2010–2019
Kapau Te ke Fatongiaʻaki Ia
ʻEpeleli 2015


Kapau Te ke Fatongiaʻaki Ia

Tau vilitaki atu kimuʻa ʻi hono ako hotau fatongiá, fai e fili ʻoku totonú, mo ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi fili ko iá, pea tali e finangalo ʻo ʻetau Tamaí.

Ne u kei taʻu 12 he taimi ne aʻu ange ai e ongo faifekaú ke fuofua malanga he kolo he fakatokelau ʻo Silé ʻa ia ne fāʻeleʻi ai aú. ʻI ha Sāpate ʻe taha hili ha māhina ʻe ono ʻeku maʻu lotu he kiʻi kolo tokosiʻí, naʻe tufa mai ʻe he faifekaú kiate au e maá he sākalamēnití. Ne u sio kiate ia ʻo pehē leʻo siʻi ange, “He ʻikai ke u kai.”

Naʻá ne pehē mai, “Ko e hā hono ʻuhingá?”

Ne u talaange, “Koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ha mēmipa au ʻo e Siasí.”1

Ne ʻikai ke tui ki ai e faifekaú. Naʻá ne fuʻu ʻohovale. ʻOku ou tui naʻa ne pehē, “Ka ʻoku haʻu maʻu pē e kiʻi talavoú ni ki he fakatahaʻanga kotoa pē! ʻOku anga fēfē ʻa e ʻikai ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí?”

Ne aʻu vave ange e ongo faifekaú ki hoku ʻapí he ʻaho hono hokó, peá na fai e meʻa kotoa pē ke maʻu ha faingamālie ke akoʻi kotoa ai hoku fāmilí. Ne kei falala pē e ongo faifekaú ke hoko atu hono akoʻi aú, koeʻuhi pē ko ʻeku maʻu lotu fakauike he Siasí ʻo laka hake he māhina ʻe onó neongo ʻa e ʻikai ke tokanga ki ai hoku fāmilí. Ne faifai pea aʻu ki he momeniti fakafiefia ne u tatali ki aí ko ʻena fakaafeʻi au ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ne talamai ʻe he ongo faifekaú ʻe fie maʻu ke u maʻu ha ngofua mei heʻeku ongo mātuʻá, he ʻoku ou kei siʻi. Naʻá ku ʻalu mo e ongo faifekaú ki heʻeku tamaí mo fakakaukau te ne tali angaʻofa ʻo pehē mai “ʻE hoku foha ko hoʻo taʻu fakalaó pē, pea te ke lava leva ʻo fai hoʻo filí.”

Ne u lotu fakamātoato he lolotonga ʻene talanoa mo e ongo faifekaú, ke liliu hono lotó ʻo fakangofua ke u papitaiso. Ko ʻene tali ʻeni ki he ongo faifekaú: “ʻOngo faifekau, ʻi he māhina ʻe ono kuohilí ne u sio ki he ʻā pongipongia hoku foha ko Siaosí he Sāpate kotoa pē ʻo tui hono vala lelei tahá, ʻo ʻalu ki he lotú. Kuó u mamata ki ha ivi tākiekina lelei kuo fai ʻe he Siasí ʻi heʻene moʻuí.” Naʻá ku ʻohovale heʻene tafoki ʻo pehē mai kiate au, “Foha, kapau te ke fatongiaʻaki hoʻo fili ko ʻení, te u loto ke ke papitaiso.” Ne u fāʻofua ki heʻeku tamaí, ʻo ʻuma kiate ia, mo fakamālō heʻene loto ke u papitaisó. Ne u papitaiso he ʻaho hono hokó. Naʻe fakamanatua he uike kuo ʻosí e taʻu ʻe 47 ʻo e foʻi momeniti mahuʻinga ko ia heʻeku moʻuí.

Ko e hā e fatongia ʻoku tau maʻu ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí? Naʻe fakahaaʻi ia ʻe Palesieni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo peheni: “ʻOku tau maʻu e ongo fatongia lalahi ko ʻení. … ʻUluakí, ko e feinga ke fakamoʻui kitautolu; ko hono uá, ko hotau tufakanga ki hotau kāingá.”2

Ko e tefitoʻi fatongia ʻeni naʻe tuku mai ʻe heʻetau Tamaí maʻatautolú: feinga ke fakamoʻui kitautolu pea pehē ki he niʻihi kehé, ʻi he mahino ko e ʻuhinga ʻo e fakamoʻuí ʻi he fakamatala ko ʻení, ko hono aʻusia e nāunau māʻolunga taha naʻe tuku mai ʻe he Tamaí maʻa ʻEne fānau talangofuá.3 Kuo pau ke hā mei he ngaahi fatongia ko ʻeni kuo tuku mai kiate kitautolu—pea tau tali loto fiemālié—ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá, ʻetau ngaahi fakaʻamú, ʻetau ngaahi filí, mo hotau ʻulungaanga fakaʻahó.

Ki ha taha kuo mahino ki ai e meʻa ko iá, ʻoku malava ke maʻu e hakeakiʻí, koeʻuhi ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ka ʻikai ke maʻu ia, ʻoku tatau ia mo e fakamalaʻia. Ko ia, ko e fehangahangai ʻo e fakamoʻuí ko e fakamalaʻia, ʻo hangē pē ko e fehangahangai ʻa e lavameʻá mo e taʻemalavá. Ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kiate kitautolu ʻo pehē “he ʻikai ke fakafiefiemālie fuoloa ai pē e kakai tangatá ʻi ha lavameʻa siʻisiʻi ka ʻoku nau ʻiloʻi ʻe malava ke nau maʻu e lelei tahá.”4 Te tau fiemālie fēfē ʻi ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai ke maʻu ai e hakeakiʻí kapau ʻoku tau ʻiloʻi oku malava ke maʻu ia?

Tuku ke u vahevahe atu ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe fā ʻe tokoni ki heʻetau fakaʻamu ke tau tauhi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, pea pehē ki Heʻene fakaʻamu ke tau hangē pē ko Iá.

1. Ako Hotau Fatongiá

Kapau te tau fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, mo tauhi kiate Ia, kuo pau ke tau kamata ʻaki ha ako, mahino, tali lelei, mo moʻui ʻo fakatatau mo Hono finangalo maʻatautolú. Naʻe folofola e ʻEikí ʻo pehē, “Ko ia, tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ke ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí, ʻi he faivelenga kakato.”5 ʻOku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e holi ke fai ʻa ia ʻoku leleí kapau ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻi ʻoku mahino e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻetau Tamaí meiate kitautolú mo finangalo ke tau faí.

ʻI he talanoa ko e ʻAlisi ʻi he Fonua Fakaofó [Alice in Wonderland], ne ʻikai ke ʻilo ʻe ʻĀlisi e hala ke ʻalu aí, peá ne ʻeke ki he Pusí, “Te ke lava ʻo talamai e hala ʻoku totonu ke u ʻalu aí?”

Ne tali mai e pusí, “ʻE makatuʻunga pē ia mei he feituʻu ʻokú ke fie ʻalu ki aí.”

Naʻe tali atu ʻe ʻĀlisi, “Ta ʻoku ʻikai ke u tokanga au pe ko fē feituʻu te u ʻalu ki aí.”

Naʻe pehē mai e pusí, “Pea tā ʻoku ʻikai ke mahuʻinga e hala ia ke ke ʻalu aí.”6

Neongo ia, ʻoku tau ʻilo ko e hala ʻoku fakatau ki he “fuʻu ʻakau, ʻa ia [ʻoku] lelei hono fuá ke ngaohi ha taha ke fiefia”7—“ʻa e hala, ʻoku fakatau ki he moʻuí”—ʻoku fāsiʻi, pea ʻoku ngāueʻi e fononga he hala ko iá, pea ʻoku “ʻilo ia ʻe he tokosiʻi pē.”8

ʻOku akoʻi ʻe Nīfai ʻo pehē “ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”9 Peá ne toe tānaki mai ʻo pehē “ʻko e Laumālie Māʻoniʻoní … te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”10 Ko e ngaahi folofola ko ia ʻa Kalaisi ʻoku tau maʻu mei he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní pea mo e fakahā fakatāutaha ʻoku tau maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e ngaahi meʻa ia ʻokú ne fakalotoa kitautolu ke tau ako hotau fatongiá.

2. Fai ʻo e Filí

ʻOku ʻatautolu e fili ke faí, ʻo tatau ai pē pe naʻa tau ako ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ki ha foʻi fekau tukupau, ngaahi fatongia ʻoku fekauʻaki mo e ngāue ʻi ha uiuiʻí, pe ngaahi fuakava ʻoku tau fai he temipalé, pea tatau ai pē pe ʻoku tau ngāue ʻo fakatatau ki he foʻi ʻilo foʻou ko iá pe ʻikai. ʻOku fili tauʻatāina e taha kotoa pē maʻana ke fai ha fuakava toputapu hangē ko e papitaisó pe ngaahi ouau fakatemipalé. Ko ha konga angamaheni ʻo e moʻui fakalotu ʻa e kakai he kuonga muʻá ko hono fai ha fuakava, he naʻe pehē ʻe he fono motuʻa “ʻoua naʻa mou fuakava loi ʻi hoku hingoá.”11 Neongo ia, ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí ha founga māʻolunga ange ki hono tauhi ʻetau ngaahi tukupaá he taimi naʻá Ne folofola ai ke ʻai e ʻió ke mahino ko e ʻio pea ko e ʻikaí ke mahino ko e ʻikai.12 ʻOku totonu ke feʻunga pē e lea ʻa ha taha ke mahino ai ʻene tauhi pau ki heʻene tukupā ki ha taha kehe kae tautefito kapau ko e tokotaha kehe ko iá ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakahaaʻi mei hono tauhi ʻo ha tukupaá ʻa e moʻoni mo e angatonu ʻo ʻetau leá.

3. Ngāue ʻo Fakatatau Ki ai

Hili hono ako hotau fatongiá mo fai e ngaahi fili ʻoku fekauʻaki mo e ʻilo mo e mahino ko iá, kuo pau ke tau ngāue leva ʻo fakatatau ki ai.

ʻOku hā mei he meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki he tangata naʻe puke he mahaki teté ʻi hono ʻomi kiate Ia ke fakamoʻuí, ʻa e sīpinga mālohi ʻo e fai pau ki hono fakahoko ʻEne tukupā mo ʻEne Tamaí. “Pea mamata ʻa Sīsū ki heʻenau tuí, pea pehē ʻe ia ki he mahaki teté, Foha, kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahalá.”13 ʻOku tau ʻilo ʻoku fie maʻu e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá, ka ʻi he lolotonga hono fakamoʻui ko ʻeni ʻo e tangata teté, ne teʻeki ke hoko e meʻa maʻongoʻongá ia; naʻe teʻeki ai ke hoko e faingataʻaʻia ʻa e Fakamoʻuí ia ʻi Ketisemaní pea ʻi he funga kolosí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono tāpuakiʻi ʻe Sīsū e tangata teté ke ne lava ʻo ʻalú, ka naʻá Ne toe fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá, mo ʻomi ha fakaʻilonga pau te Ne lavaʻi e ngāué, te Ne fakahoko ʻEne tukupā mo e Tamaí, pea te Ne fakahoko ʻi Ketisemani mo e kolosí e meʻa naʻá Ne talaʻofa ke faí.

ʻOku fāsiʻi e hala kuo tau fili ke fononga aí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa he fonongá ʻe fie maʻu ki ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo hotau lelei taha ke nofo he halá pea vivili atu kimuʻa. ʻOku fie maʻu ke tau fakatomala mo talangofua pea faʻa kātaki, neongo kapau ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kitautolu e ngaahi tuʻunga ʻoku tau fehangahangai mo iá. Kuo pau ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé mo moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa kuo tau akó mo e ngaahi fili kuo tau faí.

4. Ko Hono Tali Lelei e Finangalo ʻo e Tamaí

ʻOku ʻikai ke ngata pē hono fie maʻu ʻe he tuʻunga fakaākongá ke tau ako hotau fatongiá, fai e fili ʻoku totonú, mo ngāue ʻo fakatatau ki ai, ka ʻoku toe mahuʻinga foki ke tau fakatupulaki e loto mo e malava ke tali e finangalo ʻo e ʻEikí, neongo ʻoku ʻikai ke tatau ia mo ʻetau holi māʻoniʻoní pe ngaahi meʻa ʻoku tau fie maʻú.

ʻOku ou ofo mo tanganeʻia he tōʻonga ʻa e tokotaha kilia ne haʻu ki he ʻEikí ʻo, “kole kiate ia, mo tūʻulutui kiate ia, mo ne pehē kiate ia, Kapau ko ho finangaló, ke ke faʻa fakamaʻa au.”14 Ne ʻikai kole ʻe he kiliá ha meʻa, neongo naʻe māʻoniʻoni ʻene ngaahi fakaʻamú; naʻá ne loto pē ke tali e finangalo ʻo e ʻEikí.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne tāpuekina haku kaungāmeʻa ko ha ongo mātuʻa faivelenga ʻi hano maʻu ha foha ne na fakaʻamua mo lotua ʻi ha taimi lahi. Ne fiefia hoku kaungāmeʻá mo hona ʻofefine pē ʻe taha he taimi ko iá mo honau ʻapí ʻi hono fāʻeleʻi mai e kiʻi tamasiʻí. Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ne hoko ha meʻa fakatuʻupakē: ne fakafokifā e pongia ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu tolú. ʻI heʻeku ʻilo e meʻa ne hokó, ne u tā ki hoku kaungāmeʻá ʻo fakahā ʻeku fakalotolahi he taimi faingataʻa ko iá. Naʻe hoko ʻene talí ko ha lēsoni kiate au. Naʻá ne pehē mai, “Kapau ko e finangalo ʻo e Tamaí ke toʻo ia ʻo ʻave kiate Ia, pea ʻe sai pē ia kiate kimaua.” Ne ʻikai ke teitei ʻasi mai ha lāunga, fakafepaki, pe taʻe fiemālie mei he lea ʻa hoku kaungāmeʻá. Ne ʻikai ha meʻa pehē, ko e meʻa pē ne u ongoʻi mei heʻene leá ko e fakafetaʻi ki he ʻOtuá heʻene fakaʻatā ke na fiefia ʻi hona kiʻi fohá ʻi he kiʻi vahaʻataimi ko iá, mo ʻenau tali lelei e finangalo ʻo e Tamaí. Ne hili ha ngaahi ʻaho siʻi kuo toe foki pē kiʻi tamasiʻí ki hono ʻapi fakasilesitialé.

Tau vilitaki atu muʻa ʻi hono ako hotau fatongiá, fai e fili ʻoku totonú, mo ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi fili ko iá, pea tali e finangalo ʻo ʻetau Tamaí.

ʻOku ou fiefia mo houngaʻia he fili naʻe fai ʻe heʻeku tamaí he taʻu ʻe 47 kuohilí. Hili ha ngaahi taimi, ne toki mahino kiate au e tuʻunga naʻá ne ʻomi kiate aú—ke u fatongiaʻaki e fili ko iá—ʻoku uhinga ia ko e tokanga ki heʻeku Tamai Hēvaní mo fekumi ke maʻu hoku fakamoʻuí kae ʻumaʻá ʻa hoku kāingá, pea hoko tatau ange mo e finangalo ʻo e Tamaí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he ʻaho mātuʻaki mahuʻingá ni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.