2010–2019
Kāingalotu ʻOua Naʻa Tuku e Feingá
ʻEpeleli 2015


Kāingalotu ʻOua Naʻa Tuku e Feingá

ʻOku tau hoko moʻoni ko e Kāingalotú, ʻi heʻetau feinga, kātaki, mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai mo e meʻa tataú.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ne tēngihia ʻe he māmaní ʻi Tīsema ʻo e 2013 e pekia ʻa Nalesoni Manitelá. Naʻá ne nofo pōpula he taʻu ʻe 27 ʻi heʻene fakafepakiʻi ʻa e laulanú, pea ko Manitela ʻa e fuofua palesiteni ne fili fakatemokalati ʻo ʻAfilika Tongá. Naʻe fakaofo ʻene fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ne nau tuku pōpula iá. Naʻá ne maʻu ha fakalāngilangi mo ha fakahīkihiki fakamāmani lahi.1 Naʻe toutou kalo ʻa Manitela mei he ngaahi fakalāngilangi ko ʻeni ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ʻikai ko ha māʻoniʻoni au—tuku kehe kapau ʻoku mou pehē ko e māʻoniʻoní ko ha tokotaha fai angahala ʻoku toutou feinga.”2

Ko e foʻi fakalea ko ʻeni—“ko e māʻoniʻoní ko ha tokotaha angahala ʻoku ʻikai tuku ʻene feingá”—ʻoku totonu ke ne fakapapauʻi mo fakalotolahiʻi e kāingalotu ʻo e Siasí. Neongo ʻoku ui kitautolu ko e “Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” ka ʻoku tau faʻa momou ʻi he foʻi lau ko ʻení. ʻOku faʻa ngāue ʻaki e foʻi lea ko e Māʻoniʻoní kiate kinautolu kuo nau aʻusia ha tuʻunga māʻolunga ʻo e māʻoniʻoní pe haohaoá. Pea ʻoku tau ʻiloʻi lelei pē ʻoku teʻeki ai ke tau haohaoa.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe heʻetau tui fakalotú, neongo ʻe lava ʻo fakahaohaoaʻi kitautolu ʻi he hokohoko mo e toutou “falala kakato moʻoni” ki he tokāteline ʻo Kalaisí: tui kiate Ia, fakatomala, maʻu ʻa e sākalamēnití ke fakafoʻou e ngaahi fuakavá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ha takaua maʻu pē. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau hoko lahi ange ai ʻo hangē ko Kalaisí pea lava ke kātaki ki he ngataʻangá, fakataha mo e ngaahi meʻa kotoa ko iá.3 Ko hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoku tokanga lahi ange ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo e tuʻunga te tau aʻusiá, kae ʻikai ko hotau tuʻunga kimuʻá.4 ʻOkú Ne finangalo ke ʻoua ʻe tuku ʻetau feingá.

Ko e talanoa fakaoli ko ia ko e As You Like It [Hangē ko Ia ʻOkú ke Saiʻia Aí], naʻe faʻu ʻe he tangata Pilitānia ko Viliami Seikisipiá, ʻoku talanoa ai ki ha fuʻu liliu lahi ʻi he moʻui ʻa ha tokotaha. Ne feinga ha taʻokete ke fakapoongi hono tehiná. Neongo ʻene ʻiloʻi ʻení, ka naʻe kei fakahaofi pē ʻe he tehiná hono taʻokete angakoví mei ha meʻa ne pau ke mate ai. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he taʻoketé ʻa e manavaʻofa naʻe ʻikai totonu ke ne maʻú, naʻá ne liliu fakaʻaufuli kakato peá ne ui ia ko ha “ului.” Kimui aí, ne tokolahi ha kau fafine ne nau ʻeke ange kiate ia, “ʻIkai ʻapē ko koe ʻeni naʻá ke feinga ke fakapoongi [ho tokouá]?”

Ne tali atu ʻe he taʻoketé, “ʻIo ko au; ka ʻoku ʻikai ko au ia he taimí ni: ʻoku ʻikai te u mā ke talaatu hoku tuʻunga kimuʻá, kae talu ʻeku ului mo e fakafiefia e tuʻungaʻoku ou ʻi ai he taimi ní.”5

Koeʻuhi ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai ko ha foʻi talanoa faʻu pē kiate kitautolu ʻa e faʻahinga liliu peheé. Naʻe folofola e ʻEikí ʻia ʻIsikeli:

“Pea koeʻuhí ko e faihala ʻa e angahalá, ʻe ʻikai te ne hinga ai ʻi he ʻaho ko ia ʻokú ne tafoki mei heʻene angahalá. …

“… Pea kapau te ne tafoki mei heʻene angahalá pea fai ʻe ia ʻa ia ʻoku totonu mo leleí;

“… Ka toe ʻatu ʻe he angahalá ʻa e meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoní, mo ne toe ʻatu ʻa ia naʻá ne kaihaʻasí, mo ne ʻeveʻeva ʻi he fekau ʻo e fakamoʻuí, ʻo ʻikai ke toe fai hala; ko e moʻoni ʻe moʻui pē ia. …

“ʻE ʻikai toe lau kiate ia ha taha ʻi he ngaahi angahala ʻa ia kuó ne faí; kuó ne fai ʻa ia ʻoku totonu mo leleí.”6

ʻOku talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene ʻaloʻofá te ne fakamolemoleʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí mo tafoki mei he faikoví—ʻo aʻu ki ha tuʻunga he ʻikai ke toe lau mai ʻetau koví kiate kitautolu. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Kalaisí mo ʻetau fakatomalá, te tau lava ʻo sio ai ki heʻetau ngaahi tōʻonga he kuo hilí mo pehē, “’Ko hoku kuohilí ia; ka ko au ʻeni he lolotonga ní.” ʻE tatau ai pē ko e hā e lahi ʻo e koví, te tau lava ke pehē, “Ko au ia he taimi ko ē. Ka ʻoku ʻikai ko au ia ʻa e tokotaha angakovi ʻo e kuohilí.”7

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē, “Ko e taha e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá maʻatautolú ko e fiefia ʻi he feingá, he ʻoku ʻikai totonu ke hoko ko ha aofangatuku e meʻa ʻoku taʻemalavá.”8 Neongo kapau naʻa tau ʻiloʻi lelei mo taumuʻa pē ke hoko ko ha taha faiangahala pe toutou fehangahangai mo e ʻikai malavá mo e loto-mamahí, ka ko e taimi pē ʻoku tau loto ai ke toe feingá, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Kalaisí. Pea ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne talamai kuo tau fuʻu tōmui pea ʻe sai ange ke ʻoua te tau toe feinga.

ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke kei hokohoko atu pē e feinga ʻa e Kāingalotú ʻo mahulu hake ʻi he ikunaʻi pē ʻo e angahalá. Neongo pe ko e hā hotau faingataʻaʻiá, ko ha vā ʻoku palopalemaʻia, faingataʻaʻia fakaʻekonōmika, pe mahamahaki pe ko e nunuʻa ʻo ha faiangahala ʻa ha taha kehe, ka ʻe kei lava pē ʻe he Fakalelei taʻe fakangatangata ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui—pea mahalo ʻe tautautefito—kiate kinautolu ne faingataʻaʻia taʻe ʻi ai haʻanau koví. ʻOku mahino lelei kiate Ia ʻa e mamahiʻia taʻe ʻi ai ha hia ko ha nunuʻa ʻo ha maumaufono ʻa ha taha kehé. Hangē ko hono kikiteʻí, ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo “nonoʻo ʻa e loto mafesí, … ʻatu kiate kinautolu ʻa e hoihoifua ko e fetongi ʻo e efuefu, ʻa e lolo ʻo e fiefiá ko e fetongi ʻo e mamahi, [mo e] kofu ʻo e fakamāló ko e fetongi ʻo e laumālie kuo mafesi.”9 ʻE tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó, ʻoku ʻamanaki mai e ʻOtuá, ʻi Heʻene tokoní, ke kei feinga pē ʻa e Kāingalotú.

Hangē ko e mokoi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau vilitaki aí, ʻoku pehē ʻa ʻEne loto-mamahi kapau ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻoku feinga pehē foki mo ha niʻihí. Naʻe vahevahe mai ʻe hama kaungāmeʻa mamae ko Topa ʻa e founga naʻá ne ako ai e lēsoni ko ʻení mei heʻene faʻē ko Sūliá. Ne kau ʻa Sūlia mo Topa he kau fuofua kakai ʻuliʻuli naʻe ului ʻi ʻAfilika Tongá. ʻI he ngata ʻa e puleʻanga laulanú, naʻe fakangofua leva ke maʻulotu fakataha ʻa e kāingalotu ʻuliʻuli mo hinehina ʻo e Siasí. Ko ha meʻa foʻou mo faingataʻa ki he kakai tokolahi e feohi fakataha ʻa e ngaahi matakalí. Ne ʻi ai ha taimi ne ongoʻi ʻe Sūlia mo Topa heʻena ʻalu ki he lotú ʻoku ʻikai ke fuʻu angaʻofa ange ʻa e niʻihi ʻo e kāingalotu hinehiná kiate kinaua. Naʻe lāunga loto-mamahi ʻa Topa heʻena fokí ki heʻene faʻeé. Naʻe fakafanongo fakalelei pē ʻa Sūlia kae ʻoua kuo ʻosi hono huaʻi atu ʻe Topa hono loto-mamahí. Pea pehē ange ʻe Sūlia: “ʻE Topa, ʻoku hangē ʻa e Siasí ko ha fuʻu falemahakí, pea ʻoku tau puke kotoa ʻi ha ngaahi mahaki kehekehe. ʻOku tau omi ki he lotú ke tokoniʻi kitautolu.”

ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ʻa Sūliá ha fakakaukau mahuʻinga. Kuo pau ke ʻoua naʻa ngata pē ʻetau kātakí he taimi ʻoku ngāue ai e niʻihi kehé ki honau ngaahi mahamahaki fakafoʻituituí; ka kuo pau foki ke tau angaʻofa, faʻa kātaki, poupou, mo maʻu ha mahino. ʻI hono fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke hokohoko atu e feingá, ʻokú Ne ʻamanaki foki ke tau toe fakaʻatā e niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau, ʻi he taimi pē ʻanautolu. ʻE hoko mai e Fakaleleí ki heʻetau moʻuí ʻi ha tuʻunga lahi ange. Te tau toki fakatokangaʻi ai ʻoku tatau ai pē pe ko e hā e faikehekehe kuo fakatokangaʻí, ʻoku tau fie maʻu kotoa e Fakalelei taʻe fakangatangata tatau.

Naʻe ui ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ha talavou lelei ko Kētisi ke ngāue fakafaifekau. Ko e faʻahinga faifekau ʻeni ʻoku lotua ʻe he palesiteni fakamisiona kotoa pē. Naʻá ne tokanga mo ngāue mālohi. Naʻe vahe ia ʻi ha taimi ʻe taha ke hoa mo ha faifekau naʻe ʻikai anga fakapotopoto, ʻikai ke poto he feohí, pea ʻikai fuʻu vēkeveke ke fai e ngāué.

Lolotonga haʻana ʻaka pasikala ʻi ha ʻaho ʻe taha, ne fakatokangaʻi mai ʻe Kētisi ia kuo hifo hono hoá ʻo taki e pasikalá. Naʻe fakahā fakalongolongo pē ʻe Kētesi hono faingataʻaʻiá ki he ʻOtuá; ko ha meʻa faingataʻa ke nofo mo ha hoa kuo pau ke fakakounaʻi kae toki lava ʻo fai ha meʻa. Taimi nounou pē mei ai, kuo maʻu ʻe Kētisi ha ongo mālohi, ʻo hangē ʻoku folofola ange ki ai e ʻOtuá ʻo pehē, “ʻOkú ke ʻiloʻi Kētisi, ʻi heʻeku vakai kiate kimouá, ʻoku ʻikai ke mo faikehekehe kimoua.” Ne ako ai ʻa Kētisi ʻoku fie maʻu ke faʻa kātaki ʻi ha hoa ʻoku ʻikai ke haohaoa, ka ʻokú ne feinga ʻi heʻene founga pē ʻaʻana.

Ko ʻeku fakaafé kiate kitautolu kātoa ke tau toe vakaiʻi ʻa ʻetau moʻuí, fakatomala, pea ʻoua ʻe tuku e feingá. Kapau he ʻikai ke tau feinga, ʻoku tau hoko ko ha kāingalotu faiangahala; kapau ʻoku ʻikai ke tau kātaki, ʻoku tau hoko ko ha kāingalotu foʻi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní; pea kapau he ʻikai ke tau fakaʻatā e niʻihi kehé ke nau feinga, ta ko ha kāingalotu mālualoi kitautolu.10 ʻOku tau hoko moʻoni ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻetau feinga, vilitaki, mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai mo e meʻa tatau. ʻI heʻetau liliú, te tau ʻiloʻi ai ʻoku tokanga lahi ange ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo ia ʻoku tau feinga ke aʻusiá, kae ʻikai ko hotau tuʻunga kimuʻá.11

ʻOku hounga moʻoni kiate au ʻa e Fakamoʻuí, mo ʻEne Fakalelei taʻe fakangatangatá, mo e kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia ʻoku nau poupouʻi kitautolu ke tau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ke tau feinga peé.12 ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Nelson Rolihlahla Mandela, Long Walk to Freedom (1994); “Biography of Nelson Mandela,” nelsonmandela.org/content/page/biography; mo Palesiteni Barack Obama’s Dec. 10, 2013, eulogy for Nelson Mandela, at whitehouse.gov/the-press-office/2013/12/10/remarks-president-obama-memorial-service-former-south-african-president-. ʻOku lahi e ngaahi pale ne foaki kia Manitelá ʻo hangē ko e Nobel Peace Prize, ko e United States Presidential Medal of Freedom, pea mo e Soviet Order of Lenin.

  2. Vakai, hangē ko ʻení, ko e lea ʻa Nalesoni Manitela he Rice University’s Baker Institute ʻi ʻOkatopa 26, 1999, bakerinstitute.org/events/1221. Mahalo pē naʻá ne toe ngāue ʻaki e lea ʻiloa ʻa Lōpeti Lui Sitīvenisoní [Robert Louis Stevenson]: “Ko e kau māʻoniʻoní ko ha kau faiangahala ʻoku ʻikai tuku ʻenau feingá.” Kuo tokolahi ha niʻihi he ngaahi taʻu kuo hilí ne nau fakahaaʻi e meʻa tatau. Hangē ko ʻení, naʻe pehē ʻe Konifiusiasi [Confucius], “Ko hotau lāngilangi lahi tahá ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he lavameʻa maʻu peé ka ko e malava ke toutou tuʻu hake hili ʻa e tō ki laló.”

  3. Vakai, hangē ko ʻení, 2 Nīfai 31:2–21; 3 Nīfai 11:23–31; 27:13–21; Molonai 6:6; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79; 59:8–9; Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 2.1.2.

  4. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga e pehē ia ʻoku tokanga ange e ʻOtuá ki hotau tuʻunga he taimi ní mo e tuʻunga te tau aʻusiá kae ʻikai ko hotau tuʻunga kimuʻá, ke pehē ʻoku fakasiosiokehe ai e Fakamoʻuí mei he ngaahi nunuʻa ʻo ha faiangahala ʻa ha tokotaha fakafoʻituitui ʻoku kavahia ai e niʻihi kehé. Ko hono moʻoní, ʻoku tokanga ʻaupito e Fakamoʻuí kiate kinautolu ne mamahi, lavea, loto-mamahi, mo faingataʻaʻia koeʻuhí ko ha maumaufono ʻa ha taha kehe. ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo “toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi vaivai [ʻa Hono kakaí], koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, … koeʻuhí ke ne ʻaifoʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí” (ʻAlamāa 7:12).

  5. William Shakespeare, As You Like It, act 4, scene 3, lines 134–37.

  6. ʻIsikeli 33:12,14–16.

  7. ʻOku ʻilonga ʻaupito hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ngāué he taimi lolotongá ʻi he ngaahi folofola ʻoku fekauʻaki mo e Fakamaau Fakaʻosí. Vakai, hangē ko ʻení, 2 Nīfai 9:16; Molomona 9:14; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:42–43.

  8. Thomas S. Monson, “The Will Within,” Ensign, May 1987, 68.

  9. ʻĪsaia 61:1–3; vakai foki, Luke 4:16–21.

  10. Mahalo ko e liliu e foʻi lea ko e mālualoí ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe toʻo ia mei he lea faka-Kalisi ko e “tokotaha fakangalingali;” ʻo ʻuhinga he lea faka-Kalisi ko ha tokotaha ʻeti faiva,’ pe ‘tokotaha ʻoku feinga ke fakangalingali, fakafofongaʻi ha meʻa, pe fakafōtungaʻi ha ha konga’” (Mātiu 6:2, footnote a). Kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻoange ha faingamālie ki he niʻihi kehé ke nau liliu pe fakatatau ki honau tuʻungá, ta ko ha Kāingalotu mālualoi kitautolu.

  11. Vakai, ki he fakamatala fika 4 ʻi ʻolungá.

  12. ʻOku fakaofo e lahi e toutou ʻasi ʻa e pōpoaki ko ʻení ʻi he ngaahi Malanga ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa ʻi heʻene pehē, “ʻI he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa kuo laui senituli hono akoʻi ‘e he kau palōfitá, ko e taha kuo lahi taha hono toutou fakamamafaʻí ko e pōpoaki fakatupu ‘amanaki lelei mo fakalotomāfana ko ia ‘oku lava ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá ‘o fakatomala, pea liliu hono halá, ‘o foki ki he hala moʻoni ‘o e ngāue fakaākongá.” (“Te ke Lava ʻo Fai Ia he Taimí ni!” Liahona, Nōvema 2013, 56).