2010–2019
Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí—ko ha Meʻaʻofa Toputapu
ʻEpeleli 2015


Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí—ko ha Meʻaʻofa Toputapu

Kuo foaki mai kiate kitautolu takitaha ha taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuo foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi manatu lelei tahá ko ʻeku ʻalu ki he fakataha lakanga fakataulaʻeikí ko ha tīkoni naʻe toki fakanofo mo e hivaʻi he ʻuluaki himí, Mou haʻu kātoa mai, ʻa e kau maʻu mafaí.”1 ʻOku ou toe fakaongo atu he pooni, ki he taha kotoa kuo fakatefua heni he Senitā Konifelenisí pea, mo e funga ʻo e māmaní, ʻa e laumālie ʻo e himi makehe ko iá pea mo pehē atu kiate kimoutolu, “Mou haʻu kātoa mai ngaahi foha ʻo e ʻOtuá kuo mou maʻu e lakanga fakataulaʻeikí,” tau fakakaukauʻi hotau uiuiʻí; tau fakakaukau ki hotau ngaahi fatongiá; tau fakapapauʻi hotau ngafá; pea tau muimui ʻia Sīsū Kalaisi, ko hotau ʻEikí. Neongo te tau kehekehe ʻi hotau taʻu motuʻá, anga fakafonuá, pe tangataʻi fonuá, ka ʻoku tau taha pē ʻi hotau ngaahi uiuiʻi fakataulaʻeikí.

ʻOku mahuʻinga taha kiate kitautolu ʻa hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, kia ʻŌliva Kautele pea mo Siosefa Sāmita ʻe Sione Papitaisó. Pea ʻoku tatau pē, ko ha meʻa mahuʻinga foki ʻa e fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, kia Siosefa mo ʻŌliva Kautele ʻe Pita, Sēmisi, mo Sioné.

Tau fakakaukauʻi fakamātoato ʻaupito muʻa ʻa e ngaahi uiuiʻi, ngaahi fatongia, mo e ngaahi ngafa ʻoku haʻu mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú.

Naʻá ku ongoʻi ha fatongia lahi ʻi hono ui au ke u hoko ko e sekelitali ʻo e kōlomu ʻo ʻeku kau tīkoní. Naʻá ku teuteuʻi fakalelei ʻa e ngaahi lekooti naʻá ku tauhí, he naʻá ku loto ke fai ʻa e lelei taha naʻá ku ʻilo ki he uiuiʻi ko iá. Naʻá ku laukau ʻaki ʻeku ngāué. Kuo hoko ʻa e fai e meʻa kotoa ʻoku ou lavá, ki he lelei taha ʻoku ou maʻú, ko ʻeku taumuʻá ia ʻi ha fatongia pē kuó u fua.

ʻOku ou fakatauange ko e talavou kotoa pē kuo fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku ʻoange kiate ia ha ʻilo fakalaumālie ki he toputapu ʻo hono uiuiʻi kuo fakanofo ki aí, pea pehē ki ha ngaahi faingamālie ke fakahoko totonu ʻa e uiuiʻi ko iá. Naʻá ku maʻu ha faingamālie pehē ʻi heʻeku kei tīkoní ʻi he taimi ne kole mai ai ʻe he pīsopé ke u ʻave ʻa e sākalamēnití ki ha taha mamatea naʻe nofo ʻi ha maile nai ʻe taha mei homau ʻapisiasí. ʻI heʻeku tukituki he matapā ʻo Misa Loití ʻi he pongipongi makehe ko iá, ne u fanongo ki he ui mai hono kiʻi leʻo vaivaí, “Hū mai,” naʻe ʻikai ngata pē heʻeku hū atu ki siʻono kiʻi fale masivá ka ki ha loki naʻe fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻá ku ʻunu atu ki he veʻe mohenga ʻo Loití ʻo mono fakalelei hifo ha meʻi mā ki hono loungutú. Hili ia peá u toʻo ʻa e ipu vaí, ke lava ʻo inu. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e loʻimata ʻi siʻono fofongá ʻi heʻeku ʻalú, heʻene pehē mai, “ʻOfa ke tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá, ʻe hoku foha.” Pea naʻe tāpuakiʻi au ʻe he ʻOtuá—ke u fakahoungaʻi ʻa e fakataipe toputapu ʻo e sākalamēnití pea mo e lakanga fakataulaʻeiki naʻá ku maʻú.

He ʻikai toe ngalo ʻi ha tīkoni, akonaki, pe taulaʻeiki mei homau uōtí, ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakangalongataʻa naʻa mau fai ki Kalakesitoni, ʻIutaá ki he faʻitoka ʻo Māteni Hālisí, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻemau tuʻu takatakai he maka kalānite ʻokú ne fakaʻilongaʻi hono faʻitoká, pea lau ʻe ha taha ʻo e kau taki ʻo e kōlomú kiate kimautolu ʻa e ngaahi lea ongo mei he “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” ʻoku tuʻu ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe tupulaki ʻenau ʻofa ki he lekooti toputapu ko iá pea mo e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu aí.

Ko ʻemau kaveinga ʻi he ngaahi taʻu ko iá ke mau hoko ʻo hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. Naʻe fakamatalaʻi kinautolu ʻo pehē:

“Kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.”2

ʻOku ʻikai ke u fakakaukau ki ha toe taumuʻa taau ange ke maʻu ʻe ha talavou ka ko hano fakamatalaʻi ʻo hangē ko e ngaahi foha lototoʻa mo māʻoniʻoni ʻo Mōsaiá.

ʻI he ofi ke hoko hoku taʻu 18 mo teuteu ke u hū ki he ngāue fakakautau naʻe fie maʻu ki ai e kau talavoú he lolotonga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmaní Hono II, naʻe fakaongoongoleleiʻi au ke u maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ka naʻe ʻuluaki fie maʻu ke u telefoni ki heʻeku palesiteni fakasiteikí, Paula C. Saʻile, ke ma ʻinitaviu. Ko ha taha ia naʻe ʻofa he folofolá pea mahino ki ai, pea ko ʻene taumuʻá ʻoku totonu ke ʻofa pea mo mahino pehē ia ki he taha kotoa. ʻI heʻeku fanongo mei ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ki heʻene ngaahi ʻinitaviu fakaʻāuliliki mo lolotó, ne u holi ke siʻi ha lave ki heʻeku ʻilo fakafolofolá; pea, ko e taimi naʻá ku telefoni ai ki aí, naʻá ku fokotuʻu ange ke ma talanoa ʻi he Sāpate hokó, ʻa ia ko ha houa ʻe taha kimuʻá heʻenau taimi houalotu sākalamēnití.

Ko ʻene talí: “ʻOi, Misa Monisoni, he ʻikai ke maʻu ai ha taimi feʻunga ke ta vakaiʻi ʻa e folofolá.” Naʻá ne fokotuʻu mai leva ha taimi naʻe houa ʻe tolu ia kimuʻa pea toki hoko ʻene houalotu sākalamēnití, peá ne talamai ke u ʻalu ange mo ʻeku ngaahi folofolá kuo ʻosi fakaʻilongaʻi kotoa.

Naʻe talitali fiefia au ʻi he taimi naʻá ku aʻu atu ai ki hono ʻapí he Sāpaté, pea kamata leva ʻa e ʻinitaviú. Naʻe pehē mai ʻa Palesiteni Saile, “ʻE Monisoni, ʻokú ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Kuo ʻi ai ha taimi ne tauhi mai ai ha kau ʻāngelo kiate koe?” Naʻá ku tali ange ʻikai. Ko e taimi naʻá ne fehuʻi ai pe naʻá ku ʻilo naʻe ʻi ai ʻeku totonu ki he faʻahinga meʻa peheé, naʻá ku toe tali ange kuo teʻeki ai ke u ʻilo.

Naʻá ne fakahinohino mai leva, “ʻE Monisoni, lau maʻuloto mai ʻa e vahe 13 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá .”

Naʻá ku kamata leva, “ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló …”

Ne pehē mai ʻa Palesiteni Saila, “Taʻofi. Peá ne faleʻi mai leva ʻi ha leʻo molū, mo angaʻofa, “Misa Monisoni, ʻoua naʻa teitei ngalo ʻi hoʻo hoko ko e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.”

Naʻe mei hangē pē naʻe ʻi he lokí ha ʻāngelo he ʻaho ko iá. Kuo teʻeki ai teitei ngalo ʻa e ʻinitaviu ko iá. ʻOku ou kei ongoʻi ʻa e laumālie ʻo e meʻa molumalu ko iá ʻi heʻema lau fakataha ʻa e ngaahi fatongia, ngaahi ngafa, mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí—ko ha ngaahi tāpuaki he ʻikai ngata pē heʻetau maʻú ka ʻe toe maʻu foki ia ʻe hotau fāmilí mo e niʻihi kehe te tau maʻu ʻa e faingamālie ke tokoniʻí.

Naʻe fakanofo au ko e kaumātuʻa, pea ʻi he ʻaho ʻo ʻeku mavahe ke ngāue ʻi he tautahí, naʻe kau fakataha ha mēmipa ʻo ʻeku kau pīsopelikí mo hoku familí he fakahekeheka au ʻi he taʻuʻanga lēlué. Kimuʻa pea hoko ʻa e taimi heká, naʻá ne mono mai ki hoku nimá ha kiʻi tohi naʻe ui ko e Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Faifekaú. Naʻá ku kata mo talaange ʻoku ʻikai ko haʻaku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Peá ne tali mai, “ʻAlu pē mo ia. Mahalo naʻa ʻaonga.”

Naʻá ku fai ia. Naʻá ku fie maʻu ha meʻa lōloa ʻoku fefeká ke tokalalo ʻi heʻeku kato folaú koeʻuhí ke māʻopoʻopo ange hoku valá pea mo siʻi ʻene manusinusí. Ko e Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Faifekaú ʻa e meʻa naʻá ku fie maʻú, pea naʻe faʻo lelei pē ia ʻi heʻeku kato folaú ʻi ha uike ʻe 12.

ʻI he pō kimuʻa pea mau mālōlō Kilisimasí, naʻe tuku ʻemau fakakaukaú ki ʻapi. Naʻe lōngonoa ʻa e ʻapi sōtiá, ka naʻe maumauʻi ia ʻe haku kaungāmeʻa ʻi he mohenga hoko maí ko ha tamasiʻi Māmonga, ko Lileni Malolo naʻe kamata ke toʻe mamahi. Naʻá ku ʻeke hono ʻuhingá, peá ne talamai ʻoku fuʻu puke lahi moʻoni. Naʻe ʻikai ke fie ʻalu ia ki he falemahaki he ʻapitangá, he naʻá ne ʻiloʻi ka fai ia ʻe taʻofi ai haʻane ʻalu ki ʻapi ʻi he ʻaho hono hokó.

Naʻe hangē naʻe fakaʻau ʻo kovi ange ʻi he fakalau atu ʻa e taimí. Fāifai, peá ne kole mai ʻi heʻene ʻiloʻi ko e kaumātuʻa aú, ke u faingāue ange ki ai.

Kuo teʻeki ai ke u fai ʻe au ha faingāue kimuʻa, kuo teʻeki ai ke fai mai ha faingāue kiate au, pea kuo teʻeki ai ke u sio au ʻi hano fai ha faingāue. Ko e taimi naʻá ku lotu loto ai ke maʻu ha tokoní, naʻá ku manatuʻi ʻa e kiʻi Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Faifekaú ʻi he takele ʻo ʻeku kato folaú. Naʻá ku huaʻi fakavavevave ʻa e kato folaú pea toʻo atu ʻa e kiʻi tohí ki he māmá. Naʻá ku lau ai ʻa e founga ki he faingāue ʻa ha taha ki he mahakí. Naʻá ku fakahoko leva ʻa e tāpuakí, kae sio pē ha kau sōtia fie ʻilo tokolahi. Kimuʻa peá u faʻo ʻeku kató, kuo ʻosi mātemohe ʻa Lileni Malolo ia, hangē ha kiʻi tamasiʻí. Naʻe ʻā hake ʻi he pongipongi hono hokó kuo sai. Naʻe lahi ʻema ongoʻi houngaʻiá koeʻuhí ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Kuo ʻomi ʻe he ngaahi taʻú ha ngaahi faingamālie lahi ange ke fakahoko ai ha ngaahi tāpuaki kiate kinautolu faingataʻaʻiá ʻo laka ange he lahi ʻoku ou malava ke laú. Naʻe ʻai au ʻe he faingamālie kotoa pē ke u fakahoungaʻi lahi ʻa e meʻaʻofa toputapu kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate aú. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo tuʻo lahi ʻeku siotonu ʻi hono mālohí. Kuó u mātaʻia hono iví. Kuó u fakatumutumu ʻi he ngaahi mana kuó ne fakahokó.

ʻE ngaahi tokoua, kuo foaki mai kiate kitautolu takitaha ha taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuo faifaiangē pea foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e taimi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai hotau lakanga fakataulaʻeikí mo moʻui taau ʻi he taimi kotoa peé, ʻe tafe mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate kitautolu. ʻOku ou saiʻia ʻi he fakalea ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, vahe 121, veesi 45, ʻa ia ʻokú ne talamai ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau taau aí: “Tuku foki ke fonu ʻa ho lotó … ʻi he manavaʻofa ki he kakai fulipē, pea ki he fale ʻo e tuí pea tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.”

ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kuo tau tali ʻEne uí; ʻoku tau ʻi Heʻene ngāué. Tau ako muʻa ʻiate Ia. Tau molomolo mui vaʻe ʻiate Ia. Tau moʻui fakatatau mo ʻEne ngaahi akonakí. ʻI heʻetau fai iá, te tau mateuteu ai ki ha faʻahinga ngāue pē ʻokú Ne kole ke tau fai. Ko ʻEne ngāue ʻeni. Ko Hono Siasí ʻeni. ʻIo, ko Ia hotau ʻEikitaú, ko e Tuʻi ʻo e Nāunau, ʻa ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui pea ʻoku ou fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi Hono huafa māʻoniʻoní, ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Mou Haʻu Kātoa Mai,” Ngaahi Himi, fika 204.

  2. ʻAlamā 17:2–3.