2010–2019
“ʻIkai Ko ʻeni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?”
ʻEpeleli 2015


“ʻIkai Ko ʻeni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?”

ʻE fakahoko ʻe hoʻomou foaki ʻaukaí ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he fafangaʻi mo fakavalaʻi pē ʻo e sinó. Te ne fakamoʻui mo liliu ʻa e lotó.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku fakafiefia ke fakahoko atu hoku ʻofa kiate kimoutolu ʻi he konifelenisi lahi ko ʻeni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻoku aʻu atu e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kimoutolu mo e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku fakaʻamu ʻetau Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa ʻEne fānaú. ʻOku mahino kiate Ia ʻenau ngaahi fie maʻú takitaha, ʻa ʻenau mamahí, pea mo ʻenau ngaahi ʻamanakí.

Ko e taimi ʻoku tau fai ai ha tokoni ki ha taha, ʻoku ongoʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ʻo hangē ʻoku tau ala atu ʻo tokoni kiate Iá.

Naʻá Ne fakahaaʻi mai hono moʻoní Heʻene fakamatalaʻi mai e momeniti te tau takitaha aʻusia ʻi haʻatau mamata kiate Ia hili ʻetau moʻui ʻi he māmaní. Kuo fakaʻau ke toe mahino ange ʻi heʻeku fakakaukaú, ʻa ʻeku sioloto atu ki he ʻaho ko iá, ʻi heʻeku lotua mo ʻaukai ke ʻiloʻi e meʻa ke u leaʻaki he pongipongi ní. Naʻe ʻoatu hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e ʻinitaviu ko iá ki Heʻene kau ākongá, pea ʻoku fakamatalaʻi ai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe hotau lotó kotoa ke hoko pehē maʻatautolú:

“Pea ʻe toki pehē ʻe he Tuʻí kiate kinautolu ʻi hono nima toʻomataʻú, Haʻu ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní:

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻá ku mahaki pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá, pea naʻa mou haʻu kiate au.

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní, ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? pea fieinua, pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe? pe telefua, pea mau fakakofuʻi koe?

“Pea naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke mahaki, pe ʻi he fale fakapōpulá, pea mau ʻalu atu kiate koe?

“Pea lea ʻa e Tuʻí ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ní, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”1

ʻOkú ta fie maʻu ʻa e talitali fiefia ko ia mei he Fakamoʻuí. Ka ʻe founga fēfē haʻatau taau mo ia? ʻOku lahi ange ʻa e fānau fiekaia, tukuhāusia, mo taʻelata ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo tokoniʻí. Pea ʻoku fakautuutu pē hono tokolahí ʻo faingataʻa ke tau tokoniʻi e taha kotoa.

Ko ia, kuo tuku mai ai ʻe he ʻEikí ha meʻa te tau takitaha lava ke fai. Ko ha fekau ʻoku fuʻu faingofua ʻe lava pē ke mahino ki ha taha kei siʻi. Ko ha fekau ia mo ha talaʻofa fakaʻofoʻofa ki he masivá mo kitautolu foki.

Ko e fono ia ʻo e ʻaukaí. Ko e fakalea ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá ko hono fakamatalaʻi ia ʻe he ʻEikí e fekaú mo e ngaahi tāpuaki ʻe ala maʻu ʻe kitautolu ʻi Hono Siasí:

“ʻIkai, ko ʻeni ʻa e ʻaukai kuó u filí? ke vete ʻa e ngaahi noʻo ʻo e angahalá, ke vete ʻa e ngaahi kavenga mamafá, pea ke tukuange ʻa e kau tamaioʻeikí, pea ke motumotuhi ʻa e ngaahi haʻamonga kotoa peé?

“ʻIkai ko e meʻa ke tufaki hoʻo maá ki he fiekaiá, pea ke ʻomi ʻa e masiva kuo lī ki tuʻá ki ho falé? ʻo ka ke ka mamata ki he telefuá, ke fakakofu ia; pea ʻoua naʻá ke fufū koe mei ho sino ʻoʻoú?

“Ka pehē, ʻe toki ulo atu hoʻo māmá ʻo hangē ko e pongipongí, pea ʻe tupu vave hoʻo moʻui leleí: pea ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻaó ʻa hoʻo māʻoniʻoní; pea ʻe muimui ʻiate koe ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí.]

“Pea te ke toki ui, pea ʻe tali ʻe [he ʻEikí]; te ke kalanga, pea te ne pehē, Ko au ʻeni. Kapau te ke toʻo mei ho ʻaó ʻa e haʻamongá, ʻa e tuhutuhu ʻo e nimá, mo e lea taʻeʻaongá;

“Pea kapau te ke tangaki ho laumālié ki he fiekaiá, pea fafanga ʻa e laumālie ʻoku mamahí; pea ʻe toki ʻalu hake ho māmá ʻi he fakapoʻulí, pea tatau ʻa e fakapoʻulí mo e hoʻatā mālie:

“Pea ʻe fakahinohino koe ʻe [he ʻEikí] maʻu ai pē, pea ʻe fakainu ho laumālié ʻo ka ʻikai ha vai, pea ʻe fakamālohi ho ngaahi huí: pea te ke hangē ko e ngoue ʻoku fakaviviku, pea hangē ko e matavai moʻui ʻoku tupu maʻu ai pē hono vaí.”2

Ko ia, kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau faingofua mo ha talaʻofa fakaofo. ʻOku tuku mai kiate kitautolu ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻa e faingamālie ke ʻaukai tuʻo taha ʻi he māhina mo fai ha foaki ʻaukai ʻoku lahí, ʻo fou heʻetau pīsopé pe palesiteni fakakoló ke ʻaonga ki he paeá moe masivá.ʻE fakaʻaongaʻi ha niʻihi ‘o hoʻo foakí ke tokoniʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku mou feohí, pea naʻa mo ha taha tonu ʻi ho fāmilí. ʻE lotu mo ʻaukai ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ki ha fakahā ke ʻiloʻi pe ko hai ke tokoniʻí pea mo e tokoni ke faí. Ko e meʻa ko ia ʻoku ʻikai fie maʻu ke tokoniʻi ʻaki e kakai ʻi homou ʻiuniti fakalotofonuá, ʻe ʻatā ia ke faitāpuekina ʻaki ha kāingalotu kehe ʻo e Siasí ʻoku masiva he funga ʻo e māmaní.

ʻOku lahi e ngaahi tāpuaki ʻo e fekau ke ʻaukai maʻá e masivá. Naʻe ui ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e taʻe-muimui ki he fono ko iá ko ha angahala ʻo e taʻe fai ha meʻá pea ʻoku lahi hono tauteá. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “[ʻOku ʻi ai] ha ngaahi talaʻofa fakaʻofoʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku ʻaukai mo tokoniʻi e faingataʻaʻiá. … [ʻE] hoko mai ha ueʻi mo ha tataki fakalaumālie … fakataha mo e anga-māʻoniʻoní pea mo e ofi ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻE hanga ʻe hono taʻe fai ʻo e foʻi ngāue māʻoniʻoni ko e ʻaukaí, ʻo taʻofi meiate kitautolu e ngaahi tāpuaki ko ʻení.”3

Naʻá ku maʻu ha taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá he ngaahi uike siʻi kuo hilí. Koeʻuhí ʻoku hoko ʻa e konifelenisi lahí he fakaʻosinga ʻo ha uike naʻe mei fakahoko ai ʻa e houalotu ʻaukai mo e fakamoʻoní, naʻá ku ʻaukai mo lotu ke ʻiloʻi pe ʻe founga fēfē haʻaku kei talangofua ki he fekau ke tokoniʻi ʻa e masivá.

Naʻá ku ʻā hake ʻi he 6:00 he Tokonakí¸ ʻoku ou kei ʻaukai pē, ʻo toe fai haʻaku lotu. Naʻá ku ongoʻi naʻe ueʻi au ke u vakai ki he ongoongo ʻo e māmaní. Naʻá ku lau ai ʻa e lipooti ko ʻení:

Lahi e ngaahi ʻapi ne haveki ʻe he Saikolone Fakatalopiki ko Pēmí ʻi heʻene tō takutaku ʻi Pooti Vila, ko e kolomuʻa ʻo Vanuatú. Naʻe mate ha kakai ʻe toko ono nai ʻi Vanuatu, ko e ʻuluaki fakapapauʻi ia mei he taha ʻo e ngaahi matangi mālohi taha kuo faifai angé pea tō he fonuá.

“Ne hāhāmolofia ha fuʻu ʻakau ʻe kei tuʻu hangatonu ʻi hono ʻahia [ʻe he saikoloné] ʻa e kiʻi motu ko ʻeni ʻo e Pasifikí.4

Naʻe palani e timi vakaiʻi ʻo e meʻa fakatuʻupakē ʻa e World Vision, ke nau fakafuofuaʻi e maumaú hili ha holo ʻa e matangí. 

Naʻa nau faleʻi ʻa e kakaí ke nau kumi hūfanga ki he ʻū fale naʻe mālohí ʻo hangē ko e ngaahi ʻunivēsití mo e ngaahi ʻapiakó.

Pea nau toki pehē leva: “Naʻe pehē ʻe Inga Mēfama [mei he] CARE International, ‘Ko e meʻa mālohi taha naʻa nau maʻú ko e ʻū falelotu pilikí. … ‘ʻOku ʻi ai hanau niʻihi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ia. ʻOku faingataʻa ke maʻu ha fale te ne lava ʻo matuʻuaki ʻa e (matangi) ʻi he Tuʻunga fika 5.’”5

ʻI heʻeku lau iá, naʻá ku manatuʻi ʻeku ʻaʻahi ki ha fanga kiʻi ʻapi ʻi Vanuatu. Naʻá ku sioloto atu ki ha fakapupunga mai e kakaí ʻi he ʻū ʻapi kuo holoki ʻe he matangí. Peá u manatuʻi leva hono talitali fiefia au ʻe he kakai ʻo Vanuatú. Naʻá ku fakakaukau atu ki haʻanau hola mo honau kaungāʻapí ʻo kumi hūfanga ki hotau falelotu pilikí.

Peá u sioloto atu ki ha aʻu atu e pīsopé mo e palesiteni Fineʻofá ʻo ʻoange ha fakafiemālie, sipi kafu, meʻakai ke nau kai, mo ha vai inu. Naʻá ku sioloto atu ki ha fakapupunga holo e fanga kiʻi fānau ilifiá.

ʻOku nau mamaʻo fau mei he ʻapi naʻá ku lau ai e lipooti ko iá, ka naʻá ku ʻiloʻi e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻo fou Heʻene kau tamaioʻeikí. Naʻá ku ʻiloʻi ko e foaki ʻaukaí ʻa e meʻa naʻe malava ke nau tokoniʻi ai e fānau ko ia ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa ia kuo foaki tauʻatāina ʻe he kau ākonga ʻa e ʻEikí naʻa nau nofo ʻi ha feituʻu mamaʻo ka ne nau ofi ki he ʻEikí.

Ko ia, naʻe ʻikai ke u toe tali ki he Sāpaté. Naʻá ku ʻalu he pongipongi ko iá ʻo ʻave ʻeku foaki ʻaukaí ki he pīsopé. ʻOku ou ʻiloʻi mahalo naʻa fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé mo e palesiteni Fineʻofá e foaki ʻaukai ko iá ke tokoniʻi ʻaki ha taha ʻi homau feituʻú. Mahalo pē he ʻikai fie maʻu ʻeku kiʻi foaki siʻisiʻí he feituʻu ʻoku ou nofo ai mo hoku fāmilí, kae mahalo ʻo ka hulu e foaki fakalotofonuá, ʻe lava ke aʻutaki ia ki ha fonua mamaʻo hangē ko Vanuatú.

ʻE hoko mai ha ngaahi afā mo ha ngaahi faingataʻa kehe ʻi he funga ʻo e māmaní ki he kakai ʻoku ʻofeina ʻe he ʻEikí mo Ne ongoʻi ʻenau mamahí. ʻE fakaʻaongaʻi ha konga ʻeta foaki ʻaukai he māhina ní ke tokoniʻi ʻaki ha taha, ʻi ha feituʻu, ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke fakafiemālieʻi ʻo hangē pē hano fai ange kiate Iá.

ʻE fakahoko ʻe hoʻomou foaki ʻaukaí ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he fafangaʻi mo fakavalaʻi pē ʻo e sinó. Te ne fakamoʻui mo liliu ʻa e lotó. ʻE lava pē ko e ola ʻo e foaki tauʻatāiná, ko ha maʻu ʻe he tokotaha ʻoku fai ki ai e foakí, ha loto holi ke ne tokoni ki ha niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻia. ʻOku hoko ia ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe hoko ia ʻi he moʻui ʻa Sisitā ʻApi Taliá, ʻoku nofo Siela Lioné. Naʻe kamata ha tau fakalotofonua ʻi he 1991. Naʻá ne haveki e fonuá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ne ʻosi hoko pē ʻa Siela Lione ia ko e taha ʻo e ngaahi fonua masiva taha ʻi he māmaní. “Lolotonga e taú, naʻe ʻikai ke mahino pe ko hai naʻá ne puleʻi e fonuá—ne tāpuani e ngaahi pangikeé …, tuki tāpuni mo e ngaahi ʻōfisi fakapuleʻangá, ʻikai malava ʻe he kau polisí ʻo fai ha meʻa [ki he kau tau fakafepakí], … pea naʻe hoko ʻa e moveuveú, fakapoó pea mo e mamahí. Ne mole siʻa moʻui ʻa ha kakai ʻe lauimano pea hola ha kakai e ua miliona tupu mei honau ngaahi ʻapí ke nau hao mei hano tāmateʻi kinautolu.”6

Ka neongo e ngaahi taimi peheé, naʻe kei tupulaki pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ia.

Naʻe fokotuʻu ha taha ʻo e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi he kolo naʻe nofo ai ʻa Sisitā Taliá. Ko hono husepānití ʻa e ʻuluaki palesiteni fakakoló. Naʻá ne hoko ko e palesiteni fakavahefonuá lolotonga e tau fakalotofonuá.

“ʻI he taimi ʻoku ʻaʻahi ai ha niʻihi ki he ʻapi ʻo Sisitā Taliá [he taimí ni], ʻokú ne manako ke fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ha ongo [koloa] mahuʻinga mei he taú: ko ha sote matohitohi lanu pulū mo hinehina [naʻá ne maʻu] mei ha haʻinga vala motuʻa [naʻe foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí] mo ha sipi kafu, kuo motuʻa mo mahaehae he taimí ni.”7

ʻOkú ne pehē, “Ko e sote ko ʻení ko e ʻuluaki … vala ia naʻá ku [maʻú]. … Naʻá ku tui ia ki he ngāué—naʻe fuʻu lelei ʻaupito. [Naʻá ku ongoʻi talavou ʻi hono tuí.] Naʻe ʻikai haku toe vala kehe.

“Ko e sipi kafu ʻeni ne u māfana ai mo ʻeku fānaú lolotonga e taú. ʻI he taimi naʻe ʻohofi ai kimautolu ʻe he kau angatuʻú, ko e meʻa pē ʻeni naʻá ku ala ki ai [heʻemau hola ke toi ʻi he vaó]. Naʻa mau toʻo e sipi kafú. Naʻá ne fakamāfanaʻi kimautolu mo taʻofi hono kai kimautolu ʻe he namú.”8

“ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sisitā Talia ʻene houngaʻia koeʻuhí ko ha palesiteni fakamisiona naʻe ʻalu ange ki ha fonua kuo haveki ʻe he taú mo ha [paʻanga] ʻi hono kató.” Ko e paʻanga ko iá, mei he foaki ʻaukai ʻa ha kakai hangē ko kimoutolú, naʻe malava ai ke fakatau ʻe he Kāingalotú ha meʻakai naʻe ʻikai lava ʻe ha tokolahi ʻo e kakai Siela Lioné ke fakatau.9

ʻI ha lea ʻa Sisitā Talia fekauʻaki mo e kakai ne nau angaʻofa feʻunga ke foaki ha paʻanga ke nau siʻi moʻui aí, naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku fakakaukau [ki he] kakai ne nau fai ʻení … ʻoku ou ongoʻi [naʻe] fekau mai kinautolu ʻe he ʻOtuá, he kuo fai ʻe ha kakai hangē ko kitautolú e faʻahinga ʻofa ko ʻení [maʻatautolu].”10

Ne ʻikai fuoloa mei heni ha talanoa ʻa ha taha ne ʻaʻahi mei he ʻIunaiteti Siteití mo ʻApi. Lolotonga ʻena talanoá, naʻá ne toutou hila pē ki ha “ngaahi tohi folofola naʻe ʻi he funga tēpilé.” Naʻe lava pē ke ne tala ko ha koloa mahuʻinga ia, he naʻe “ʻosi fakaʻilongaʻi lelei ia mo ha fanga kiʻi meʻa naʻe tohi ai. Naʻe [motuʻa] hono ʻū pēsí; pea mahae ʻa e niʻihi. Ne ʻosi homo pea mo hono takafí.”

Naʻá ne pukepuke e tohi folofolá ʻi hono “nimá peá ne huke māmālie hono ʻū pēsí. ʻI [heʻene fai iá, naʻá ne maʻu] ha tatau lanu engeenga ʻo ha laʻifoaki vahehongofulu. Naʻe mamata ai, ʻi ha fonua [naʻe tatau e mahuʻinga ʻo e paʻanga ʻe tahá] mo ha konga koulá, kuo totongi ai ʻe ʻApi Talia ha paʻanga ʻe taha ko ʻene vahehongofulu, paʻanga ʻe taha ko e tokoni ki he paʻanga faifekaú, pea paʻanga ʻe taha ko e foaki ʻaukai maʻá e niʻihi, hangē ko ʻene fakaleá, ne nau ʻmasiva moʻoniʻ ange kinautolu.ʻ”

Naʻe tāpuniʻi ʻe he tokotaha ʻaʻahí ni e tohi folofola ʻa Sisitā Taliá mo ne fakakaukau, ʻi heʻene tuʻu fakataha mo e faʻē faivelenga ʻAfiliká ni, ʻokú ne lolotonga tuʻu ʻi ha potu māʻoniʻoni.11

Pea hangē ko e malava ʻe hono maʻu ʻo e tāpuaki ʻo ʻeta foaki ʻaukaí ke liliu ʻa e lotó, ʻe pehē mo e ʻaukai koeʻuhí ko ha lelei ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava ke ongoʻi foki ia ʻe he fānaú.

ʻOku tokolahi ha fānau mo e kakai lalahi, ʻe faingataʻa ke nau ʻaukai houa ʻe 24, koeʻuhí ko ha ʻuhinga fakatāutaha. ʻE malava ke hangē ko e lea ʻa ʻĪsaiá, ʻo nau ongoʻi kuo hanga ʻe he ʻaukaí ʻo “fakamamahiʻi honau laumālié.” ʻOku fakatokangaʻi ʻe he ngaahi mātuʻa potó e meʻa ʻe ala hoko ko iá pea nau tokanga ke muimui ʻi he faleʻi ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá: “Sai ange ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoní, pea tuku ke nau tauhi ia ʻi he taimi ʻoku nau lalahi feʻunga ai ke fili fakapotopotó.”12

Ne u toki mātā e tāpuaki ʻo e faleʻi ko iá kimuí ni mai. Naʻe ʻilo ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi makapuna tangatá he ʻikai ke ne lava ʻe ia ʻo kātakiʻi ʻa e ʻaukai houa ʻe 24. Ka naʻe kei fakatō-kakano pē ʻe heʻene ongomātuʻa potó ʻa e tefitoʻi moʻoní ʻi hono lotó. Naʻe mate ha kāinga ʻo hano kaungāmeʻa he akó, ʻi ha fakatuʻutāmaki. Naʻe fehuʻi ʻe hoku mokopuna tangatá ki heʻene faʻeé ʻi he ʻaho ʻaukaí, fakafuofua ki he taimi naʻá ne faʻa ongoʻi ai ne fuʻu faingataʻa e ʻaukaí ke toe hoko atú, pe ʻe lava ke tokoni nai ke fiemālie ange hono kaungāmeʻa mamahí, kapau ʻe kei hoko atu ʻene ʻaukaí.

Naʻe hoko ʻene fehuʻí ke fakamoʻoniʻi ai e faleʻi ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá. Naʻe aʻu hoku mokopuna tangatá ki he tuʻunga naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mahino ki ai e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻaukaí, ka kuo tō-kakano ia ʻi hono lotó. Naʻá ne ongoʻi ʻe hoko ʻene ʻaukaí mo e lotú ko ha tāpuaki mei he ʻOtuá ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia. Kapau te ne toutou moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko iá, ʻe hoko ai ha ngaahi lelei lahi ʻi heʻene moʻuí, ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí. Te ne maʻu e tāpuaki fakalaumālie ʻo e mālohi ke maʻu ha ueʻi fakalaumālié mo ha ivi lahi ange ke tekeʻi e ʻahiʻahí.

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e ngaahi ʻuhinga kotoa naʻe hāʻele ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he toafá ke ʻaukai mo lotú. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ha taha ʻo hono ngaahi olá: naʻe matuʻuaki kakato ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētane ke ngāue-hala ʻaki Hono mālohi fakalangí.

ʻE lava ʻe he kiʻi taimi nounou ʻoku tau ʻaukai ai he māhina kotoá pea mo e kiʻi paʻanga ʻoku tau foaki maʻá e masivá, ʻo liliu ha kihiʻi konga siʻi ʻo hotau natulá ke ʻoua naʻa tau toe holi ke fai kovi. Ka ʻoku ʻi ai ha talaʻofa maʻongoʻonga, ʻi heʻetau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava fakapotopoto ʻo fai ke lotua, ʻaukai pea foaki maʻanautolu ʻoku masivá:

“ʻE toki ulo atu hoʻo māmá ʻo hangē ko e pongipongí, pea ʻe tupu vave hoʻo moʻui leleí: pea ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻaó ʻa hoʻo māʻoniʻoní; pea ʻe muimui ʻiate koe ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí].

“Pea te ke toki ui, pea ʻe tali ʻe [he ʻEikí]; te ke kalanga, pea te ne pehē, Ko au ʻeni.”13

ʻOku ou fakatauange te tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ko iá maʻatautolu pea mo hotau ngaahi fāmilí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻi Hono Siasí ke tau tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ʻofa ki he masivá ʻi Heʻene founga pē ʻAʻaná, pea ʻokú Ne talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki ʻe lauikuonga, ʻi heʻetau tokoni kiate Iá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mātiu 25:34–40.

  2. ʻĪsaia 58:6–11.

  3. Spencer W. Kimball, Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 105.

  4. Vakai, Steve Almasy, Ben Brumfield, and Laura Smith-Spark, “Cleanup Begins in Vanuatu after Cyclone Batters Islands,” Mar. 14, 2015, edition.cnn.com.

  5. Vakai, Sean Morris, Steve Almasy, mo Laura Smith-Spark, “‘Unbelievable Destruction’ Reported in Tropical Cyclone Pam’s Wake,” Mar. 14, 2015, edition.cnn.com.

  6. Peter F. Evans, “Sister Abie Tulei’s Story,” tohi ʻoku ʻikai paaki.

  7. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  8. Abie Turay, fakaʻaongaʻi ʻi he Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  9. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  10. Abie Turay, fakaʻaongaʻi ʻi he Evans, “Sister Abie Turay’s Story.”

  11. Evans, “Sister Abie Turay’s Story”; vitiō kau kia Sister Turay, “We Did Not Stand Alone,” ʻoku maʻu ʻi he lds.org/media-library.

  12. Joseph F. Smith, “Editor’s Table,” Improvement Era, Dec. 1903, 149.

  13. ʻĪsaia 58:8–9.