2010–2019
O Lea Na Latou Faafilemu Ai Lo Latou Matata’u
Aperila 2015


O Lea Na Latou Faafilemu Ai Lo Latou Matata’u

E le pei la o le mata’u faalelalolagi lea e tupu ai le te’i ma le atuatuvale, o le mata’u i le Atua o se puna lea o le filemu, faamautinoaga, ma le talitonuga.

Ou te manatua lelei se aafiaga sa ou oo i ai a o tamaitiiti. I se tasi o aso a o matou taaalo ma au uo, sa faafuasei ai ona ta’e ia a’u se faamalama o se faleoloa e lata ane i lo matou fale. A o nuti ai le tioata ma tatagi leotele le faailoilo, sa faatumulia lou loto ma le mafaufau i se fefe lē mautonu. Sa vave ona ou iloaina ua lofituina au e faaalu le toega o lou olaga i le falepuipui. Sa iu ina tauanauina au e ou matua ia ou sau i fafo mai se mea na ou lafi ai i lalo o lou moega ma fesoasoani ia te au ia faia se faaleleiga ma le pule o le faleoloa. O le mea e lelei ai, sa lei oo le faafalepuipuiina o au.

O le fefe na ou lagonaina i lena aso sa lofituina ma moni. E te lagonaina ma le le masalosalo ni lagona sili atu o le mata’u i le maea ai ona iloa o se faigata faalesoifua maloloina faaletagata lava ia, i le iloaina o se tagata o le aiga i tulaga faigata po o le lamatia, po o le matauina o mea faapopoleina o loo tutupu i le lalolagi. I ia tulaga, o lagona faanoanoa o le fefe e aliae ona o le taufaamatau o mea lamatia, lē mautonu, po o le tiga ma e ala i aafiaga e le faamoemoeina, o nisi taimi e faafuasei, ma e foliga mai e maua ai se taunuuga le lelei.

I o tatou olaga i aso uma, o lipoti faifai pea o fetauaiga faasolitulafono, oge, taua, faiga piopio, faiga faatupu faalavelave, faaitiitia o amioga mama, faamai, ma malosiaga faataumaoi o le natura e mafai ona tupu mai ai le fefe ma le atuatuvale. E moni lava ua tatou ola i le vaitau na muai valoia e le Alii: “Ma i lena aso … o le a vāvāō le lalolagi atoa, ma o le a faavaivaia loto o tagata” (MF&F 45:26).

O lo’u faamoemoega o le faamatalaina o le auala e aveesea ai le fefe e ala i se malamalama sa’o e uiga i le faatuatua ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso. Ou te tatalo faatauanau ia faamanuia outou taitoatasi e le Agaga Paia a o tatou iloiloina faatasi lenei autu taua.

Fefe Faaletagata

I le faalogoina ai o le siufofoga o le Atua i le maea ai ona ai le fua faasaina, sa lalafi ai Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena. Sa fetalai atu le Atua ia Atamu ma fesili, “O fea o i ai oe? Ma [na tali Atamu], na ou faalogo atu i lou siufofoga … , ona ou fefe ai lea” (Kenese 3:9–10). E tatau ona matauina, o se tasi o uluai aafiaga o le Pa’u e mo Atamu ma Eva ina ia oo ai i le fefe. O lenei lagona malosi o se elemene taua o lo tatou olaga faaletino.

O se faataitaiga mai le Tusi a Mamona ua faamamafaina ai le mana o le iloa o le Alii (tagai 2 Peteru 1:2–8; Alema 23:5–6) e aveesea ai le fefe ma maua ai le filemu pe a tatou fetaiai ma le fili maoae.

I le laueleele o Helama, sa fefefe ai le nuu o Alema e ala i se autau a sa Lamana sa agai mai ia i latou.

“Peitai sa alu atu Alema ma ua tu i totonu o i latou, ma apoapoai atu ia te i latou ia aua ne’i o latou fefefe, ae … manatua le Alii lo latou Atua ma o le a ia laveaiina i latou.

“O lea na latou faafilemuina ai lo latou matata’u” (Mosaea 23:27–28).

Ia matau sa lei faafilemuina e Alema le matata’u o le nuu. Ae, sa fautua atu Alema i e talitonu ia manatua le Alii ma le laveaiga lea e na o ia e mafai ona aumaia (tagai 2 Nifae 2:8). Ma le malamalama o le leoleoga malu a le Faaola e mafai ai e tagata ona faafilemuina lo latou matata’u.

O le malamalama sa’o e uiga i le faatuatua ma le faatuatua i le Alii e faamalosia ai i tatou ia faafilemuina lo tatou matata’u ona ua na o Iesu Keriso lava le puna o le filemu tumau. Na Ia tautino mai, “Aoao mai ia te au, ma faalogo mai i a’u upu; savali i le agamalu o lo’u Agaga, ma o le a e maua ai le filemu ia te a’u” (MF&F 19:23).

Sa faamalamalama mai foi e le Matai, “O ia o le e faia galuega o le amiotonu o le a maua lona taui, o le filemu lea i le lalolagi lenei ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau” (MF&F 59:23).

O le faatuatuaina ma le talitonuga ia Keriso ma se faalagolagoga naunautai i Ana galuega, alofa mutimutivale, ma le alofatunoa e taitai atu i le faamoemoe e ala i Lana Togiola, i le Toetu ma le ola e faavavau (tagai Moronae 7:41). O sea faatuatua ma le faamoemoe e valaauliaina le filemu matagofie o le magafagafa lelei i o tatou olaga lea tatou te naunau uma i ai. O le mana o le Togiola ua mafai ai ona salamo ma faafilemu ai faanoanoaga ua mafua mai i le agasala; ua faamalosia ai foi i tatou ia vaai, faia, ma avea ma ni tagata lelei i ni auala e le mafai ona tatou iloaina pe ausiaina i o tatou gafatia faatapulaa faaleolaga nei. O le mea moni, o se tasi o faamanuiaga maoae o le avea ma soo tuuto “o le manuia foi mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai” (Filipi 4:7).

O le filemu e aumai e Keriso e faatagaina ai i tatou ia malamalama ai i le olaga faaletino e ala i le vaaiga taua o le faavavau ma maua ai se mausali faaleagaga (tagai Kolose 1:23) lea e fesoasoani ai ia i tatou ia faatumauina se taulaiga faifai pea i le taunuuga faalelagi. O lea, e mafai ai ona faamanuiaina i tatou ia faafilemuina lo tatou matata’u ona o Lana aoaoga faavae ua maua ai le faamoemoe ma le taitaiga i vaega uma o o tatou olaga. O Ana sauniga ma feagaiga e faamalosia ma faamafanafana ai [tatou] i taimi uma o le lelei ma le leaga. Ma ua aumaia e Lana pule o le perisitua le faamautinoaga e faapea o mea e sili ona taua e mafai ona tumau i le olaga nei ma i le faavavau.

Ae e mafai ona tatou faafilemuina le matata’u lea e faigofie ona lavelavea soo ai i tatou i lo tatou lalolagi i nei aso? O le tali i lenei fesili o se ioe manino. E tolu mataupu faavae autu o loo tutotonu i le mauaina o lenei faamanuiaga i o tatou olaga: (1) tepa atu ia Keriso, (2) atiae i luga o le faavae o Keriso, ma le (3) fetaomi atu i luma i le faatuatua ia Keriso.

Tepa Atu ia Keriso

O le fautuaga na tuu atu e Alema i lona atalii o Helamana ua faatatau tonu lava ia i tatou taitoatasi i aso nei: “Ioe, vaai ia e tepa atu i le Atua ma e ola ai” (Alema 37:47). E tatau ona tatou tepa atu ma faatumau ma le mausali lo tatou taulai i le Faaola i taimi uma ma i nofoaga uma.

Manatua le taimi na i ai Aposetolo a le Alii i totonu o se vaa, sa felafoaiina i le loloto o le sami. Sa afio atu Iesu ia i latou, ma savali i luga o le vai; ae sa latou lei iloaina o Ia, na latou alalaga atu i le matata’u.

“Ona fetalai atu loa lea o Iesu ia te i latou, ua faapea atu, Ia outou loto tetele; o a’u lava, aua tou te matatau.

“Ua tali mai Peteru ia te ia, ua faapea mai, Le Alii e, afai o oe, ia e fetalai mai ia te au, ou te alu atu ia te oe i luga o le vai.

“Ona fetalai atu ai lea o ia, Ina sau ia” (Mataio 14:27–29).

Ona savali atu lea o Peteru i luga o le vai ia Iesu.

“Ae ina ua ia vaai atu ua malosi le matagi, sa fefe o ia,” ma amata ai ona magoto ifo, ma alaga atu, “Le Alii e, ia e faaola mai ia te au.

“Ona aapa atu loa lea e Iesu o lona aao, ua tago ia te ia, ua faapea atu ia te ia, O oe na lē faatuatua itiiti, se a le mea ua e masalosalo vale ai?” (Mataio 14:30–31).

Ou te vaai faalemafaufau atu ia Peteru o tali vave atu ma le naunautai i le valaaulia a le Faaola. Faatasi ai ma ona fofoga ua taulai atu ia Iesu, na ia laa ese atu ai mai le vaa ma savali atu faavavega i luga o le vai. Ae ina ua faasalaveia lana vaai e le matagi ma galu sa fefe ma amata loa ona magoto ifo i lalo.

E mafai ona faamanuiaina i tatou ia faatoilalo lo tatou matatau ma faamalosia lo tatou faatuatua pe a tatou mulimuli i faatonuga a le Alii: “Vaai mai ia te a’u i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefefe” (MF&F 6:36).

Atiae i Luga o le Faavae o Keriso

Na apoapoai atu Helamana i ona atalii o Nifae ma Liae: “Ia manatua, ia manatua o luga lava o le papa o lo tatou Togiola, o le o Keriso lea, le Alo o le Atua, e ao ina oulua atinae ai lo oulua faavae; ina ia pe a auina mai e le tiapolo ana matagi malolosi, ioe, ana ufanafana i le asiosio, ioe, pe a pesi mai ia te oulua ana uatoa uma ma lana afa malosi, o le a leai sona mana i luga o oulua e toso ifo ai oulua i lalo o le to o le pagatia ma le malaia e le gata, ona o le papa lea ua oulua atinae ai i luga, o le faavae mautinoa lea, o se faavae lea afai e atiae ai tagata e le mafai lava ona pauu i latou” (Helamana 5:12).

O sauniga ma feagaiga o mea faavae ia tatou te faaaogaina e fau ai o tatou olaga i luga o le faavae o Keriso ma Lana Togiola. E mausali lelei tatou fesootaiga i le Faaola pe a tatou mauaina ma le agavaa sauniga ma ulu atu i feagaiga, manatua ma le faamaoni ma faamamalu na tautinoga paia, ma faia le mea sili tatou te mafaia e ola ai e tusa ma matafaioi ua tatou taliaina. Ma o lena sootaga o le puna lea o le malosi ma le tumau faaleagaga i vaitau uma o o tatou olaga.

E mafai ona faamanuiaina i tatou e faafilemu lo tatou matatau pe a tatou atiae ma le mausali o tatou manaoga ma amioga i luga o le faavae mautinoa o le Faaola e ala i o tatou sauniga ma feagaiga.

Fetaomi Atu i Luma i le Faatuatua ia Keriso

Sa tautino mai Nifae: “O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. O le mea lea, afai tou te fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tama: O le a outou maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31:20).

O le tumau ma le faautauta ua faamatala mai i lenei fuaiupu o le taunuuga lea o le malamalamaaga faaleagaga ma le vaai mamao, faapalepale, onosai, ma le alofa tunoa o le Atua. O le faatinoina o le faatuatua i le suafa paia o Iesu Keriso, gauai atu ma le agamalu i Lona finagalo ma Lana taimi i o tatou olaga, ma le faamamaluina ma le lotomaualalo o Lona aao i mea uma e tupu mai ai mea filemu o le malo o le Atua ma aumaia ai le olioli ma le ola e faavavau (tagai MF&F 42:61). E tusa foi pe tatou te fetaiai ma faigata ma feagai ma lē mautonu o le lumanai, e mafai lava ona tatou tumau ma le fiafia ma ola i se olaga “filemu i le amio Atua uma lava ma le [faamaoni]” (1 Timoteo 2:2).

E mafai ona faamanuiaina i tatou e faafilemu lo tatou matatau pe a tatou maua le malosi lea e sau mai le aoaoina ma le ola ai i mataupu faavae o le talalelei ma fetaomi atu i luma ma le naunautai i luga o le ala o feagaiga.

O Le Mata’u i le Alii

E ese mai ai ae fesootai lava i le mata’u lea e tele ina tatou oo i ai, lea e faamatalaina e tusitusiga paia o le “mata’u ia fiafia mai ai o ia” (Eperu 12:28) po o le “mata’u i le Alii” (Iopu 28:28; Faataoto 16:6; Isaia 11:2–3). E le pei la o le mata’u faalelalolagi lea e tupu ai le te’i ma le atuatuvale, o le mata’u i le Atua o se puna lea o le filemu, faamautinoaga, ma le talitonuga.

Ae e mafai faapefea e soo se mea e fesootai ma le mata’u ona faagaeetiaina pe aoga i le faaleagaga?

O le mata’u amiotonu o loo ou taumafai e faamatala atu e aofia ai se lagona loloto o le migao, faaaloalo, ma le maofa mo le Alii o Iesu Keriso (tagai Salamo 33:8; 96:4), usiusitai i Ana poloaiga (tagai Teuteronome 5:29; 8:6; 10:12; 13:4; Salamo 112:1), ma le tulimatai atu i le Faamasinoga Mulimuli ma le faamasinotonu i Lona aao. O lea, o le mata’u i le Atua e tupu mai i se malamalamaaga sa’o o le natura paia ma le misiona a le Alii o Iesu Keriso, se naunautaiga e gauai atu o tatou loto i Lona finagalo, ma se malamalama o le a tali atu lava alii ma tamaitai uma mo a latou lava agasala i le Aso o le Faamasinoga (tagai MF&F 101:78; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:2).

E pei ona aoao mai tusitusiga paia, o le mata’u i le Atua “o le amataga lea o le poto” (Faataoto 1:7), “o le aoaoina lea e poto ai” (Faataoto 15:33), o se “faatuatuaga malosi” (Faataoto 14:26), ma “o le puna o le ola lea” (Faataoto 14:27).

Faamolemole ia matau le mata’u i le Atua e fesootai lemamotusiaina i se malamalamaaga o le Faamasinoga Mulimuli atoa ai ma lo tatou tali atu o i tatou lava ia mo o tatou manaoga, mafaufauga, upu, ma amioga (tagai Mosaea 4:30). O le mata’u i le Alii e le o se atuatuvale musuā e uiga i le alu atu i Lona afioaga ina ia faamasinoina. Ou te le talitonu o le a tatou fefefe ia te Ia. Ae, o le manatu o le a tatou i ai i Lona afioaga e feagai ma mea e pei ona i ai moni lava e uiga ia i tatou lava ma le i ai “o se malamalama atoa” (2 Nifae 9:14; tagai foi i le Alema 11:43) o a tatou faaiuga uma, pepelo, ma le olegia o i tatou lava. I le faaiuga, o le a leai sa tatou ‘alofaga.

O tagata uma lava ua soifua pe o le a soifua mai i luga o le fogaeleele “o le a aumau e tutu i luma o le nofoa faamasino a le Atua, e faamasino e ia e tusa ma a latou galuega pe lelei pe leaga” (Mosaea 16:10). Afai sa tatou mananao i le amiotonu ma lelei a tatou galuega, ona avea lea o le pa faamasino ma se aafiaga fiafia (tagai Iakopo 6:13; Enosa 1:27; Moronae 10:34). Ma i le aso mulimuli o le a “tauia [i tatou] i le amiotonu” (Alema 41:6).

Peitai, afai sa tatou mananao i mea a le tiapolo ma galuega o le amioleaga, ona avea lea o le pa faamasino ma se pogai o le fefe. O le a tatou le fia vaai a’e ai i luga i lo tatou Atua; ma o le a sili ai ona tatou fiafia pe a na mafai ona tatou faatonu atu i papa ma mauga ia pauu mai i o tatou luga, e pupuni ai i tatou mai ona luma” (Alema 12:14). Ma i le aso mulimuli o le a tatou “maua [lo tatou] taui o le leaga” (Alema 41:5).

E pei ona aoteleina i le Failauga:

“Ia e mata’u i le Atua, ma anaana i ana poloaiga: aua o mea ia e tatau i tagata uma.

“Aua e faamasinoina e le Atua galuega uma, atoa ma mea lilo uma lava, o mea lelei atoa ma mea leaga” (Failauga 12:13–14).

O’u uso e ma tuafafine, o le mata’u i le Atua e aveesea ai le fefe faaletagata. E faafilemuina ai foi popolega faanoanoa ia e le mafai lava ona lava ai lo tatou lelei faaleagaga ma o le a le gafatiaina ai lava mea e manaomia ma mea ua faamoemoeina mai e le Alii. O le mea moni, e le mafai lava ona lava lo tatou lelei pe gafatiaina foi pe a tatou faalagolago atoa i lo tatou lava malosi ma faatinoga. E lē lava ma e le mafai e a tatou lava galuega ma naunautaiga ona faaolaina i tatou. “Pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia” (2 Nifae 25:23), ua na o le alofa mutimutivale ma le alofatunoa lava e mafai ai ona faaatoatoaina i tatou lea e maua mai i le taulaga togiola e le i’u ma faavavau a le Faaola (tagai Alema 34:10, 14). O le mea mautinoa lava, “[tatou] te talitonu e ala i le Togiola a Keriso, e mafai ai ona faaolaina tagata uma, e ala i le usiusitai i tulafono ma sauniga o le Talalelei” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3).

O le mata’u i le Atua o le alofa lea ma le faatuatuaina o Ia. A tatou matata’u atoa i le Atua, tatou te alolofa atoatoa ia te Ia. Ma “e lafo ese i fafo e le alofa ua atoatoa le fefe uma” (Moronae 8:16). Ou te folafola atu le malamalama susulu o le mata’u i le Atua o le a lafo ese ai i fafo le pogisa o le mata’u faaletagata (tagai MF&F 50:25) pe a tatou tepa atu i le Faaola, atiae i luga ia te Ia e fai ma o tatou faavae, ma fetaomi atu i luma i luga o Lana ala o le feagaiga faatasi ai ma se tautinoga faapaiaina.

Molimau ma le Folafolaga

Ou te alofa ma faaaloalo i le Alii. O Lona mana ma le filemu e moni lava. O Ia o lo tatou Togiola, ma ou te molimau atu o loo soifua o Ia. Ma ona o Ia, e le tatau ai ona atuatuvale o tatou loto pe fefefe (tagai Ioane 14:27), ma o le a faamanuiaina i tatou ia faafilemuina lo tatou fefefe. Ou te molimau atu ai i le suafa paia o le Alii o Iesu Keriso, amene.