2010–2019
Ko e Fekumi Ki he ʻEikí
ʻEpeleli 2015


Ko e Fekumi Ki he ʻEikí

ʻI heʻetau fakaloloto ʻetau mahino ki he Fakamoʻuí, te tau maʻu ai ha holi lahi ange ke moʻui fiefia, kae pehē ki ha loto fakapapau ʻoku malava ke aʻusia e fiefia ko iá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fiefia ke tuʻu atu ʻi muʻá ni ʻi heʻetau kau fakataha ki he konifelenisi lahí ni. Kuo hoko ko ha tāpuaki mahuʻinga kiate au mo Sisitā Tekisela, homa fāmilí, pea kiate au ke fakafanongo ki he ngaahi lea ʻo e potó, faleʻí, fakafiemālié mo e fakatokanga kuo fai ʻi he ngaahi konifelenisi lahí he ngaahi taʻu lahi kuo maliu atú.

ʻI he faʻahitaʻu makehe ko ʻeni ʻo e taʻú, tautautefito ki he Sāpate Toetuʻú, ʻoku ou fakakaukau ai ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne sīpinga ʻo e angaʻofá mo e ʻofá ʻi heʻeku moʻuí.

ʻE hanga ʻe ha mahino loloto ange kia Sīsū Kalaisi, ʻo ʻomi ha ʻamanaki lelei lahi ange ki he kahaʻú, pea neongo ʻetau ngaahi tōnounoú, ka te tau maʻu ha loto falala lahi ange ke ikunaʻi ʻetau ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní. ʻE ʻomi foki ai ha holi lahi ange ke tokoniʻi hotau kāingá.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “[Fekumi] kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”1 Ko e fekumi ki he ʻEikí pea mo hono ongoʻi ʻa ʻEne ʻi aí, ko ha ngāue fakaʻaho ia ke fai, pea ko ha ngāue mahuʻinga.

Kāinga, ʻoku tau maʻu ʻo lahi ange ʻi he ʻahó ni ʻi ha toe taimi, ha ngaahi faingamālie makehe mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ke fakaloloto ʻetau mahino kau ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne Fakaleleí. ʻE tokoni hono fakaʻaongaʻi totonu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke tau maʻu ai ha moʻui ʻoku mahutafea pea fonu fiefia.

ʻI he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí kau ki he vainé mo e ngaahi vaʻá, naʻá Ne folofola: “Nofo ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu. Hangē ʻoku ʻikai faʻa fua ʻa e vaʻá ʻiate ia pē, ʻo kapau ʻe ʻikai nofo ʻi he vainé; pea ʻe pehē foki ʻa kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou nofo ʻiate au.”2

Ko e lahi ange ʻetau mahino ki he fatongia fakaofo ʻo Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau moʻuí, ko e lahi ange ia ʻetau mahino ki heʻetau taumuʻa ʻi he matelié ni, ʻa ia ko ʻetau maʻu ʻa e fiefiá. Ka ʻoku ʻikai taʻofi kitautolu ʻe he fiefia ko iá mei hono aʻusia e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá, ʻo aʻu pē ki ha niʻihi ʻoku fuʻu lahi mo taulōfuʻu pea iku ai ke tau fakakaukau he ʻikai malava ke maʻu ha fiefia ia ʻi he ngaahi tūkunga peheé.

ʻOku ou ʻilo mei he ngaahi meʻa fakatāutaha kuó u aʻusiá ʻe lava ke hoko atu e fiefiá ʻi he moʻui angatonú mo e tauhi maʻu kia Kalaisí neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau angamaheni ki ai ʻi he moʻui fakamatelié. Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa hanga ʻe he ngaahi faingataʻá ni ʻo fakalahi, siviʻi mo tataki kitautolu ki ha mahino lahi ange fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ka ko e fiefia kakató ʻe toki lava pē ke maʻu ʻia Sīsū Kalaisi.3

Naʻá Ne folofola, “Ko au ko e vainé, ko e ngaahi vaʻá ʻa kimoutolu: Ko ia ʻoku nofo ʻiate aú, mo au ʻiate iá, ko ia ia ʻe fua lahí: ka māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa.”4

ʻOku ou tui ʻi heʻetau fakaloloto ʻa ʻetau mahino ki he Fakamoʻuí, te tau maʻu ha holi lahi ange ke moʻui fiefia pea mo ha tui ʻe lava ke maʻu e fiefiá. Ko hono olá, te tau malava ke hanganaki loto vēkeveke ange ki he moʻuí pea ki hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá he ʻaho kotoa, neongo e ngaahi tūkunga faingataʻá.

ʻOua muʻa naʻa tuku ki ʻapongipongi e meʻa te tau lava ʻo fai he ʻaho ní. Ko e taimi ʻeni ke tau haʻu ai kia Kalaisí he “kapau te [tau] tui kiate [Ia], te [tau] ngāue lolotonga ʻoku kei ui ʻa e taimí ko e ʻahó ni.”5

ʻOku totonu ke tau fakakaukau ke fakakau mai ki heʻetau ngaahi fengāueʻaki fakaʻahó, e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. ʻE hanga ʻe he fanga kiʻi ngāue iiki mo faingaofua fakaʻahó ʻo:

  1. Fakaloloto ʻetau mahino ki hono mahuʻinga ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, pea

  2. Tokoniʻi kitautolu ke vahevahe ʻetau mahinó ki he toʻu tangata kei tupu haké, ke nau ongoʻi moʻoni e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻi heʻenau mamata ki heʻetau sīpinga ʻi hono moʻui fakamātoato ʻaki e ongoongoleleí.

Ko e hā leva ha niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga faingofua ʻi he kuonga fakaonopooni ko ʻení ʻe hoko ko ha fakanonga ki hotau laumālié ʻi hono fakamālohia ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono misioná?

ʻĪmisi
Woman on a train with a cell phone illuminating her face.

ʻI he 2014, ne maʻu ʻe he feʻauhi faitā ʻa e National Geographic ha ʻū tā ne fakahū tuʻo 9,200 tupu ange mei ha kau faitā fakapalofesinale mo ha kau manako faitā, mei ha ngaahi fonua ʻe 150 nai. ʻOku ʻasi mei he laʻitā naʻá ne ikuna e feʻauhí, ha fakatātā ʻo ha fefine ʻi ha loto lēlue ʻoku fonu pāsese. ʻOku maamangia hono fofongá mei heʻene telefoni toʻotoʻó. ʻOkú ne ʻomi ha pōpoaki mahino ki he kau pāsese kehé: ko hono sinó pē ʻoku ʻi aí, ka ʻoku tuku ʻene fakakaukaú ʻaʻana ʻi ha feituʻu kehe.6

Kuo liliu moʻoni ʻe he mobile data, smartphones, mo e ngaahi netiueka fakasōsialé ʻa e founga ʻo ʻetau ʻi he māmaní mo e founga ʻetau fetuʻutaki mo e niʻihi kehé.

ʻI he kuonga fakaʻilekitulōnika ko ʻení, ʻoku ʻikai hano taimi ʻetau hū ki ha ngaahi feituʻu mo e ʻekitivitī te ne ʻave kitautolu mei he meʻa ʻoku mahuʻinga ki ha moʻui fonu ʻi he fiefia ʻoku tuʻuloá.

ʻE lava ʻe he kuonga fakakomipiuta ko ʻení, ʻo ka ʻikai tokangaʻi lelei, ʻo liliu ke mahuʻinga ange ʻetau fetuʻutaki mo e kakai ʻoku teʻeki ai ke tau fetaulaki tuʻo tahá, kae ʻikai ko e kakai ʻoku tau nofo mo iá—ʻa hotau fāmilí tonu!

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni lelei ʻi he ʻInitanetí, kau ai e ngaahi maʻuʻangatokoni kuo faʻu ʻe he Siasí, hangē ko hono maʻu e folofola māʻoniʻoní mo e konifelenisi lahí ʻi he text mo e ongó, ngaahi foʻi faiva vitiō fekauʻaki mo e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, ngaahi polokalama ke lekooti ai hotau hisitōlia fakafāmilí, pea mo e ngaahi faingamālie ke fanongo ki he ngaahi hiva fakalaumālié.

ʻOku mahuʻinga e ngaahi fili mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he ʻInitanetí aí. ʻE lava ke tala mei ai ʻetau fakalakalaka fakalaumālié mo ʻetau matuʻotuʻa ʻi he ongoongoleleí pea mo ʻetau holi ke tokoni ke fokotuʻu ha māmani lelei ange pea moʻui ke toe lelei ange.

ʻI he ngaahi ʻuhinga ako iá, ʻoku ou fie lea ai he ʻahó ni ki ha ngaahi tōʻonga moʻui faingofua ʻe tolu te nau fokotuʻu ha ʻekitivitī fakatupu moʻui lelei ʻi he ʻInitanetí. ʻE fakatupu ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui ko ʻení ʻetau vakavakaiʻi fakaʻaho kitautolu, pea ʻoku fie maʻu ia ke tau ofi ange ai ki he ngaahi akonaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisí.

Tōʻonga Moʻui Fika 1: Hū ki he Uepisaiti Totonu ʻa e Siasí ki he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

ʻE tokoni ʻetau toutou hū he lolotonga e uiké ki he ngaahi maʻuʻanga tokoní ke tau ongoʻingofua maʻu pē e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí mo poupouʻi hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá ke nau fakakaukau mo fifili ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Tōʻonga Moʻui Fika 2: Totongi (Subscribe) Ke ke Maʻu e Ngaahi Netiueka Fakasōsiale Totonu ʻa e Siasí

ʻE fakaʻasi ʻe he fili ko iá ʻi hoʻo screen ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ki hono fakaloloto hoʻo fekumí pea mo hoʻo fekumi ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi akonakí, pea te ne fakamālohia hoʻo holi ke mahino kiate koe ʻa e ongoongoleleí. Ka ko e mahuʻinga angé, ʻe tokoni atu ʻeni ke ke manatuʻi e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻa Kalaisi ke tau faí.

ʻOku tatau pē “ʻikai ha kelekele lelei taʻe ʻi ai ha tokotaha ngoue leleí,”7 mo e ʻikai ha ututaʻu lelei ʻi he ʻinitanetí kapau he ʻikai ke tau fakamuʻomuʻa mei he kamataʻangá, ʻa e feituʻu ʻe lomi ki ai hotau nimá pea hū ki ai mo ʻetau fakakaukaú.

Tōʻonga Moʻui Fika 3: Fokotuʻu ha Taimi ke ʻOua Te ke Fakaʻaongaʻi Ai Hoʻo Device Toʻotoʻó

ʻOku fakafiemālie ke kiʻi tukunoaʻi atu ʻetau fanga kiʻi device fakaʻilekitulōniká ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi, ka tau ala hifo ki he ʻū peesi ʻo e tohi folofolá pe toʻo ha kiʻi taimi ke talanoa ai mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá. Feinga ke aʻusia e fiemālie ʻo e kau atu ki he houalotu sākalamēnití taʻe hohaʻa ke vakaiʻi pe ʻoku ʻi ai ha kiʻi pōpoaki foʻou kiate koe pe ko ha fakamatala foʻou, tautautefito ki he ʻaho ʻo e ʻEikí.

ʻE hanga ʻe haʻo angaʻaki hono tukunoaʻi hoʻo telefoni toʻotoʻó pe ipod, ipad pe tablet (mobile devide), ʻo fakatupulekina mo toe fakaʻatā ange hoʻo vakai ki he moʻuí, he ʻoku ʻikai ngata pē e moʻuí ʻi he kiʻi sioʻata (screen) ʻinisi ʻe faá (senitimita ʻe 10).

Naʻe folofola ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo pehē, “Hangē ko e ʻofa ʻa e Tamaí kiate aú, kuo pehē ʻeku ʻofa kiate kimoutolú: mou nofo maʻu ʻi heʻeku ʻofá.”8 ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau fiefia pea mo tau ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá. ʻOku ʻomi ʻe Kalaisi e founga ke tau malava ai ʻo maʻu e faʻahinga fiefia ko iá. ʻOku tau maʻu e ngaahi founga ke ʻilo lahi ange kiate Ia pea moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he fiefia ʻoku maʻu ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fekaú kae pehē ki he nonga mo e malu ʻoku tau ongoʻi ʻi heʻetau nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló, ʻa ia ko hotau Fakamoʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.