2010–2019
Ko e Hiva ʻo e Ongoongoleleí
ʻEpeleli 2015


Ko e Hiva ʻo e Ongoongoleleí

Ko e fasi ʻo e ongoongoleleí, ʻa e ongoʻi fakalaumālie fiefia ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku liliu ai e lotó pea ko e tupuʻanga ia ʻo e holi māʻoniʻoni kotoa pē.

Ne u fanongo he ngaahi taʻu kuohilí ki ha fakaʻekeʻeke he letioó ʻo ha toketā ne ngāue ʻi he Puleʻanga Navahoó. Naʻá ne fakamatalaʻi haʻane aʻusia ʻi ha pō ʻe taha he taimi naʻe ʻoange ai ha motuʻa ʻInitia ʻulu loloa ki he loki ʻo e meʻafakatuʻupakeé. Naʻe toʻo mai ʻe he toketaá ʻene pepá mo ʻeke ange ki he tangataʻeikí, “Ko e hā ha tokoni te u fai?” Naʻe sio fakamamaʻu e tangataʻeikí mo fakalongolongo pē. Ne hohaʻa e toketā kei talavoú ʻo toe feinga pē. Naʻá ne pehē ange, “He ʻikai ke u lava ʻo tokoni atu kapau te ke fakalongolongo pē. Talamai e ʻuhinga ʻokú ke haʻu ai ki falemahakí.”

Ne sio hake e tangataʻeikí ʻo pehē ange, “ʻOkú ke poto he tauʻolungá?” ʻI hono fakakaukauʻi ʻe he toketā kei talavoú e fehuʻi ngali kehé, ne mahino ki ai mahalo ko e tokotaha puké ko ha tangata faitoʻo fakamatakali, he ʻoku nau fakaʻaongaʻi e hivá mo e tauʻolungá ki hono faitoʻo e puké ʻo ʻikai tatau mo e faitoʻo ʻa e falemahakí.

Ne tali ange ʻe he toketaá, “ʻIkai. ʻOku ʻikai te u poto he tauʻolungá. ʻOkú ke poto he tauʻolungá?” Naʻe kamokamo e tangataʻeikí. Ne ʻeke ange leva ʻe he toketaá, “Te ke lava ʻo akoʻi au he tauʻolungá?”

Ne u faʻa fakakaukau maʻu pē ki he tali ʻa e tangataʻeikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne pehē mai, “Te u lava ʻo akoʻi koe ke ke tauʻolunga, ka kuo pau ke ke fanongo ki he hivá.”

ʻOku tau faʻa lava lelei ke akoʻi ʻi hotau ngaahi ʻapí e meʻa ʻoku totonu ke tau faí ka ʻoku ʻikai ke faʻa mahino lelei ki he mēmipa ʻo hotau fāmilí e ʻuhinga ʻoku tau fai ai e meʻa ko iá. Hangē pē ko e ʻiloʻi lelei ʻe he tangataʻeiki faitoʻó, ʻoku faingataʻa ke tauʻolunga taʻe ʻi ai ha hivá. ʻOku ʻikai fakafiefia mo fakamānako e tauʻolunga taʻe ʻi ai ha fasí—pea toe fakamā. Kuó ke ʻosi ʻahiʻahiʻi ia?

ʻI he vahe 8 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe akoʻi ʻe heʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele, “ʻIo, vakai, te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (veesi 2). ʻOku tau akoʻi ʻi hotau ʻatamaí e ngaahi sitepu ʻo e tauʻolungá, ka ʻoku tau fanongo ʻaki hotau lotó ki he hivá. Ko e ngaahi sitepu ʻo e tauʻolunga ʻo e ongoongoleleí, ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau faí; ko e fasi ʻo e ongoongoleleí e ongoʻi fakalaumālie fiefia ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku liliu ai e lotó pea ko e tupuʻanga ia ʻo e holi māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku fie maʻu ha faʻa kātaki ʻi he tauʻolungá, ka ʻe toki maʻu pē ʻa e fiefia he tauʻolungá ʻi heʻetau fanongo ki he fasí.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakaangaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí he meʻa ʻoku tau faí. ʻOku mahino pē ia. ʻOku faʻa ʻasi ngali kehe pe ʻikai matamatalelei pe hangē ko e lau ʻa e folofolá “makehe” (1 Pita 2:9) ʻa kinautolu ʻoku tauʻolungá kiate kinautolu ʻoku ʻikai lava ke fanongo ki he fasí. Kuo tuʻu nai hoʻo kaá ʻi ha maama ʻo ofi atu ki ha kā ʻe taha naʻe tauʻolunga mo hiva e fakaʻulí he leʻolahi tahá kae ʻikai te ke lava ʻo fanongo ki ha meʻa he naʻe takai hoʻo sioʻatá ki ʻolunga? Naʻá ne kiʻi hā ngali kehe nai? Kapau ʻoku ako tauʻolunga pē ʻetau fānaú kae ʻikai ako ke fanongo mo ongoʻi e hiva fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí, ʻe iku pē ki haʻanau ongoʻi taʻe fiemālie he tauʻolungá ʻo tuku e tauʻolungá pe toe kovi angé ko e kei fai pē ʻa e tauʻolungá koeʻuhí ko hono teke ʻe he niʻihi kehe ʻoku nau kaungā tauʻolungá.

Ko e pole leva kiate kitautolu kotoa ʻoku fekumi ke akoʻi e ongoongoleleí ko hono fakalahi e meʻa ʻoku akoʻí ke mahulu ange he tauʻolungá. ʻOku makatuʻunga e fiefia ʻetau fānaú heʻenau malava ke fanongo mo manako he hiva fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā e founga te tau fakahoko ʻaki iá?

ʻUluakí, kuo pau ke ʻai ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo e ongoongoleleí kae lava ke tau ongoʻi e ueʻi ʻa e laumālié. ʻI he kuohilí, kimuʻa he kuonga fakakomipiutá, naʻe lava ke maʻu e letiō ne mau saiʻia aí ʻi hono ueʻi holo pē e hui ʻo e letioó ke tuʻu he feituʻu totonú. ʻI heʻemau fai iá, ʻoku ʻikai ke faʻa ongo lelei mai e fasí. Ka ʻi he taimi pē ʻoku tonu aí, te mau fanongo lelei leva ki he fasi ʻoku mau saiʻia aí. ʻE fakatonutonu ʻetau moʻuí ki he tuʻunga totonú kae toki lava ke tau fanongo ki he fasi ʻo e Laumālié.

ʻI heʻetau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hili e papitaisó, ʻoku fakafonu kitautolu ʻe he fasi fakalangi ʻoku hoko ai e uluí. ʻOku liliu hotau lotó, pea ʻoku ʻikai ke tau toe “holi ke faikovi ka ke failelei maʻu pē” (Mōsaia 5:2). Ka he ʻikai kātakiʻi ʻe he Laumālié ʻa e ʻulungaanga taʻeʻofá pe loto-hikisiá pe meheká. Kapau ʻe mole mei heʻetau moʻuí e tākiekina pelepelengesi ko iá, ʻe lava ke mole vave ʻa e moʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí ʻo aʻu ki haʻane longo ʻaupito. Naʻe fai ʻe ʻAlamā ha fehuʻi mahuʻinga: “Pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ko ʻeni ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?” (ʻAlamā 5:26).

Ngaahi mātuʻa kapau ʻoku ʻikai ke tau fengāueʻaki lelei mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, ʻoku fie maʻu ke tau liliu kae lava ʻo tau toe fengāueʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, kuo pau ke tau fakakaukau ki hotau ʻalungá (vakai, “Vakai ki he ʻAlunga ʻa Ho Vaʻé,” Liahona, 2014, 86–88). ʻOku tau ʻilo e founga ke fakahoko ʻakí. Kuo pau ke tau ʻalu he hala tatau ne tau foua he fuofua taimi ne tau fanongo ai ki he ngaahi hiva fakalangi mālie ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tau ngāueʻi e tui kia Kalaisí, fakatomala, mo toʻo e sākalamenití; pea tau ongoʻi mālohi ange ai e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe toe kamata leva ke ongo mai e ngaahi fasi ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí.

Ko hono uá, ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he hivá, kuo pau ke tau feinga ʻaki hotau lelei tahá ke fai ia ʻi hotau ʻapí. ʻOku ʻikai ke lava ia ʻo fakamālohiʻi pe fakakounaʻi. “ʻOku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí”—pe ʻi he mālohi ʻo e tamaí pe faʻeé pe lahi tahá pe leʻo lahi tahá—“kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū, … mo e ʻofa taʻe mālualoi; [mo e] angaʻofa” (T&F 121:41–42).

Ko e hā ʻoku tataki ai ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ʻení e mālohi mo e ivi tākiekina ʻo e ʻapí? Koeʻuhi he ko e ngaahi ʻulungaanga ia ʻokú ne fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ngaahi ʻulungaanga ia ʻokú ne fakatonutonu hotau lotó ki he fasi ʻo e ongoongoleleí. ʻE fakahoko lelei mo fakafiefia ange e tauʻolungá ʻe he fāmilí kotoa, ʻo ʻikai fie maʻu ki ai ha fakamanamana pe fakamamahi pe fakakounaʻi.

ʻI he kei iiki ʻema fānaú, naʻá ma fai ha hiva fakamohemohe ʻo e ʻofa taʻe mālualoí, pea ko e taimi ʻoku nau leangataʻa ai mo ʻikai fie ʻalu ʻo mohé, ne fie maʻu ke ma hivaʻi ha hiva fakamohemohe ʻo e kātaki fuoloá. ʻI heʻenau talavou siʻí, naʻe lava ke ma tukunoaʻi e ngaahi ongo fakamamahi ʻo e fakafekikí mo e fakamanamaná, kae fai ha hiva fakaʻofoʻofa ʻo e fakakolekolé—pea hivaʻi leva e veesi hono ua ʻo e hiva fakamohemohe ʻo e kātaki fuoloá. ʻE lava e ngaahi matuʻá ke fakahoko lelei e ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻa ʻo e angaʻofá mo e angamaluú. ʻE lava ke tau fakaafeʻi ʻetau fānaú ke tau hiva fakataha ʻi heʻetau teuteu ke angaʻofa ki ha kaungāʻapi ʻoku faingataʻaʻia.

He ʻikai ke hoko ia ʻi ha foʻi taimi pē ʻe taha. ʻOku hangē pē ko hono ʻiloʻi ʻe he tokotaha mūsika ʻiloá, ʻa e fie maʻu ke fai ha ako hiva lahi kae lava ʻo toki fai ha hiva fakaʻofoʻofa. Kapau ko hono kamataʻi e hivá naʻe leʻo ua pea ʻikai ke tonu, manatuʻi he ʻikai lava ke fakatonutonu ʻaki e fehalākí ʻaki e fakaangá. ʻOku hangē e fekeʻikeʻi ʻi ʻapí ko ha loki ʻoku fakapoʻuli. ʻOku ʻikai hano ʻaonga ke fakaʻitaʻi e fakapoʻulí. ʻOku fie maʻu ke tau kapusi e fakapoʻulí ʻaki e māmá.

Ko ia, kapau ʻoku fuʻu leʻo lahi e laulaló ʻi hoʻomou kuaea fakafāmilí, pe fuʻu tatangi e filo ʻo e kītaá ʻi hoʻomou kau tā meʻá, pe kapau kuo leʻo ua e penisioó, ʻai pē hoʻo kātakí ke lahi. Kapau ʻoku ʻikai te ke fanongo ki he hiva ʻo e ongoongoleleí ʻi homou ʻapí, kātaki ʻo manatuʻi e ongo foʻi leá ni: akoako pē. ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe fakafonu ho ʻapí ʻe he hiva ʻo e ongoongoleleí ʻaki ha fiefia ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi.

Neongo hono fakahoko leleí, he ʻikai lava ʻe he hivá ia ke ne fakaleleiʻi kotoa ʻetau ngaahi palopalemá. ʻE kei ʻi ai pē ha ngaahi taimi fakamamahi mo fakafiefia ʻi heʻetau moʻuí. Ko e natula ia ʻo ʻetau moʻui fakamatelié.

Ka ʻi he taimi ʻoku tau tānaki atu ai e hivá ki hono fakahaka ʻo e tauʻolungá, ʻoku faʻa ngaʻunu leva kimuʻa e ngaahi sīpinga faingataʻa ʻo e nofo malí mo e moʻui fakafāmilí ke potupotutatau mo fenāpasi. ʻE ʻomi ʻe hotau ngaahi faingataʻá ha ngaahi meʻa lelei ʻoku nau fepoupouaki. ʻE kamata ke fakatō ʻe he ngaahi tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí e ngaahi hahau mei he langí ki hotau laumālié. ʻE hoko maʻu pē e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua, mo hotau tokotoko—ko ha mālohi mo e tākiekina—ko ha tokotoko taʻe faʻa liliu ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní. Pea ʻe taʻengata hotau tofiʻá. Pea ʻi he ʻikai ha fakakounaʻí ʻe tafe mai ia kiate kitautolu ʻo taʻengata pea taʻengata (vakai T&F 121:45–46).

ʻOku ou lotua mo fakatauange ke hoko ia ʻi heʻetau moʻuí mo hotau ngaahi ʻapí takitaha ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.