2010–2019
“E Jab En̄in Jitlo̧k eo Iar Kāālōte?”
Eprōļ 2015


“E Jab En̄in Jitlo̧k eo Iar Kāālōte?”

Jortak in jitlo̧k eo am̧ enaaj kōm̧m̧an eļapļo̧k jān jipan̄ naajdik im kanuknuk ānbwin ko. Enaaj jipan̄ kemour im ukōt bōro ko.

Ro jeiū im jatū jitōnbōro, ej juon lan̄lōn̄ n̄an eō n̄an lewaj iakwe eo aō ilo kweilo̧k in eļap an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata. Lan̄lōn̄ jab in ej itok jān an Jetōb eo kam̧ool bwe iakwe eo an Rilo̧mo̧o̧r ej iwōj n̄an kom̧ kajjojo im n̄an aolep ajri ro nejin Jemedwōj Ilan̄. Jemedwōj Ilan̄ ej kōņaan kōjeram̧m̧an ajri ro Nejin ilo jetōb im kanniōk. E emeļeļe kajjojo aikuj ko aer, metak ko aer, im kōjatdikdik ko aer.

N̄e jej leļo̧k jipan̄ n̄an jabdewōt, Rilo̧mo̧o̧r eo ej en̄jake āinwōt eļan̄n̄e jaar pukōtļo̧k n̄an jipan̄ E.

Eaar jiron̄ kōj bwe emool Eaar kōmeļeļeik kōn juon tōre ilju im jōkļaj jenaaj aolep ioone n̄e jej lo E ālkin an jem̧ļo̧k ad aolep mour ilo mour in. Juon pija ilo ļōmņak e aō kōn raan eo em̧ōj an ļapļo̧k an alikkar ilo raan ko me iaar jar im jitlo̧k n̄an jeļā ta in kōnono kake jibbon̄in. Kōmeļeļe eo an Irooj kōn intōrpiu eo ilju im jōkļaj eo ekar leļo̧k n̄an riikaļoor ro An, im ej kōmeļeļeik ta eo jej kōņaan kōn aolepān būruwōd en m̧ool n̄an kōj barāinwōt:

“Innām Kiin̄ eo enaaj ba n̄an ro i anmooņōn, Kom̧win itok kom̧ ri m̧ōņōņō an Jema, kom̧win jolōt aelōn̄ eo ear pojak n̄an kom̧ jān jinoin laļ:

“Bwe I ar kwōle kom̧ ar naajdik Eō: I ar maro, im kom̧ ar kaidaak Eō: I ar ruwamāejet, im kom̧ ar kadeļo̧n̄ Eō:

“Ejjeļo̧k Aō nuknuk, im kom̧ ar kanuknuk Eō: I ar nan̄in mej, kom̧ ar itōm lale Eō: I ar pād ilo kalbuuj, im kom̧ ar itok n̄an Ippa.

“Innām ro rem̧m̧an renaaj uwaak E im ba, Irooj, n̄āāt kōm ar lo Am̧ kwōle im naajdik Eok? Ak maro im kaidaak Eok?

“N̄āāt kōm ar lo Am̧ ruwamāejet, im kadeļo̧n̄tok Eok? Ak ejjeļo̧k Am̧ nuknuk im kanuknuk Eok?

“Ak n̄āāt kōm ar lo Am̧ nan̄inmej, ak ilowan kalbuuj im ar iwōj n̄an Ippam̧?

“Im Kiin̄ eo enaaj uwaak im ba n̄an er, Em̧ool Ij ba n̄an kom̧ ilo ami kōm̧aņm̧an jabdewōt n̄an juon iaan rein ro jatū ediktata, kom̧ ar kōm̧anm̧ane n̄an Eō.”1

Kwe im n̄a jekōņaan karuwainene in ejouj jān Rilo̧mo̧o̧r eo. Ak ekōjkan ad maron̄ jolete? Elōn̄ļo̧k ajri ro nejin Jemedwōj Ilan̄ rekwōle, ejjeļo̧k m̧weer, ajimakeke jān ad maron̄ tōpar er. Im oran ej eddōkļo̧k im eddōkļo̧k em̧ool etōr jān ad tōpari.

Kōn menin Irooj eaar letok n̄an kōj juon men me kajjojo iaad jemaron̄ kōm̧m̧ane. Ej juon kien ekanooj in pidodo jon̄an juon ajri emaron̄ meļeļe kake. Ej juon kien kōn juon kallim̧ur eaiboojoj n̄an ro rej aikuj im n̄an kōj.

Ej kien jitlo̧k. Naan ko ilo bok in Aiseia rej kōmeļeļe eo an Irooj kōn kien eo im kōjeram̧m̧an eo epojak n̄an kōj ro ilo Kabun̄ eo An:

“E jab en̄in jitlo̧k eo Iar kāālōte? jeļate kworak in joro̧wiwi, jeļate toon ine eo, im kōtļo̧k ro em̧ōj kam̧akokoik er, im bwe kom̧win ruji ine otemjej ke?

“E jab bwe kwōn ajeļo̧k kijōm̧ ippān ro rej kwōle, im bwe kwōn ān̄intok n̄an m̧weo im̧ōm̧ ro ri jeram̧ōl im raar joļo̧k er ke? Eļan̄n̄e kwōj lo ri keelwaan eo, bwe kwōn kanuknuk e; im kwōn jab tilekek jān kanniōkōm̧ ke?

“Innām am̧ meram enaaj mejaļļo̧k āinwōt raantak, im am̧ kaājmour enaaj eddekļo̧k m̧ōkaj, im am̧ wānōk enaaj ilo̧k im̧am̧ļo̧k; aiboojoj an Jeova enaaj kōjparok eok.

“Innām kwō naaj kūr, im Jeova enaaj uwaak; kwōnaaj lam̧ōj, im Enaaj ba, N̄a ije. Eļan̄n̄e kwōj bōkļo̧k jān bwiljōm̧ ine eo, kwļo̧k kōn addiin peōm̧, im kōnono jab wānōk;

“Im eļan̄n̄e kwōj leļo̧k n̄an ro ri kwōle men eo am̧ ear kōņaan, im kamāt eo em̧ōj kaen̄taan e; innām am̧ meram enaaj tak ilo marok, im am̧ marok enaaj āinwōt ke aļ ej pād eoļap:

“Im Jeova enaaj tōl eok iien otemjej, im kamat am̧ ilo jikin re m̧ōrā, im kapen di ko diōm̧, im kwōnaaj āinwōt juon unin dān, dān ko an re jāmin roj.”2

Kōn menin Irooj eaar letok n̄an kōj juon kien epidodo kōn juon kallim̧ur ekabwilōn̄lōn̄. Ilo Kabun̄ in rainin kar letok iien eo emman n̄an jitlo̧k juon kōttan ilo juon allōn̄ im leļo̧k jortak in jitlo̧k etanwadik n̄an bisop ak branch būreejtōn eo ad n̄an emmanļo̧k eo an rijeram̧ōl im riaikuj ro. Jet iaan ta ko kom̧ij lilo̧k naaj jerbal n̄an jipan̄ ro ipeļaakimi, bōlen juon ilo baam̧le eo ami make. Rijerbal ro an Irooj renaaj jar im jitlo̧k kōn revelesōn n̄an jeļā wōn eo n̄an jipan̄ im ta jipan̄ eo n̄an leļo̧k. Bwe men in jipan̄ ko rejjab aikuji ilo jikin ko kwoj pād ie renaaj kōjerbali n̄an kōjeram̧m̧an membōr ro jet an Kabun̄ in ilo aolepān laļ in, ro rej pād ilo aikuj.

Kien eo n̄an jitlo̧k kōn ro rijeram̧ōl ekanooj lōn̄ kōjeram̧m̧an ko rej ekkeije ļo̧k n̄an e. Būreejtōn Spencer W. Kimball kar ņa etan likjab in ļoor kakien in ej juon jerawiwi in kowaan kōn juon kaje eļap. Eaar je: “Kallim̧ur ko reļļap rej kom̧m̧an jān Irooj n̄an ro rej jiltlo̧k im jipan̄ ro riaikuj. … Im̧we im tōl ilo jetōb enaaj itok kōn jim̧we im epaakeļo̧k eo n̄an Jemedwōj Ilan̄. N̄an kowaan n̄an kōm̧m̧ane jerbal jim̧we in an jitlo̧k enaaj bukweļo̧k kōj jān kōjeram̧m̧an kein.”3

Iaar bōk juon iaan kōjeram̧m̧an kein jet wiik remootļo̧k. Kōn an kweilo̧k eo eļap kōm̧m̧an ilo jem̧ļo̧kin wiik in kweilo̧k in jitlo̧k im naan in kam̧ool, iaar jitlo̧k im jar n̄an jeļā ekōjkan bwe in kate wōt eō pokake kien eo n̄an kea kōn ro rej pād ilo aikuj.

Ilo juon Jādede, ilo aō jitlo̧k wōt, iaar ruj ilo 6:00 awa im bar jar. Iaar en̄jake im̧we n̄an alooj nuuj in laļ in. Ijo iaar riiti riboot in:

Juōn Ļan̄ ekajoor eaar kakkure elōn̄ jikin jokwe ko ilo Port Vila, kiāptōl eo an Vanuatu. Eaar m̧an diktata jiljino armej ro ilo Vanuata, kar riboot eo m̧oktata kōn juon iaan lan̄ ko reļļaptata eo ekōm̧m̧an an emakūt laļ.

“Epen elolo wōjke ej jutak [ilo an kar ļan̄ eo] tōļon̄e aolepān” āne ko ilo Pacific.4

Kumi in jerbal ko reidin̄ an World Vision raar karōke n̄an lale jorrāān ko ālkin an lan̄ eo kar jako. 

Raar karon̄ ribukōn ko n̄an pukōt jikier ilo em̧ kilep ko reppen āinwōt university ko im im̧ōn jikuuļ ko.

Innām raar ba: “‛Men eo epen tata ewōr ippāer ej im̧ōn jar jimeeņ ko,’ Inga Mepham [jān] CARE International eaar ba. … ‛Jet iaer ejjeļo̧k ippāer men kein. Ekanooj pen n̄an lo juon em̧ me kwoj ļōmņak enaaj maron̄ in jutak ņae Category 5 (lan̄).’”5

Ke iaar riiti menin, ij kememej aō loļo̧k em̧ jidik ko ilo Vanuatu. Imaron̄ kar pijaikļo̧k ilo ļōmņak e aō armej ro raar kuk ilo m̧ōko emōj aer jorrāān jān kōto ko. Innām iaar kememej karuwainene eo emeņeņ n̄an eō jān armej in Vanuatu. Iaar ļōmņak kōn er im ro rūturier ilo aer ko n̄an pukōt ilo im̧ōn jar jimeeņ ko ad.

Innām iaar pijaik bisop eo im būreejtōn eo an Doulul eo an Kōrā rej etetal ibwilijier, leļo̧k kaenōm̧m̧an, būļan̄kōj ko, ekkan kōn m̧ōn̄ā, im dān in idaak. Imaron̄ kar pijaikļo̧k leļn̄o̧n̄ eo an ajri ro raar kuk ippān doon.

Relukkuun in ettoļo̧k jān m̧weo ijo iaar riiti reboot eo, im aaet ijeļā ta eo Irooj enaaj kar kōm̧m̧ane kōn ro Rikarejeran. Iaar jeļā ta eo eaar kōm̧m̧an bwe en pidodo n̄an er n̄an jipan̄ ajri ro nejin Jemedwōj Ilan̄ eaar jortak in jitlo̧k ko, leļo̧k ilo ejjeļo̧k oņāān jān rikaļoor ro an Irooj me raar ettoļo̧k jān er bōtaab epaak n̄an Irooj.

Kōn menin ikijooror n̄an Jabōt. Iaar bōkļo̧k jortak in jitlo̧k eo aō n̄an bisop eo aō jibbon̄ōn eo. Ijeļā bwe jortak eo emaron̄ in kar jerbal jān bisop eo im būreejtōn eo an Doulul eo an Kōrā n̄an jipan̄ juon ijo ij jokwe ie. Menin jipan̄ eo aō edik emaron̄ jab aikuji epaake tok ijo baam̧le eo aō im n̄a kōmij jokwe ie, ak ļapļo̧k ko jet remaron̄ kōjerbali n̄an tōpar joko jet āinwōt Vanuatu.

Ļan̄ ko jet im jorrāān ko reļļap jet renaaj waļo̧k aolepān laļ in n̄an armej ro Irooj ej iakwe er im Ej būrom̧ōj kake er. M̧ōttan jortak in jitlo̧k ko ami im aō allōn̄ in enaaj jerbal n̄an jipan̄ juon, juon jikin, po lel ko Irooj enaaj en̄jake āinwōt eļan̄n̄e ren kar An make.

Jortak in jitlo̧k eo am̧ enaaj kōm̧m̧an eļapļo̧k jān jipan̄ naajdik im kanuknuk ānbwin ko. Enaaj jipan̄ kemour im ukōt bōro ko. Juon tōprak in jortak ejjeļo̧k o̧ņāān emaron̄ in juon ikideelel an armej eo ej bōke n̄an jipan̄ ro rej pād ilo aikuj. Ej waļo̧k aolepān laļ in.

Eaar waļo̧k ilo mour eo an Jijtōr Abie Turay, eo ej jokwe ilo Sierra Leone. Juon tariņae ikōtaan rilaļ eo eaar jino ilo 1991 eo. Eaar kakkure laļ eo ium̧win iiō ko. Sierra Leone em̧ōj an kar juon iaan laļ ko rejeram̧ōl tata ipelaakin laļ in. “Ilo tōre in pata eo, eaar jab alikkar wōn eo ej eddoik pāān̄ ko—an laļ eo … raar kilōk, opiij ko an kien raar kilōk, kumi in būļiijmān ko [raar jab jerbal ņae kumi in rijum̧ae ro], … im eaar wōr pok, m̧anm̧an, im būrom̧ōj. Jon̄oul taujin armej ro raar luuji mour ko aer im elōn̄ļo̧k jān ruo milien armej ro raar kipel er jān im̧ōko im̧weer jān aer mej.”6

Jekdo̧o̧n ilo tōre jab ko, Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-Āliktata eaar eddōkļo̧k.

Juon iaan branch ko m̧oktata kar ejaak ilo jikin kweilo̧k eo ijo Jijtōr Turay eaar jokwe ie. Ļeo pāleen eaar branch būreejtōn eo m̧oktata. Eaar jerbal āinwōt juon district būreejtōn ilo tōre in pata eo.

“N̄e riloļo̧k ro rej loļo̧k m̧weo im̧ōn Jijtōr Turay [kiiō], em̧ōņōņō in kwaļo̧k n̄an er ruo [menin aorōk ko] jān pata eo; juon jiln̄ij būļū-im-mouj eļainin [eaar bōk] jān juon eo ejouj in nuknuk em̧ōj kōjerbali [leļo̧k jān membōr ro an Kabun̄ in] im juon būļan̄kōj, kiiō em̧oor im eobrak kōn potak.”7

Liin ej ba, “Jiln̄ij in ej nuknuk eo m̧oktata … iaar [bōke]. …Ikōn kōņake n̄an etal n̄an jerbal—eaar emman. [Eaar kōm̧m̧an an emman aō mour.] Eaar bar ejjeļo̧k aō nuknuk.

“Ilo tōre in pata eo, būļan̄kōj in eaar kōmeņeņ kōm, n̄a im ajri ro nejū. Ke rinana ro [rōkōn] itok n̄an luko̧rko̧r e kōm, en̄in ej men eo de in ikōn [maron̄] bōke [n̄e kōm kōn ko]. Kōn menin kōm [kōn] bōk būļan̄kōj eo ippām. Ekōn kōmāņeņe kōm im kōttoļo̧k ņam̧ ko jān kōm.”8

“Jejtōr Turay ej kōnono kōn kam̧oolol eo an kōn juon mijen būreejtōn eo ekōn pukōt iōļan n̄an juon laļ ejorrāān kōn [jāan] ilo bōjo̧ eo an.” Jāan ko, jān menin leļo̧k an jortak in jitlo̧k an armej ro āniwōt kom̧, kōtļo̧k bwe Rikwojarjar ro ren wia m̧ōn̄ā me elōn̄ wōt iaan armej in Sierra Leone rejjab maron̄ wiaiki.9

Jejtōr Turay, kōnono kōn ro me raar jouj n̄an leļo̧k n̄an er n̄an mour, ba, “N̄e ij ļōmņak [kōn] armej ro raar kōm̧m̧ane menin … ij en̄jake bwe kar jilkintok [er] jān Anij, kōnke armej ro rejjab oktak kar kōm̧m̧an jerbal jouj in n̄an [kōm.]”10

Juon riloļo̧k jān Amedka kan kar jijet ippān Abie ejjab etto. Ilo iien eo ekar pād ippen, eaar lo juon “bok ko in jeje ko rekwojarjar me raar pād ioon juon tebōļ eo.” Emaron̄ in kar ba bwe raar menin aorōk, “kar kōkaļļeiik kōn kakememej ko ilo kaļōm̧ ko. Peij ko raar [m̧or]; jet raar epotaktak. Kūl eo an eaar jino jarļo̧k jān bok eo.”

Eaar jibwe jeje ko rekwojarjar ilo “pein im kōmeraik an ālōkļo̧k alen ko. Ke eaar [āļōke, eaar lo juon] kape iaļo in jiļep in juon m̧ōttan joun̄oul. [Ekar] maron̄ lo bwe, ilo juon laļ ijo [juon taļa ekar ļap tokjen] eaar kanooj aorōk, Abie Turay eaar kōļļāik juon taļa āinwōt juon an mōttan jon̄oul, juon taļa n̄an jipan̄ļo̧k mijinede ro, im juon taļa āinwōt jortak in jitlo̧k n̄an ro me, ilo naan ko an, raar ‘lukkuun jerata.’”

Riloļo̧k eo eaar kiil jeje ko rekwojarjar an Jejtōr Turay im ļōmņak, ke eaar jutak ippān juon m̧am̧a jān Africa eo etiljek, bwe eaar jutak ioon jikin ekwojarjar.11

Bōk jortak in jitlo̧k eo aō im eo am̧ emaron̄ ukōt bōro ko, kōn menin jitlo̧k n̄an kōjeram̧m̧an ro jet. Em̧ool juon ajri emaron̄ en̄jake.

Elōn̄ ajri ro, im jet rūtto ro, ippāer make rej likūt jitlo̧k iumin 24 awa epen. Emaron̄, ilo naan ko an Aiseia, kar en̄jake bwe jitlo̧k eaar “jelōt [jetōb] ko aer.” Ro jinen im jemen rej kūle bwe maron̄ eo im kar kanooj mejmejkaruo n̄an ļoor kapilōk eo an Būreejtōn Joseph F. Smith: “Aikuj in katakin er pedped eo, im kōtļo̧k bwe ren pokake n̄e ebwe aer rūtto n̄an kālet ilo jeļāļo̧kjeņ.”12

Iaar lo kōjeram̧m̧an eo ilo kapilōk in raan ko ļo̧k. Juon iaan ļaddik ro jibū ekar lo bwe jitlo̧k iumin 24-awa eļapļo̧k jān kajoor in an kijenmej. Bōtaab ro jinen im jemen rōmālōtlōt rekar katōk pedped eo ilo būruwōn. Ejkab mej eo rilikin juon iaan rijikuul ro mōttan ilo jidimkij. Ļaddik eo jibū eaar kajjitōk ippān jinen ilo raan in jitlo̧k eo, ilo iien eo me ekkein en̄jake bwe jitlo̧k eaar kanooj pen n̄an wōnm̧aanļo̧k wōt, eļan̄n̄e en kar kōm̧m̧an an eo m̧ōttan ebūrom̧ōj em̧m̧anļo̧k an mour eļan̄n̄e eaar etal wōt kōn jitlo̧k eo an.

Kajjitōk eo an eaar kūrm̧ool in kapilōk eo an Būreejtōn Joseph F.. Smith. Ļaddik eo jibū eaar itok n̄an tōre eo me eaar jab meļeļe wōt kōn pedped eo an jitlo̧k, ak kar bar katōk e ilo būruwōn. Eaar itok n̄an en̄jake bwe jitlo̧k eo im jar ko an maron̄ kar tōlļo̧k n̄an juon kōjeram̧m̧an jān Anij n̄an juon eo epād ilo aikuj. Eļan̄n̄e ej mour kōn pedped eo emakijkij, enaaj bōktok jelet ko rem̧m̧an ilo mour eo an make, āinwōt kar kallim̧ur jān Irooj. Enaaj wōr ippān kōjeram̧m̧an ilo jetōb kōn kajoor eo n̄an bōk im̧we im eļapļo̧k maron̄ n̄an jum̧ae kapo.

Jejjab jeļā aolep un ko etke Jisōs Kraist eaar ilo̧k n̄an āne jemaden n̄an jitlo̧k im n̄an jar. Bōtaab jejeļā jidik juon iaan jelet ko: Rilo̧mo̧o̧r eo eaar lukkuun jum̧ae kapo ko an Satan n̄an kabōd an kōjerbal kajoor ekwojarjar eo An.

Iien eo ekadu jej jitlo̧k aolep allōn̄ im dettan eo edik jej leļo̧k n̄an rijeram̧ōl emaron̄ letok n̄an kōj juon m̧ōttan edik an oktak eo ilo piktok ko ad n̄an ejjeļo̧k n̄an jidik ikdeelel eo n̄an kōm̧m̧an nana. Bōtaab ewōr juon kallim̧ur eļap, em̧ool ilo ad kōm̧m̧an aolep me jemaron̄e n̄an jar, n̄an jitlo̧k, im n̄an leļo̧k n̄an ro rej aikuj:

“Innām am̧ meram enaaj mejaļļo̧k āinwōt raantak, im am̧ kājmour enaaj eddekļo̧k m̧ōkaj, im am̧ wānōk enaaj ilo̧k im̧am̧ļo̧k; aiboojoj an Jeova enaaj kōjparok eok.

“Innām kwō naaj kūr, im Jeova enaaj uwaak; kwōnaaj lam̧ōj, im Enaaj ba, N̄a ije.”13

Ij jar bwe jenaaj bōk kōjeram̧m̧an kein reļļap n̄an kōj make im n̄an baam̧le ko ad.

Ij kwaļo̧k kam̧ool eo aō bwe Jisōs ej RiKraist, bwe ilo Kabun̄ eo An jej ruwainene n̄an jipan̄ E ilo An kea kōn rijeram̧ōl ilo wāween eo An, im bwe E ej kallim̧ur kōn kōjeram̧m̧an ko n̄an indeeo renaaj itok jān ad jipan̄ E. Ilo et eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Matu 25:34–40.

  2. Aiseia 58:6–11.

  3. Spencer W. Kimball, The Miracle of Forgiveness (1969), 98.

  4. Lale Steve Almasy, Ben Brumfield, im Laura Smith-Spark, “Cleanup Begins in Vanuatu after Cyclone Batters Islands,” M̧aaj. 14, 2015, edition.cnn.com.

  5. Lale Sean Morris, Steve Almasy, im Laura Smith-Spark, “‘Unbelievable destruction’ reported in Tropical Cyclone Pam’s Wake,” im “Cleanup begin in Vanuatu after cyclone batters islands,” M̧aaj. 14, 2015, edition.cnn.com

  6. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story,” unpublished manuscript.

  7. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  8. Abie Turay, kar kuout ilo Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  9. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  10. Abie Turay, kar kuout ilo Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  11. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story”; a video about Sister Turay, “We Did Not Stand Alone,” ej pād ilo lds.org/media-library.

  12. Joseph F. Smith, “Editor’s Table,” Improvement Era, Tij. 1903, 149.

  13. Aiseia 58:8–9.