2010–2019
O Le Vaaiga e Faavavau i le Talalelei
Aperila 2015


O Le Vaaiga e Faavavau i le Talalelei

Mo faaiuga e aafia ai le faavavau, e taua ai le mauaina o se vaaiga o le talalelei.

I se faaaliga na tuu atu ia Mose, na ta’u mai ai ia i tatou le faamoemoega folafolaina a lo tatou Tama Faalelagi: “Aua faauta, o la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata.”1 E tusa ai ma lena fetalaiga, o le finagalo o le Tama ia tuu atu i tagata uma le avanoa e maua ai le atoatoa o le olioli. Ua faaali mai i faaaliga o aso e gata ai na fatu e le Tama Faalelagi se fuafuaga sili o le fiafia mo Ana fanau uma, o se fuafuaga faapitoa lava ina ia mafai ai ona tatou toe foi atu e mau faatasi ma Ia.

O le malamalama ai i lenei fuafuaga tatou te maua ai se vaaiga e faavavau ma fesoasoani ai ia i tatou ia faataua moni lava poloaiga, o sauniga, o feagaiga, ma tofotofoga ma faigata.

O le tasi mataupu faavae autu e sau mai le Alema: “O lea na tuu mai ai e le Atua poloaiga ia te i latou, ina ua uma ona ia faaali mai ia te i latou le fuafuaga o le togiolaina.”2

E mata’ina le matauina o le faatulagaga i le faagasologa o le aoao atu. Na muamua lava aoao atu e lo tatou Tama Faalelagi ia Atamu ma Eva le fuafuaga o le togiolaina, ona Ia tuu atu lea ia i laua ni poloaiga.

O se upumoni maoae lea. O le malamalama i le fuafuaga o le a fesoasoani lea i tagata ia tausia poloaiga, faia ni faaiuga sili atu, ma maua le uunaiga sa’o.

I lenei taimi o la’u auaunaga i le Ekalesia, ua ou molimauina ai lava le tuuto ma le faamaoni o tagata o le Ekalesia i atunuu eseese, o nisi o ia atunuu o loo feagai ma ni faafitauli tau faaupufai, faaleagafesootai, pe faaletamaoaiga. O se tasi o vaega taatele e tele lava ina ou maua i nei tagata faamaoni, o le vaaiga o loo ia i latou o le faavavau. O le vaaiga e faavavau i le talalelei e taitai atu ai i tatou ia malamalama i lo tatou tulaga i le fuafuaga a le Atua, ia talia faigata ma alualu i luma e ala i na faigata, ia faia ni faaiuga, ma ia avea lo tatou gafatia paia ma vaega tutotonu o o tatou olaga.

O le vaaiga o le ala lea tatou te vaai atu ai i ni mea pe a tatou tilotilo atu i ai mai se mamao patino, ma e faatagaina ai i tatou ia talisapaia lo latou taua moni.

E tai pei lava o le i ai i totonu o se vaomatua ma o loo tu se laau i o tatou luma. Sei vagana ua tatou laa teisi i tua, o le a le mafai lava ona tatou talisapaia le tulaga moni o le vaomatua. Sa ou asiasi atu i se tasi taimi i le Vaomatua o Amasoni i Letisia, Kolomupia, e latalata i le tuaoi o Pasila ma Peru. Sa lei mafai ona ou talisapaia lona lautele naua seia oo ina ou lele atu i ona luga ma maua ai se vaaiga.

A o laiti le ma fanau, sa masani lava ona latou matamata i se alaata ‘mo tamaiti i le televise lea sa i ai se polokalama na ta’ua O Le A le Mea o E Vaai I Ai? E matuai faalatalata mai lava e le lau le ata o se mea, ma taumate atu e tamaiti po o le a lena mea a o faasolo ina faalautele le ata. A oo loa ina iloa atoa le meafaitino lea, ona faigofie lava lea ona e iloaina o se pusi, se laau, se fasi fualaauaina, ma isi mea faapena.

Ou te manatua se tasi taimi a o latou matamata i lena polokalama, sa faaali mai ai se mea na matua le manino lava lea sa pei e foliga mai e auleaga ia i latou, pe inoino ai foi; ae a o manino mai le ata, sa latou iloaina ai o se pisa [pizza] sa matua manogi lava. Ona latou faapea mai lea ia te au, “Tama, faatau mai se pisa [pizza] faapela ma matou!” Ina ua latou malamalama po o le a lena mea, o se mea sa foliga muamua mai e le manaia ia i latou lea sa iu ina avea ma se mea sa matua tosina atu i ai.

Sei ou faasoa atua se isi aafiaga. I lo matou aiga sa fiafia lava le fanau e fai le taaloga o le paso. Masalo sa tatou maua uma se avanoa e faia ai se paso. O nisi paso e tele lava ni vaega laiti. Ou te manatua se tasi o le ma fanau (o le a ou le ta’ua lona igoa ina ia puipuia lona tagata) sa masani ona taulai atu i ni vaega taitasi, ma a le fetaui le tasi vaega i le mea na ia manatu e tatau ona ofi ai, e ita lava o ia ma manatu sa le lelei ma manao ai e tiai ese. Sa iu lava ina ia iloa fai le paso ina ua ia malamalama o vaega laiti taitasi e tofu lava ma sona nofoaga i le ata faaiu, e tusa lava pe na te le iloaina le mea e ofi i ai i le taimi tonu lea.

O se tasi lea o auala e mafaufau lelei ai i le fuafuaga a le Alii. E le tatau ona tatou soona atuatuvale i ona vaega eseese taitasi ae ia taumafai ia malamalama i le ata atoa, ma manatua pea po o le a le taunuuga faaiu. Ua silafia e le Alii po o fea e fitoitonu i ai vaega taitasi, ina ia ofi i totonu o le fuafuaga. E i ai le taua e faavavau i poloaiga uma i le faatulagaga atoa o le fuafuaga sili o le fiafia.

E matuai taua lava lo tatou lē faia o ni faaiuga e i ai lo latou taua e faavavau mai se vaaiga o le olaga faaletino. Mo faaiuga e aafia ai le faavavau, e taua ai le mauaina o se vaaiga o le talalelei.

Sa aoao mai Elder Neal A. Maxwell: “E ui atonu o loo tatou ‘taulai’ atu i mea e sili ona tatou faamoemoe i ai i le faavavau, ae o nisi o mea o loo tatou faamoemoe i ai i lenei olaga, e ese. Atonu tatou te faamoemoe i se siitaga o le totogi, se faigauo faapitoa, se manumalo i le faigapalota, ia po o se fale telē atu—o mea e mafai pe le mafai foi ona tino mai. O le faatuatua i le fuafuaga a le Tama tatou te maua ai le onosai e oo lava i le le faataunuuina o ni mea sa faamoemoe i ai mo se taimi puupuu. O le faamoemoe e faatumauina ai lo tatou auai ma le naunautai i galuega lelei e tusa lava pe foliga mai e le ausiaina na galuega (tagai MF&F 58:27).”3

O le le mauaina o se vaaiga e faavavau, po o le maumauina, e mafai ona taitai atu ai i tatou i le mauaina o se vaaiga faalelalolagi e tusa ai ma o tatou tulaga faaletagata ma faia ai ni faaiuga e le ogatusa ma le finagalo o le Atua.

O loo taua e le Tusi a Mamona le uiga na i ai ia Nifae ma le uiga o Lamana ma Lemuelu. Sa latou puapuaga uma i le anoanoai o mafatiaga ma le tele o faigata; peitai, o o latou uiga e faatatau i na mafatiaga sa matua eseese lava. Sa fai mai Nifae, “Ma sa matua tele lava faamanuiaga a le Alii i luga o i matou, e ui ina sa matou ola i aano mata o manu i le vao, sa lava le suasusu o o matou fafine mo a latou fanau, ma sa malolosi, ioe, e pei lava o tane; ma sa amata ona latou tauave a latou malaga e aunoa ma le muimui.”4

Ae o Lamana ma Lemuelu i le isi itu, sa faitio leaga. “Ma sa faapea ona muimui o Lamana ma Lemuelu, o e ua matutua, i lo laua tamā. Ma sa muimui i laua ona sa laua le iloa faiga a lena Atua o le na foafoaina i laua.”5 O le le iloaina po o le lafoaia o “faiga a [le] Atua” o se tasi lea o auala e le maua ai se vaaiga e faavavau, ma o le muimui o se tasi lea o faailoga. E ui lava sa molimauina e Lamana ma Lemuelu le tele o vavega faatasi ma Nifae, ae sa la alalaga lava ma fai mai: “Ma ua tatou feoa’i ai i le vao i nei tausaga e tele; ma galulue o tatou fafine, a’o mamafa i latou i fanau; ma ua latou fanauina fanau i le vao ma mafatia i mea uma, vagana ai le oti; ma sa sili ona lelei pe ana latou feoti ae latou te lei o ese mai i fafo o Ierusalema nai lo le mafatia i nei puapuaga.”6

O ni uiga na se lua e matua eseese lava, e ui lava o faigata ma mafatiaga sa latou fetaiai sa talitutusa. Ae sa iloagofie lava, sa eseese a latou vaaiga.

Sa tusia e Peresitene Spencer W. Kimball le faamatalaga lenei: “Afai tatou te vaai atu i le olaga faaletino o lo tatou olaga atoa lava lea, ona avea lea o tiga, faanoanoaga, toilalo, ma le puupuu o le ola o se faalavelave matautia. Ae afai tatou te vaai atu i le olaga o se vaega e faavavau e amata mai le muai olaga ma oo atu i le faavavau pe a mavae le oti, ona mafai lea ona tuu mea uma o loo tutupu i se vaaiga talafeagai.”7

Sa faamatala e Elder David B. Haight se tala e uiga i le vane-faatagata o Michelangelo e faamanino ai le taua o le vaai atu i mea uma i se vaaiga talafeagai: “A o vaneina e le vane-faatagata se poloka o maamora, sa sau ai lava se tamaitiiti i aso uma ma matamata ma le filemu. Ina ua manino ma aliali mai le faatusa o Tavita mai lena maa, ma faamaeaina mo tagata uma ia faamemelo i ai, sa fesili atu le tamaitiiti ia Michelangelo, ‘Sa faapefea ona e iloaina sa i ai o ia i totonu iina?’”8

O le vaaiga lea sa vaai ai le vane-faatagata i lena poloka o maamora sa ese mai le vaaiga a le tamaitiiti sa matamata atu a o galue o ia. O le vaai mamao a le tufuga e uiga i mea e mafai ona faia sa i totonu o le maa na faatagaina ai o ia e fatua’i se galuega o le faatufugaga.

Ua silafia e le Alii po o a mea e finagalo o Ia e faataunuu ia i tatou taitoatasi. Ua Ia silafia le ituaiga o suiga e finagalo o Ia ia ausia i o tatou olaga, ma e le o ia i tatou le aia e faatonu ai o Ia. E silisili atu ona manatu i lo o tatou manatu.9

Ou te molimau atu o loo i ai so tatou Tama Faalelagi alofa, amiotonu, ma alofa mutimutivale ua sauniaina se fuafuaga mo lo tatou fiafia e faavavau. Ou te molimau atu o Iesu Keriso o Lona Alo ma le Faaola o le lalolagi. Ou te iloa o Peresitene Thomas S. Monson o se perofeta a le Atua. Ou te tau atu ai nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.