2010–2019
Ko e Toʻu Tangata Maʻongoʻonga Taha ʻo e Kakai Lalahi Kei Talavoú
ʻEpeleli 2015


Ko e Toʻu Tangata Maʻongoʻonga Taha ʻo e Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOku tau fie maʻu he taimí ni ʻa e toʻu tangata maʻongoʻonga taha ʻo e kakai lalahi kei talavoú ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku mau fie maʻu kakato ho lotó mo e laumālié.

Ko e taha e ngaahi meʻa fakafiefia ʻoku ou aʻusia heʻeku fefolauʻaki he māmaní, ko e faingamālie ko ia ke feʻiloaki mo ʻetau kau faifekaú. ʻOku malama mei he kau ʻeletā mo e kau sisitā maʻongoʻongá ni e Maama ʻo Kalaisí, pea ʻoku ongo maʻu pē kiate au ʻenau ʻofa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻenau tokoni mateaki kiate Iá. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou lulululu ai mo kinautolu, ʻoku ou ongoʻi honau laumālie fakaʻofoʻofá mo ʻenau tuí, peá u pehē loto pē, “Ko ha mana moʻoni e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakaʻofoʻofá ni!”

Lolotonga e fakataha lahi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he konifelenisi ʻo ʻOkatopa 2002, ne u fakatukupaaʻi ai e kau pīsopé mo e ngaahi mātuʻá mo e kau teuteu ngāue fakafaifekaú ke nau “hikiʻi hake tuʻunga” ʻo e fie maʻu ki he ngāue fakafaifekaú.

Ne u pehē ange leva, “ʻoku tau fie maʻu … ʻa e toʻu tangata maʻongoʻonga taha ʻo e kau faifekau ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku tau fie maʻu ha kau faifekau ʻoku moʻui taau, feʻunga mo longomoʻui fakalaumālie. …

“… ʻOku mau fie maʻu kakato homou lotó mo e laumālié. ʻOku mau fie maʻu ha kau faifekau longomoʻui, faʻa fakakaukau mo faivelenga ʻoku nau ʻilo ʻa e founga ke fakafanongo mo tali ai e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”1

ʻOku lahi ha ngaahi founga ʻoku toe faingataʻa ange ai ʻa e māmaní he ʻahó ni, ʻo laka ia he taʻu ʻe 13 kuohilí. ʻOku lahi ange ngaahi meʻa ke ne tohoakiʻi e tokanga ʻetau kau talavoú mo e kau finemuí mei heʻenau teuteu ke ngāue fakafaifekau mo maʻu ha kahaʻu fiefiá. Kuo toe fakalahi ʻa e tekinolosiá pea meimei maʻu ʻe he tokotaha kotoa haʻane device toʻotoʻo ʻokú ne puke ʻa e tokanga e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he leleí mo e koví fakatouʻosi.

ʻOku ou lea he pooni ki he kau faifekau ʻoku lolotonga ngāué, kau faifekau he kahaʻú, kau toki ʻosi faifekaú, pea pehē ki he kakai tangata tāutaha lalahi kotoa pē ʻi he Siasí. ʻOku ou lotua ʻe mahino kiate kimoutolu pea mou fakakaukau lelei ki he meʻa te u lea ʻakí ʻi hoʻomou fononga ʻi he ngaahi taʻu fakafiefia mo mohu faingataʻa ko ʻeni ʻo hoʻomou moʻuí.

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ne fokotuʻu ai e Siasí, naʻe ʻinitaviu ʻe ha Taki Māʻolunga e kau faifekaú kimuʻa pea nau toki ō ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻI he ʻaho ní, ʻoku fakaʻekeʻeke kimoutolu kau faifekaú ʻe hoʻomou pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí, pea ko ha tokolahi ʻo kimoutolu te mou aʻu ʻo mālōlō ʻoku teʻeki ai ʻinitaviu kimoutolu ia ʻe ha Taki Māʻolunga. Ko e fōtunga ʻeni ia ʻo ha meʻa moʻoni ʻi ha siasi fakaemāmani lahi ʻoku toko 15 miliona tupu hono kāingalotú. ʻOku ou ʻilo ko ʻeku fakafofongaʻi ʻeni hoku kaungā ngāué ʻi hono talaatu pehē ange mai naʻe malava ke mau ʻiloʻi fakatāutaha mo malava ke mau fakahaaʻi tonu atu ʻemau ʻofa mo poupouʻi kimoutolú.

Meʻamālie, kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga ke mau aʻu tonu atu ai kiate kimoutolu. Hangē ko ʻení, ʻoku vahe ʻe ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faifekau kotoa pē ki hono misioná. Neongo ʻoku fai ia teʻeki ai ke tau femātaaki tonu, ka ʻoku fakatahaʻi e tekinolosiá mo e fakahaá ke aʻusia ha meʻa ʻoku fakaofo mo fakatāutaha. Te u fakamatalaʻi atu hono foungá.

ʻOku ʻasi hake ho laʻitaá ʻi he komipiutá, fakataha mo e ngaahi fakamatala mahuʻinga ʻoku ʻomi ʻe hoʻo pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí. Ko e taimi ʻoku ʻasi hake ai ho laʻitaá, ʻoku mau sio atu ki ho fofongá pea mau vakaiʻi hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he foomu fakaongoongolelei ngāue fakafaifekaú. ʻI he kiʻi momeniti siʻi ko iá, hangē tofu pē ʻokú ke ʻi ai tonu ʻo lea mai kiate kimautolú.

ʻI heʻemau sio ki ho laʻitaá, ʻoku mau falala kuó ke ʻosi fakaʻataʻatā mo “hikiʻi hake” ʻa e tuʻunga ʻoku fie maʻú ke ke hoko ai ko ha faifekau faivelenga mo lavameʻa. Pea ʻi he mālohi leva ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí pea fakatatau mo e fakahinohino ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻoku mau vahe koe ki he taha ʻo e ngaahi misiona ʻe 406 ʻa e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku ʻikai tatau ia mo e ʻinitaviu fesiofaki mata ki he matá. Ka ʻoku ofi pē ki ai.

Ko e konifelenisi vitioó ko ha founga ia ʻe taha ʻe tokoni ke mau fetuʻutaki ai ki he kau taki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nofo ʻi ha ngaahi feituʻu mamaʻo mei he hetikuota ʻo e Siasí.

ʻI he fakakaukau ko iá, ʻoku ou fakaʻamu ko kimoutolu ko ia ʻoku teuteu ngāue fakafaifekaú, mo kimoutolu ʻosi foki maí kae pehē kiate kimoutolu kotoa kakai lalahi kei talavoú, ke mou tokanga kiate au ʻo hangē tofu pē ʻokú ta talanoa fakatāutaha he vitioó he taimi ní. Kātaki ka ke sio fakamamaʻu mai kiate au ʻo hangē tofu pē ko kitaua toko ua pē ʻi he lokí, neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi ai he pōní.

Ko aú, te u fakakaukauloto ʻo hangē tofu pē ʻoku ou sio atu ki ho fofongá peá u fakafanongo lelei ki hoʻo ngaahi talí ki ha fanga kiʻi fehuʻi ʻoku ou tui te ne talamai ai kiate au e loloto hoʻo fakamoʻoní mo hoʻo mateakiʻi ʻa e ʻOtuá. Kapau te u fakalea foʻou ʻeku lea ki he kau faifekaú ʻi he taʻu ʻe 13 kuohilí, ko e meʻa ʻoku tau fie maʻu lahi taha he taimi ní ko ha toʻu tangata maʻongoʻonga ʻo ha kakai lalahi kei talavou ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku mau fie maʻu kakato ho lotó mo ho laumālié. ʻOku mau fie maʻu ha kakai lalahi kei talavou ʻoku longomoʻui, faʻa fakakaukau mo faivelenga ʻoku poto he fakafanongo mo tali e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi hoʻo foua e ngaahi ʻahiʻahi mo e fakatauvele fakaʻaho ʻo e hoko ko ha mēmipa kei talavou, ʻo e Siasí he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko hono fakalea ʻe tahá, kuo taimi ke hikiʻi hake ʻa e tuʻungá, ʻo ʻikai ki he kau faifekaú pē, ka ki he kau toki ʻosi faifekaú mo hoʻomou toʻu tangatá kotoa. Ko ia ai, fakakaukauloto ki he ngaahi tali te ke fai ki he ngaahi fehuʻí ni:

  1. ʻOkú ke fekumi maʻu pē ʻi he folofolá?

  2. ʻOkú ke tūʻulutui ʻo fefolofolai mo hoʻo Tamai Hēvaní he pongipongi mo e pō kotoa pē?

  3. ʻOkú ke ʻaukai mo foaki ha paʻanga ʻaukai he māhina takitaha—neongo ai pē pe ʻokú ke masiva, faingataʻaʻia he akó pea ʻikai lahi hoʻo foakí?

  4. ʻOkú ke fakakaukau lahi ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau Fakalelei maʻaú ʻi he taimi ʻoku kole atu ai ke ke teuteuʻi, tāpuakiʻi, tufaki mo maʻu ʻa e sākalamēnití?

  5. ʻOkú ke ʻalu ki hoʻo ngaahi fakatahaʻangá peá ke feinga ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni?

  6. ʻOkú ke faitotonu ʻi ʻapi, ʻapiako, siasí mo e ngāué?

  7. ʻOkú ke maʻa fakaeʻatamai mo fakalaumālie? ʻOkú ke fakaʻehiʻehi mei he sio ponokalafí pe sio he ngaahi uepisaiti, makasini, faiva pe polokalama fakakompiuta hangē ko e ʻū tā Tinder pe Snapchat te ke ongoʻi fakamāʻia ʻo kapau ʻe sio atu hoʻo mātuʻá, kau taki faka-Siasí pe Fakamoʻuí tonu kiate koe ai?

  8. ʻOkú ke fakapotopotoʻi ho taimí—ʻo fakaʻehiʻehi mei he tekinolosia ʻoku taʻeʻaongá mo e mītia fakasōsialé ʻo kau ai ʻa e vaʻinga keimi vitioó, ʻa ia te ne lava ʻo huhu fakaongonoaʻi ho ngaahi ongoʻanga fakalaumālié?

  9. ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fie maʻu ke ke liliu mo fakaleleiʻi, ʻo kamata he pooni?

ʻOku ou fakamālō atu heʻeta kiʻi talanoa nounou mo fakatāutahá ni. ʻOfa pē naʻá ke tali totonu mo faʻa fakakaukau mai ki he fehuʻi takitaha. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ʻikai ke ke fai ʻi he fanga kiʻi tefitoʻi moʻoni faingofua ko ʻení, ʻoku ou tapou atu ke ke lototoʻa ʻo fakatomala leva pea fakafokifoki mai hoʻo moʻuí ke fenāpasi mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ongoongoleleí ki he tuʻunga fakaākonga ʻo e anga māʻoniʻoní.

Ngaahi tokoua, tuku muʻa ke u fai atu ha toe talatalaifale ʻe tokoni ke toe loloto ange ai hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi ho lotó mo e laumālié?

ʻOku ou fie fakamanatu atu kiate kimoutolu kau ʻosi ngāue fakafaifekaú ʻoku totonu ke kei hokohoko atu pē hoʻo teuteu ki he moʻuí mo ha fāmilí. ʻOku ʻikai ʻuhinga e “RM” ia ko e “retired Mormon (Māmonga mālōlō)!” ʻI hoʻo hoko ko ha taha ʻosi ngāue fakafaifekaú, ʻoku totonu ke ke “femoʻuekina … ʻi he holi lahi ʻi ha ngāue lelei, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko [hoʻo] fili tauʻatāina … pē [ʻaʻau], pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi.”2

Kātaki fakaʻaongaʻi e ngaahi taukei naʻá ke ako ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú ke faitāpuekina e moʻui ʻa e kakai ʻoku mou feohi fakaʻahó. ʻOua ʻe toʻo hoʻo tokangá mei he tokoni ki he niʻihi kehé koeʻuhí ko hoʻo tokanga ki he akó, ngāué pe feohi fakasōsialé. Fakapalanisi hoʻo moʻuí ʻaki e ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻokú ne fakamanatu mo teuteuʻi koe ke hokohoko atu hoʻo tokoni fakaʻaho ki he niʻihi kehé.

Naʻá ke ako ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú ki he mahuʻinga ʻo e ʻaʻahi ki he kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻOku ou fakatauange ʻe lava ke mahino ki hotau kakai kei talavou kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe naʻá ke ngāue fakafaifekau pe ʻikai, ʻa hono mahuʻinga ʻo e ʻaʻahi ki he kakai ʻoku taʻelatá, puké pe ongoʻi loto foʻí—ʻo ʻikai koeʻuhí ko hano vahe atu, ka koeʻuhí ko hoʻo ʻofa moʻoni ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne fānaú.

Ko kimoutolu ʻi he ako māʻolungá ʻoku teuteu ngāue fakafaifekaú, ʻoku ou poupou atu ke mou kau pea lavaʻi ʻa e seminelí. ʻOku totonu ke lesisita e kakai lalahi kei talavoú ʻi he kalasi ʻinisititiuti fakalotú.3 Kapau ʻokú ke ako ʻi ha ʻapiako ʻa e Siasí, fakakau atu e kalasi lēsoni fakalotú ʻi he semesitā fakaako kotoa pē. ʻI he faʻahitaʻu mahuʻinga ko ʻení ʻo e teuteu ki he ngāue fakafaifekaú pe mali taʻengatá pea mo hoʻo moʻui ko ha taha lahí, kuo pau ke ke kumi ha ngaahi founga ke ke ako mo tupulaki ai pea maʻu e ngaahi ueʻi mo e tataki fakalaumālié ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke tokoni atu hano ako fakalelei ki he ongoongoleleí ʻi he faʻa lotu he ngaahi kalasi seminelí, ʻinisititiutí pe lēsoni fakalotú, ke ke aʻusia e taumuʻa ko iá.

Tatau ai pē pe ʻokú ke ako ʻi ha ʻapiako Siasi pe ʻikai, pe ʻokú ke ako ʻunivēsiti pe ʻikai, ʻoua naʻá ke fakakaukau ʻokú ke fuʻu femoʻuekina ke ako e ongoongoleleí. ʻE ngaohi ʻe he ngaahi kalasi seminelí, ʻinisititiutí pe lēsoni fakalotú ke palanisi hoʻo moʻuí pea mo tokoni atu ki hoʻo ako fakaʻatamaí, ʻaki hono ʻoatu ha toe faingamālie ke ke fakaʻaongaʻi ho taimí ʻi hono ako ʻo e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kalasi fisifisimuʻa ʻe fā ʻoku ou poupouʻi atu e kakai lalahi kei talavou kotoa pē ke nau vakaiʻi pea mo kau ki aí.4

Pea ʻoua naʻa ngalo ko e ngaahi kalasi mo e ʻekitivitī ʻoku fai ʻi hoʻomou ʻinisititiuti fakafeituʻú pe ʻi homou uooti pe siteiki kakai lalahi kei talavoú, ʻe hoko foki ia ko ha feituʻu ʻe lava ke fefakamaamaʻaki mo fepoupouʻaki ai e kau talavoú mo e kau finemuí ʻi hoʻomou ako mo tupulaki fakalaumālié pea mo feohi fakatahá. Ngaahi tokoua, kapau te mou kiʻi tuku hifo hoʻomou telefoni toʻotoʻó ka mou vakavakai holo, mahalo naʻa lava ke ke maʻu ʻi he ʻinisititiutí ho hoa ki he kahaʻú.

ʻOku taki atu ai au ki ha faleʻi ʻe taha ʻoku ou tui ʻoku mou ʻilo ʻe fakahoko atu: ʻOku fie maʻu ʻa kimoutolu kakai lalahi tāutahá ke mou teiti pea mali. ʻOua muʻa ʻe toe fakatoloí! ʻOku ou tui ʻoku manavasiʻi hamou niʻihi he faʻu fāmili foʻoú. Ka ʻo kapau te mou mali mo e tokotaha totonú ʻi he taimi totonu ʻi he feituʻu totonú, he ʻikai fie maʻu ia ke ke manavasiʻi. Ko hono moʻoní, te ke hao ai he fetaulaki mo ha ngaahi palopalema lahi ʻo kapau te ke “femoʻuekina moʻoni” ʻi he teiti angatonú, faikaumeʻá mo e nofo malí. ʻOua naʻá ke text ki ai! Lea ho ngutú ʻo fakafeʻiloaki koe ki he ngaahi ʻofefine angatonu ʻo e ʻOtuá ʻoku mou feohí. Mahalo naʻa ʻohovale ia hoʻo lea angé–pea ʻio atu ai pē.

Ka ʻe kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻe lava ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻo fakaleleiʻi ha meʻa pē ʻe fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakafou Heʻene feilaulau fakaleleí.

ʻI he efiafí ni ʻi heʻetau teuteu ke fakamanatua ʻa e Sāpate Toetuʻú ʻapongipongí, kātaki ʻo ke kiʻi tuʻu hifo mo au ʻo manatua ʻa e meʻaʻofa ʻa Kalaisi ko e Fakaleleí. Manatuʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofeina taha pē koe ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe tuʻunga ʻi he Fakaleleí, ʻa hono toʻo ʻe he Huhuʻí kiate Ia hotau ngaahi faingataʻaʻiá, mamahí mo e angahalá. Naʻe mahino ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻa hotau tūkunga fakafoʻituituí ʻi heʻene aʻusia tonu ʻetau ngaahi ʻamanaki tō-noá, faingataʻá mo e mamahí ʻi Heʻene mamahi ʻi Ketisemaní pea mo e funga kolosí.5 Naʻá Ne pekia ke fakahaaʻi fakaʻosi ʻEne ʻofa maʻatautolú pea naʻe telio ia ʻi ha fonualoto foʻou he pō fakamamahi ko iá.

Naʻe toe tuʻu ʻa Sīsū mei he maté ʻi he pongipongi Sāpaté—pea talaʻofa mai ai ha moʻui foʻou maʻatautolu kotoa pē. Naʻe fekau leva ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú ki Heʻene kau ākongá ke nau akoʻi e tokotaha kotoa pē ke tui kia Kalaisi, fakatomala mei he angahalá, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea kātaki ki he ikuʻangá. Ngaahi tokoua, ʻoku tau ʻilo naʻe ʻaʻahi ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fakafoki mai ʻiate ia ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi tokoua, ke mou toʻa. Tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku talaʻofa mai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻe ʻatautolu e meʻa kotoa pē ʻoku tau fie maʻu ke fai ʻi he māʻoniʻoní. ʻOku falala atu e kau taki ʻo e Siasí kiate kimoutolu. ʻOku mau fie maʻu kimoutolu kotoa kakai lalahi kei talavoú ke mou mali, ngāue pea hoko ko ha kau taki ʻi he kahaʻú, pea ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalao ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.