2010–2019
Ko Hono Fakafonu Hotau ʻApí ʻaki e Māmá mo e Moʻoní
ʻEpeleli 2015


Ko Hono Fakafonu Hotau ʻApí ʻaki e Māmá mo e Moʻoní

Kuo pau ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e maama mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí kae lava ke tau matuʻuaki mo hotau fāmilí e ngaahi haʻahaʻa ʻo e māmaní.

ʻOku fakafonu hoku lotó ʻe he Laumālié ʻi heʻeku fakafanongo ki hono akoʻi ʻe he ngaahi fāmilí ni ʻa e moʻoni toputapu ko ia, “Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá.”1 ʻOku hoko e hiva fakalaumālié ko ha taha e founga ʻe lava ke tau ongoʻi ai e fanafana mai ʻa e Laumālié, ʻo fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e māmá mo e moʻoní.

ʻĪmisi
Woman with 1 can of soda that is crushed and one that is not.

Ne mahuʻinga fau kiate au e fakakaukau ko ia ki hono fakafonu kitautolu ʻaki e māmá mo e moʻoní, ʻi ha meʻa ne u aʻusia he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Ne u ʻalu ki ha fakataha ne akoʻi ai ʻe he poate lahi ʻa e Kau Finemuí ʻo fekauʻaki mo hono faʻu ha ngaahi fāmili mo ha ngaahi ʻapi ʻoku mālohi fakalaumālié. Ke fakatātaaʻi ʻení, naʻe pukepuke hake ʻe ha taki ʻo e Kau Finemuí ha ongo kapa lēmani ki ʻolunga. Naʻá ne puke he nima ʻe tahá ha kapa naʻe maha pea nima ʻe tahá ha kapa inu ne teʻeki ai ke fakaava. ʻUluakí, naʻá ne kukuʻi e kapa mahá; naʻe kamata ke mapelu pea makoko ʻi hono kukuʻí. Naʻá ne kukuʻi leva ʻi hono nima ʻe tahá ʻa e kapa inu ne teʻeki ai ke fakaavá. Naʻe fefeka pē ia. Naʻe ʻikai ke mapelu pe makoko ʻo hangē ko e kapa mahá—he naʻe lolotonga fonu.

Ne mau fakatatau e fakatātaá ni ki heʻetau moʻui fakafoʻituituí pea mo hotau ngaahi ʻapí mo e fāmilí. ʻI hono fakafonu kitautolu ʻe he Laumālié ʻaki ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi ke matuʻuaki e ngaahi haʻahaʻa ʻo e māmaní ʻokú ne ʻākilotoa mo ʻahiʻahiʻi kitautolú. Neongo ia, kapau he ʻikai ke tau fonu fakalaumālie, he ʻikai ke tau maʻu ha mālohinga ʻi loto ke matuʻuaki e ngaahi haʻahaʻa mei tuʻá pea te tau ala tō leva he taimi ʻoku faʻaki mai ai ʻa e matangí.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane kuo pau ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e maama mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí kae lava ke tau matuʻuaki mo hotau fāmilí e ngaahi haʻahaʻa ʻo e māmaní. Ko ia ʻokú ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke fakaʻuliʻi, fakakoviʻi mo fakaʻauha e moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea fakamavaheʻi kitautolu mei he moʻoni ko iá.

Kuo papitaiso hatau tokolahi mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko hono fatongiá ke fakahaaʻi mo akoʻi mai ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē.2 ʻOku ʻomi e faingamālie ʻo e meʻafoaki ko iá, fakataha mo e fatongia ke tau fekumi ki he moʻoní, moʻuiʻaki e moʻoni ʻoku tau ʻiló pea vahevahe atu mo taukapoʻi ʻa e moʻoní.

Ko hotau ngaahi ʻapí ʻa e feituʻu lelei taha ke tau fekumi ki ai ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e māmá mo e moʻoní. ʻOku fakamanatu mai ʻe he tau ʻo e hiva naʻa tau fanongoá, “[Naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fāmili ke tau aʻusia e tuʻunga ʻokú Ne finangalo ki aí].”3 Ko e fāmilí ko e akoʻanga ia ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ako pea moʻuiʻaki e ongoongoleleí. ʻOku tau omi ki hotau fāmilí mo ha fatongia toputapu ke tokoni ke tau fefakamālohiaʻaki fakalaumālie.

ʻOku ʻikai ke hokonoa pē ʻa e ngaahi fāmili mālohi taʻengatá mo e ʻapi ʻoku fonu he Laumālié. ʻOku fie maʻu ki ai ha ngāue lahi, taimi lahi pea ʻoku fie maʻu ke fai ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e fāmilí ʻa hono fatongiá. ʻOku kehekehe ʻa e ʻapi kotoa pē, ka ko e ʻapi kotoa pē ʻoku fekumi ai ha foʻi tokotaha ki he moʻoní, ʻoku hoko ai ha liliu.

Kuo hokohoko mai hono faleʻi kitautolu ke fakatupulaki ʻetau ʻilo fakalaumālié ʻi he lotu mo e ako pea mo e fakalaulauloto ki he folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻI he lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ʻo e māmá mo e moʻoní, naʻá ne pehē ai:

“ʻE folofola ʻa e ʻOtua Taʻengata mo Māfimafí … kiate kinautolu ʻe hū kiate Ia ʻi he loto fakamātoato mo moʻoní.

“Te ne folofola kiate kinautolu ʻi ha ngaahi misi, mata-meʻa-hā-mai, fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻo e lotó.”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni ʻUkitofa ʻo pehē: “ʻOku tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate koe. Te Ne fakafanongo pea tali mai hoʻo ngaahi fehuʻi fakatāutahá. ʻE fakahoko mai e tali hoʻo lotú ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻaná, ko ia ai, ʻoku fie maʻu ke ke ako ke fakafanongo ki Hono leʻó.”4

ʻOku hāsino e faleʻi ko ʻení ʻi ha talanoa hisitōlia fakafāmili nounou.

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuohilí, ne u lau ai ha fakamoʻoni ʻa e tuofefine ʻo ʻeku kuitangata uá, ko ʻIlisapeti Sitali Uoka. ʻI he kei siʻi ʻa ʻIlisapetí naʻa nau hiki mai ki ʻAmelika mei Suisalani mo hono fāmilí.

Hili e mali ʻa ʻIlisapetí, naʻá ne nofo mo hono husepānití mo ʻena fānaú ʻo ofi ki he kauʻāfonua Nevatá, ʻo fakalele ai ha fale tufakiʻanga meili. Naʻe hoko honau ʻapí ko ha fale talifononga. Naʻe pau ke nau mateuteu he pō mo e ʻaho kotoa pē ke feimeʻatokoni maʻá e kau fefonongaʻakí. Ko ha ngāue naʻe faingataʻa mo fakaongosia pea naʻe siʻisiʻi ke maʻu ha mālōlō. Ka ko e meʻa lahi taha naʻe hohaʻa ki ai ʻa ʻIlisapetí ko e talanoa ʻa e kakai ne nau feohí.

Naʻe pehē ʻe ʻIlisapeti, ne aʻu ki he taimi ko iá mo ʻene pehē pē ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne fai ʻa e meʻa naʻá ne faí pea ko ʻene pōpoakí ko e pōpoaki ia ʻo e palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí. Ka he ʻikai lava ʻe he meʻa ia naʻá ne lolotonga fouá ʻo fakamālohia e tui fakalotu ko iá.

Ne kau he kau fononga ne faʻa afe ange hono ʻapí ha niʻihi naʻe poto he laukonga lelei, ako lelei mo poto, pea nau faʻa talanoa maʻu pē ʻi heʻene tēpilé ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata “kākā mo loi” naʻá ne hiki e Tohi ʻa Molomoná peá ne tufaki ke kumi paʻanga. Ne nau fai ha tōʻonga ke pehē ʻoku loi ʻaupito ha toe lau kehe mei ai pea ko e “tui faka-Māmongá ko ha meʻa fakapiko.”

Ne hanga ʻe he talanoa ko ʻení ʻo ʻai ke ongoʻi liʻekina mo tuēnoa ange ʻa ʻIlisapeti. Naʻe ʻikai ha taha ke na talanoa, ʻikai ha taimi ke fai ai haʻane lotu—neongo naʻá ne lotu mo fai pē ʻene ngāué. Naʻá ne fuʻu ilifia ke lea ʻaki ha toe faʻahinga meʻa kiate kinautolu ne nau fakaangaʻi fefeka ʻene tui fakalotú. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke ne ʻilo ha toe meʻa ka ke lau pē ko e moʻoni ʻenau talanoá he naʻá ne ongoʻi he ʻikai lava ke ne taukapoʻi ʻene tui fakalotú, neongo kapau naʻá ne feinga ke fai pehē.

ʻĪmisi
Pioneer Family in front of a log home

Ne hiki ʻa ʻIlisapeti mo hono fāmilí kimui ange mei ai. Naʻe pehē ʻe ʻIlisapeti naʻe toe lahi ange hono taimi ke fakakaukau aí pea ʻikai fakahohaʻasi maʻu pē ia he taimi kotoa. Naʻá ne faʻa ʻalu ki he loki he lalo falé ʻo lotu ai ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo e meʻa naʻe puputuʻu aí—ʻa e ngaahi talanoa ne fai ange ʻe he kakai potó ʻo tala ʻoku fakapiko ʻa e ongoongoleleí, kae pehē kia Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe misi ʻa ʻIlisapeti he pō ʻe taha. Naʻá ne pehē: “Hangē ia ne u tuʻu ha veʻehala ʻaluʻanga saliote, naʻe lele takatakai ʻi ha tafa moʻunga siʻisiʻi, pea ʻi heʻeku kaka hake he tafa moʻungá ne u mamata ki ha tangata hangē ʻoku sio hifo pē mo lea pe fakalea ki ha talavou ʻoku tūʻulutui; mo punou atu ki ha foʻi luo he kelekelé. Naʻe mafao atu hono ongo nimá ʻo hangē ʻokú ne ala atu ki ha meʻa he loto luó. Naʻe lava ke u sio ki ha tāpuni maka naʻe tekaʻi atu mei he foʻi luo ne punou hifo ai e tamasiʻí. Naʻe tokolahi ha kakai he halá ka ne hangē naʻe ʻikai tokanga ha taha ia ki he ongo tangata he tafa moʻungá. Naʻe hoko fakataha mai ʻeku misí mo ha meʻa kehe ne ongo makehe kiate au ʻo u ʻā hake he taimi pē ko iá; … Naʻe ʻikai lava ke u fakahā ʻeku misí ki ha taha, ka ne u ongoʻi fiemālie pē ʻoku ʻuhinga ia naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻa e talavou ko Siosefá ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai e ʻū lauʻi peletí.”

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1893, naʻe ʻalu ai ʻa ʻIlisapeti ki Sōleki Siti ki hono fakatapui ʻo e temipalé. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene aʻusiá: “Ne u sio ai he fakatātā tatau naʻá ku sio ki ai ʻi heʻeku misí, hangē kiate au ʻi [ha] matapā sioʻata fakalanulanu. Ne u ongoʻi fiemālie kapau te u mamata tonu he Moʻunga ko Komolá, ko ia tonu pē ia. Ne u ongoʻi fiefia ne fakahā mai kiate au ʻi ha misi, ha fakatātā ʻo hono foaki ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻa e ʻū lauʻi peleti [koulá] kia Siosefa Sāmita.”

ʻĪmisi
Old portrait of Elizabeth Staheli

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei he misi ʻa ʻIlisapetí pea ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa peá ne mālōlō ʻi he teu hoko hono taʻu 88, naʻá ne maʻu ai ha ongo mālohi. Naʻá ne pehē, “Naʻe hoko mai e fakakaukaú kiate au ʻi ha founga mahino … ʻo hangē ʻoku pehē mai ha taha kiate au, … ‘ʻOua ʻe tanu hoʻo fakamoʻoní he kelekelé.”5

Hili ha laui toʻu tangata mei ai, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e maʻu ivi e hako ʻo ʻIlisapetí mei heʻene fakamoʻoní. Hangē ko ʻIlisapetí, ʻoku tau moʻui foki ʻi ha māmani ʻoku tokolahi ai e kau loto veiveiuá mo e kau fakaangá, ʻoku nau manukiʻi mo fakafepakiʻi e ngaahi moʻoni ʻoku mahuʻinga kiate kitautolú. Mahalo te tau fanongo ʻi ha ngaahi talanoa fakatupu puputuʻu mo fakafepaki. Kae hangē foki ko ʻIlisapetí, kuo pau ke tau fai hotau lelei tahá ke pikimaʻu ki he kiʻi maama mo e moʻoni ʻoku tau lolotonga maʻú, tautautefito ki he ngaahi tūkunga faingataʻá. Mahalo he ʻikai hoko mālohi mai e ngaahi tali ki heʻetau lotú, ka kuo pau ke tau kumi ha ngaahi momeniti fakalongolongo ke tau fekumi ai ki ha maama mo ha moʻoni ʻoku lahi angé. Pea ʻi heʻetau maʻu iá, ko hotau fatongiá leva ke moʻuiʻaki, vahevahe atu mo taukaveʻi ia.

ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoní kiate kimoutolu, ʻoku ou ʻilo, ʻi heʻetau fakafonu hotau lotó mo hotau ʻapí ʻaki e maama mo e moʻoni ʻa e Fakamoʻuí, te tau maʻu ai ha ivi mālohi ange ʻi hotau lotó ke matuʻuaki ʻa e tūkunga kotoa pē. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Fakamatala: ʻI he ʻaho 4 ʻo ʻEpelelí, 2015, naʻe tukuange ai ʻa Sisitā Esplin mei he tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí kae fokotuʻu ko e tokoni ʻuluaki.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa e Fāmilí,” ʻi he ʻOku Taʻengata ʻa e Fāmilí: Fokotuʻutuʻu ki he Taimi Feʻinasiʻakí ki he 2014(2013), 28–29.

  2. Vakai, Molonai 10:5.

  3. “ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa e Fāmilí.”

  4. Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Māmá mo e Moʻoní,” Liahona, Nōvema 2014, 21.

  5. Vakai, Elizabeth Staheli Walker, “My Testimony, Written for My Children and Their Children after I Am Gone,” 1939, 22–26, University of Nevada, Las Vegas, Special Collections; fakatonutonu ʻa e mataʻitohi lahí mo e founga hono sipelá.