ne toe faí, naʻá ne maʻu ha tali mo ha fakaafe mahino: “Haʻu, … ʻo muimui ʻiate au.”8 Neongo naʻe faingofua ʻa e fakaafé, ka naʻe fie maʻu ki ai ha feilaulau. Naʻe fie maʻu ke ngāueʻi—kau ai mo hono fai ʻo ha fili pea ngāue.

Naʻe fakaafeʻi mai ʻe Nīfai ke tau fakakaukauloto heʻene fehuʻi mai: “Pea folofola [ʻa Sīsū] ki he fānau ʻa e tangatá: Mou muimui ʻiate au. Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, te tau lava koā ke muimui ʻia Sīsū ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau loto ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e Tamaí?”9

Ko e fakaafe ko ia ke “haʻu kiate Ia,” ʻo fakafanongo ki Hono leʻó pea muimui kiate iá, kuo hoko maʻu pē ia ko e pōpoaki ʻa e kau faifekaú, talu mei he kamataʻangá, ʻo tokoniʻi ai ha tokolahi ke liliu ʻenau moʻuí ki he leleí.

ʻI he taʻu ʻe nimangofulu kuohilí, naʻe hū ai e kau faifekaú ʻi he falengāue ʻeku tamaí, ʻo tuku ai ha uasi ke ngaahi. Hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau faifekau leleí, ne na fakaʻaongaʻi lelei e faingamālié ke talanoa ki heʻeku mātuʻá ʻo fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe tali ʻe heʻeku tamaí e kau faifekaú pea tali ʻe heʻeku faʻeé ʻa e pōpoakí mo e fakaafe ke muimui kia Kalaisí. Talu mei he ʻaho ko iá, kuó ne mālohi maʻu pē ʻi he Siasí. Naʻá ne tali, “ʻIo ʻEiki te u muimui ki he ʻAfioná!”

ʻI hoʻo feinga ko ia ke haʻu kiate Iá, te ke maʻu ai ha mālohi ke fakamaʻamaʻa e ngaahi mafasia ʻo e moʻuí, fakatuʻasino pe fakalaumālie, pea mo e mālohi ke ke aʻusia ha liliu pau te ne tokoniʻi koe ke ke fiefia ange.

Ko e Fakaafe ke “ʻAʻeva mo Aú”

Naʻe ui ʻa ʻĪnoke ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki ha kakai faingataʻa mo loto fefeka. Naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga. Naʻá ne veiveiua pe te ne lava koā ʻo fai ia. Naʻe fakanonga ʻe he ʻEikí ʻene ongoʻi veiveiuá mo fakamālohia ʻene tuí ʻo fakafou ʻi he fakaafe, “ʻAʻeva mo au”—ko ha fakaafe te ne lava ʻo tataki ha taha ʻoku ʻikai fakapapauʻi ʻene laká, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he tokotoko ʻo e tangata kuí pe nima ʻo ha kaungāmeʻa. ʻI he pikinima ʻa ʻĪnoke ki he Fakamoʻuí ʻo ne ʻaʻeva fakataha mo Iá, naʻe toe fakapapauʻi ange ai ʻene laká pea naʻá ne hoko ko ha faifekau mo ha palōfita maʻongoʻonga.10

ʻOku fakatāutaha pē ʻa e fili ia ke “haʻu kiate aú” pea mo e “muimui ʻiate aú.” ʻI heʻetau tali ʻa e fakaafe ko ʻení, ʻoku hikiʻi hake ai e tuʻunga ʻetau mateakí pea ko e taimi ia te tau toki lava ai ʻo “ʻaʻeva mo Iá.” ʻOku fokotuʻu ʻe he tuʻunga ko ʻení ha fetuʻutaki vāofi ange mo e Fakamoʻuí—ʻa e fua ʻo ʻetau tali e ʻuluaki fakaafé.

Ne u tali fakatāutaha mo Noma ʻa e fakaafe ke “haʻu kiate aú” pea mo e “muimui ʻiate aú.” Pea ʻi heʻema fepoupouaki fakatahá ʻokú ma ako leva ke ʻaʻeva mo Ia.

Ko e ngāue mo e loto fakapapau ko ia ke fekumi kiate Ia mo muimui ʻiate Iá, ʻe fakapaleʻi ai kitautolu ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fie maʻú.

Ko e meʻa ia ne hoko ki ha fefine naʻá ne feinga mālohi ke ala ki he kofu ʻo e Fakamoʻuí11 pe hangē ko e tangata kui ko Pātimiosí naʻe hoko ʻene loto vilitakí ko e meʻa mahuʻinga ʻi he mana naʻe hoko heʻene moʻuí.12 ʻI he ongo meʻá ni, naʻe fakatou fakamoʻui ai ha sino mo ha laumālie.

Ala atu ho nimá, ala ki Hono kofú, tali ʻEne fakaafé pea pehē, “ʻIo ʻEiki, te u muimui ki he ʻAfioná!”

“Haʻu kiate aú,” “Muimui ʻiate aú,” pea “ʻAʻeva mo aú” ko ha ngaahi fakaafe ia ʻoku ʻi ai hano mālohi lahi—pea ʻi hoʻo tali kinautolú—ke liliu ʻa hoʻo moʻuí pea fakatupu ai ha liliu ʻi ho lotó ʻe iku ai ki haʻo pehē, “ʻOku ʻikai [ke u] toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē.”13

ʻE fisikituʻa e liliu ko iá ʻi hoʻo ongoʻi ha holi mālohi ke “hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”14

Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau fai ʻi he ʻahó ni ke “ʻaʻeva ai mo Ia”?

  1. Tafunaki ʻa e holi ke hoko ko ha muimui lelei ange ʻo Kalaisi.15

  2. Lotua ke maʻu ʻa e holí ni ke tupulaki hoʻo tui kiate Iá.16

  3. Maʻu ha ʻilo mei he folofolá, ke huluhulu ai ho halá mo fakamālohia hoʻo holi ke liliú.17

  4. Fai ʻa e fili he ʻahó ni ke ngāue mo talaki, “ʻIo ʻEiki, te u muimui ki he ʻAfioná!” He ʻikai hanga ʻe he ʻiloʻi pē ʻo e moʻoní ʻo liliu hoʻo moʻuí kae ʻoua kuó ke liliu ʻa e ʻiló ke hoko ko ha ngāue.18

  5. Vilitaki ʻi hoʻo fili ke fakaʻaongaʻi fakaʻaho e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.19

ʻOfa ke hanga ʻe he ngaahi lea hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ʻo fakalotoa kitautolu ke tau ngāueʻi ʻetau holi ke tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni: ʻ“Ko hai ʻa e Tuʻi ʻo e nāunaú, ʻa e ʻEiki ʻo e ngaahi kau taú? Ko Ia hotau ʻEikí. Ko Ia hotau Fakamoʻuí. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Ko Ia e tupuʻanga hotau Fakamoʻuí. ʻOkú ne taʻalo mai, ‘Muimui ʻiate au.’ ʻOkú Ne fakahinohino mai, “ʻAlu, ʻo fai pehē. ʻOkú Ne kōlenga mai, ‘Tauhi ʻeku ngaahi fekaú.’”20

ʻOfa ke tau fai ha fili ʻi he ʻahó ni ke fakatupulaki ʻetau mōihuú mo e mateaki ki he ʻOtuá, pea ʻofa ke ongona leʻolahi mo mahino ʻetau tali ʻEne fakaafé, “ʻIo ʻEiki, te u muimui ki he ʻAfioná!”21 ʻI he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.