2010–2019
Ia tae to Oe ra hau
Eperera 2015


Ia tae to Oe ra hau

E oaoa to’u aau i te manaʻoraa e, e hoʻi mai Oia. E mea faahiahia roa ïa ! E hau ïa te aano e te rahi, te ateatea e te nehenehe, i te mau mea atoa ta te mata taata i ite aore râ i ora.

A himene ai tatou, ua putapu roa ino vau i te manaʻo e, i teie taime mau, e hanere e hanere tauasini taata, e peneiaʻe e milioni, e Feia Moʻa tiʻaturi i roto i na fenua e 150, e na roto i na reo e 75,1 e faateitei amui ra i to tatou reo i te Atua, ma te himene :

A Haere Mai, Te Arii

Ua tiaʻi maoro matou nei,

I to Oe haereraa mai,

E faaora ia matou.2

« A Haere Mai, Te Arii ! »3 E utuafare rahi roa tatou no te feia faaroo, parare na te ao atoa nei, e mau pĭpĭ tatou na te Fatu ra Iesu Mesia.

Ua rave tatou i To’na iʻoa i niʻa ia tatou, e a rave ai tatou i te mau hebedoma i te oroʻa, e fafau tatou e, e haamanaʻo tatou Ia’na e e haapaʻo tatou i Ta’na ra mau faaue. E mea atea roa tatou i te maitai-roa-raa, tera râ mea haapaʻo maitai tatou i to tatou faaroo. Te tiʻaturi nei tatou Ia’na. Te haamori nei tatou Ia’na. Te pee nei tatou Ia’na. Te here roa nei tatou Ia’na. O Ta’na ohipa te ohipa faahiahia roaʻe i te ao taatoa nei.

Te ora nei tatou, te mau taeaʻe e te mau tuahine, i te mau mahana hou te Tae-piti-raa mai o te Fatu, te hoê tau tiaʻi-maoro-hia e te feia faaroo i roto i te mau tau atoa. Te ora nei tatou i te tau o te mau tamaʻi e te parau tamaʻi, te tau o te mau ati natura, te tau e fifi ai to te ao nei na roto i te taʻa-ore-raa e te arepurepuraa.

Te ora atoa nei râ tatou i te tau hanahana no te Faahoʻi-faahou-raa, a porohiaʻi te evanelia i to te ao atoa nei―e tau teie i fafau ai te Fatu e, e « faatupu mai Oia… i te hoê feia viivii ore »,4 o Ta’na e faaahu i te « parau tiʻa e i te mana o te Atua ».5

Te poupou nei tatou i teie tau e te pure nei hoʻi ia roaa ia tatou i te faaruru ma te itoito i to tatou mau aroraa e to tatou mau manaʻo papu ore. E mea uʻana aʻe to te tahi mau fifi i to te tahi, aita râ e ape-roa-raa. I te hoê taime, ua parau mai o Elder Neal A. Maxwell ia’u, « Mai te mea e mea maitai te mau mea atoa no oe i teie nei, a tiaʻi rii noa ».

Noa’tu â te haapapû mai nei te Fatu ia tatou, faahou e faahou â e, « eita e tiʻa ia tatou ia mataʻu »6, e ere i te mea ohie te hiʻo-faaatea-raa papû maitai e te iteraa na niʻa’tu i to teie nei ao, ia roo-anaʻe-hia tatou i te mau tamataraa.

Ua haapii mai te peresideni Thomas S. Monson ia’u i te hoê haapiiraa faufaa rahi no niʻa i te hiʻo-atea-raa i te mure ore.

A ahuru ma vaʻu matahiti i maʻiri aʻenei a tere ai au na muri i te peresideni Monson na niʻa i te hoê pereoʻo auahi i te fenua Helevetia, ua ani au ia’na no niʻa i ta’na mau hopoiʻa teimaha. Ua haapuai ta’na pahonoraa i to’u faaroo. Ua na ô mai oia, « I roto i te Peresideniraa Matamua, e rave matou i te mau mea atoa e nehenehe ia matou no te faahaere i teie ohipa i mua. E ohipa râ teie na te Fatu e te arataʻi e te faatere nei Oia i te reira. Te maere nei matou i te hiʻoraa Ia’na ia iriti i te mau uputa eita e noaa ia matou i te iriti e ia faatupu i te mau semeio e ore roa e noaa ia matou i te feruri ».7

Te mau taeaʻe e te mau tuahine, na te ite-mata-raa e te tiʻaturiraa i te mau semeio a te Fatu no te haamauraa i To’na basileia i niʻa i te fenua nei e nehenehe e tauturu ia tatou ia ite e ia tiʻaturi e, te ohipa atoa nei te rima o te Fatu i roto i to tatou iho oraraa.

Ua parau te Fatu, « E tiʻa hoi ia’u ia rave i ta’u ihora ohipa ».8 E tamata tatou tataʻitahi i te rave i ta tatou tufaa, o Oia râ te tahuʻa ninoʻa (architecte) rahi. I raro aʻe i te faatereraa a To’na Metua, ua hamani Oia i teie ao. « I hamanihia te mau mea atoa e Ana ; e ia ore Oia aita ïa e mea i hamanihia ».9 Ia araara e ia haapaʻo maitai anaʻe tatou i te pae varua, e ite ïa tatou i To’na rima na te ao atoa nei e e ite tatou i To’na ra rima i roto i to tatou iho oraraa.

E faaite atu vau i te hoê hiʻoraa.

I te matahiti 1831, e 600 anaʻe melo no te Ekalesia, ua parau te Fatu, « Ua horoʻahia’tu te mau taviri no te basileia o te Atua i te taata nei i nia i te fenua nei, e mai reira atu te evanelia e tere atu ai e tae noa’tu i te mau hopea o te ao nei mai te hoe ofai i ootihia no roto mai i te mouʻa ma te rima ore e tere atu ai, e tae noa’tu i te taime i î ai te ao nei i te reira ».10

Ua ite atea te peropheta Nephi e, i to tatou anotau e « mea iti » te mau melo no te Ekalesia ia faaauhia i te huiraatira o te fenua nei, tei « niʻa râ ratou i te ao atoa nei ».11

Toru o te mau hiʻoraa nehenehe no te rima o te Fatu e haamau ra i To’na basileia, oia hoʻi ïa te mau hiero ta te peresideni Monson i faaara i teie mahana. Ia hoʻi tatou a maa ahururaa matahiti na mua aʻe, o vai te feruri e, e hiero tei faatiʻahia i te fenua Haiti, i te fenua Thailande e te fenua Ivori (Côte dʻIvoire).

E ere te faaotiraa no te vahi o te hiero i te faaotiraa ia au i te tanoraa o te vahi. E mea na roto i te heheuraa a te Fatu i To’na peropheta, tapaʻo no te hoê ohipa rahi e rave i reira e no te faʻiraa i te parau tiʻa o te Feia Moʻa o te riro i te poihere e i te atuatu i To’na fare i tera uʻi e tera uʻi.12

Hōho’a
Thomas S. Monson of the Quorum of the Twelve Apostles, visiting Haiti. On April 17, 1983 he dedicated Haiti for the preaching of the gospel and also dedicated a site for the first meetinghouse to be built in Haiti. It was the first visit to the island by a member of the Quorum of the Twelve. (Ensign Aug. 1983, p. 79; Church News, May 22, 1983, p. 4)
Hōho’a
A group of Missionaries with Elder Andersen

Ua tere atu vau e Kathy ta’u vahine faaipoipo i Haiti e piti matahiti i teie nei. I niʻa i te mouʻa hiʻo’tu ia Port-au-Prince, ua amui atu maua i te Feia Moʻa no Haiti no te faahanahanaharaa i te haamoʻaraahia te fenua e Elder Thomas S. Monson, i tera ra tau, 30 noa matahiti na mua’tu. E ore roa te hoê o tatou e haamoʻe i te aueueraa fenua ino i Haiti i te matahiti 2010 ra. Na roto i te ohipa a te mau melo haapaʻo e te hoê pŭpŭ misionare itoito, te rahiraa e mau misionare ïa no Haiti iho, ua tamau noa te Ekalesia i te tupu e i te puai i niʻa i teie motu. E ohipa faateitei faaroo te feruriraa i teie nau Feia Moʻa parau tiʻa na te Atua, ma te ahuhia i te ahu uouo, ma te mana o te autahuʻaraa moʻa no te faatere e no te rave i te mau oroʻa moʻa i roto i te fare o te Fatu.

Hōho’a
Sathit and Juthamas Kaivaivatana of Bangkok Thailand.
Hōho’a
President Kaivaivatana and other members of the Thailand Bangkok Thailand North Stake leadership..

O vai pai te nehenehe e feruri e, e tiʻa mai te fare o te Fatu i roto i te oire nehenehe no Bangkok ? Hoê noa i niʻa i te hanere keresetiano i roto i teie fenua no te faaroo Boudha te rahiraa. Mai i Haiti, e ite atoa tatou e, ua haaputuputu te Fatu i Bangkok tei maʻitihia e te Atua i te fenua nei. I to’u tereraa’tu i reira tau avaʻe i teie nei, ua farerei matou ia Sathit e Juthamas Kaivaivatana, e ta raua mau tamarii itoito mau. Ua tomo Sathit i roto i te Ekalesia i te 17raa o to’na matahiti e ua rave i te hoê misioni i roto i to’na fenua aiʻa. I muri mai, ua farerei oia ia Juthamas i te haapiiraa evanelia na te feia api paari (Institu), e ua taatihia raua i roto i te hiero no Manila, i te fenua Filipino. I te matahiti 1993, ua faaûhia te utuafare Kaivaivatanas e te hoê pereoo uta tauihaa, ua vareʻahia te taata faahoro i te taoto e roohia’tura Sathit i te hapepa mai te ouma e tae atu i te avae. Aita roa’tu to raua faaroo i aueue. E orometua haapii auhia o Sathit i te fare haapiiraa piahi na te ara i Bangkok. Te tavini nei oia ei peresideni no te tĭtĭ no Thailande Bangkok Apatoʻerau. Te ite nei tatou i te mau semeio a te Atua i roto i Ta’na ohipa maere e i roto i to tatou iho oraraa.

Hōho’a
Couples in the Ivory Coast

Eita te semeio o te Ekalesia i te fenua Ivori e nehenehe e faatiʻahia ma te ore e faahiti i te iʻoa o na taata faaipoipo e maha : o Philippe raua Annelies Assard e o Lucien raua Agathe Affoue. E taata faaipoipo-apî-hia ratou a tomo ai i roto i te Ekalesia, piti i te fenua Purutia e piti i te fenua Farani. I te mau matahiti 1980, ua hiaai o Philippe e o Lucien i te hoʻi i to raua fenua aiʻa i Afirika ma te hinaaro e patu i te basileia o te Atua. E vahine Purutia te tuahine Assard, e no reira e titauhia ia’na te tahi faaroo taa ê no te faaruʻe i to’na utuafare e faatiʻa i te taeaʻe Assard ia vaiiho i ta’na ohipa ei taata aravihi i te pae matini. Ua farerei teie nau taata faaipoipo no te taime matamua i te fenua Ivori e ua haamata atura i te Haapiiraa Sabati. A 30 matahiti i teie nei. I teie nei, te vai nei e vaʻu tĭtĭ e 27 000 melo i roto i teie nei fenua nehenehe no Afirika. Te tamau noa ra â te utuafare Affoue i te tavini maitai, mai te utuafare Assard atoa hoʻi, tei faaoti iho nei i te hoê misioni i roto i te hiero no Accra i Ghana.

E nehenehe anei ta outou e ite i te rima o te Atua e turaʻi ra i Ta’na ohipa i mua ? E nehenehe anei ta outou e ite i te rima o te Atua i roto i te oraraa o te mau misionare i Haiti e o te utuafare Kaivaivatanas i Thailande ? E nehenehe anei ta outou e ite i te rima o te Atua i roto i te oraraa o te utuafare Assard e te utuafare Affoue ? E nehenehe anei ta outou e ite i te rima o te Atua i roto i to outou iho oraraa ?

« Aita roa to’na riri i hotu i nia i te hoê taata… maori râ o ratou tei ore i faʻi mai i to’na rima ra i roto i te mau mea atoa ».13

Aita te mau semeio a te Atua e tupu noa nei i Haiti, i Thailande, aore râ i te fenua Ivori. A hiʻo ati aʻe ia outou.14 « Te haamanaʻo ra te Atua i te mau taata atoa… ua taiʻohia to’na ra mau taata e ana e tei nia iho to’na ra aau aroha i te mau fenua atoa ».15

I te tahi mau taime, e nehenehe ta tatou e ite i te rima o te Fatu i roto i te oraraa o te tahi atu mau taata, a ui na râ, « Nahea e nehenehe ai ia’u ia ite maitai i To’na rima i roto i to’u nei iho oraraa ? »

Ua parau te Faaora :

« E faaroo turori ore to outou ».16

« Eiaha e mataʻu »17

« E ore… te hoê o taua na manu rii ra e moʻe i to outou Metua ia maʻiri i raro i te repo…

« Eiaha maori outou e mataʻu, e maitai rahi hoʻi to outou i to te manu e ia rahi noa’tu ».18

A haamanaʻo i te tavini apî ra tei pii i te peropheta Elisaia a ati ai ratou i te enemi : « Auê, e aha tatou nei [e rave] ? »19

Pahono aʻera Elisaia :

« Eiaha e mătaʻu, e rahi to tatou e iti to ratou.

« Ua pure atura Elisaia… E Iehova… e faaaraara oe i to’na mata a ite oia. Ua faaaraara aʻera Iehova i te mata o taua taata apî ra ; ite atura oia : e inaha, ua î te mouʻa i te [puaahorofenua] e te pereoo (chariot) auahi ».20

A haapaʻo ai outou i te mau faaueraa e a pure ai ma te faaroo no te ite i te rima o te Fatu i roto i to outou oraraa, te parau fafau atu nei ia outou e, e faaaraara rahi atu â Oia i to outou mau mata varua, e e ite ïa outou ma te maramarama rahi e aita outou i vai otahi noa.

Te haapii mai nei te mau papaʻiraa moʻa e, e tiʻa’tu tatou « ma te tamau maite i te faaroo i te tae mai ».21 E aha te mea e tae mai ? Ua pure te Faaora :

« E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iʻoa.

« Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na ».22

No himene noa a‘e nei tatou « A Haere Mai, Te Arii ».

E tupu to tatou faaroo i te rahi a tiaʻi ai tatou i te mahana hanahana no te hoʻiraa mai o te Faaora i te fenua nei. E oaoa to’u aau i te manaʻoraa e, e hoʻi mai Oia. E mea faahiahia roa ïa ! E hau ïa te aano e te rahi, te ateatea e te nehenehe, i te mau mea atoa ta te mata taata i ite aore râ i ora.

I taua mahana ra, eita ïa Oia e haere mai ma te puʻohuhia i roto i te pahii e te tarava ra i roto i te hoê phatene »23, e fâ mai râ Oia « i roto i te mau ata o te raʻi ra, faaahuhia i te mana e te hanahana rahi, i pihaʻi iho i te mau melahi moʻa atoa ra ».24 E faaroo ïa tatou i « te reo o te melahi, e… te pu a te Atua ».25 E faahuru-ê-hia te mahana e te avaʻe, e « hurihia’tu te mau fetia mai nia mai i to ratou ra mau vahi ».26 Outou e o vau nei, aore râ o ratou o te pee mai ia tatou, « te feia moʻa atoa… no te na poro e maha ra no te ao nei »,27, e « faaanaanaeahia ïa e… e tahitihia’tu ïa ratou i nia ia farerei Ia’na ra ».28 O ratou o tei pohe i roto i te parau-tiʻa, e « tahiti-atoa-hia ïa ratou i nia ia farerei ia’na i ropu i te raʻi ».29

I muri iho, te hoê ïa ohipa mai te huru ra eita e nehenehe e tupu, ta te Fatu i parau, « e ite amui mai ai te mau mea ora atoa nei ia’u »30 Nahea te reira e tupu ai ? Aita tatou i ite. Te faaʻite papû nei râ vau e, e tupu mau te reira―mai tei tohuhia mai. E e tuturi ïa tatou ma te tura, « e e parau mai te Fatu i to’na ra reʻo, e e faaroo te hopea o te fenua i te reira ».31 « E mai… te reo ïa o te mau pape e rave rahi, e mai te reo no te hoe patiri rahi ».32 « [Ei reira] e tiʻa mai te Fatu, oia te Faaora, i rotopu i ta’na iho feia ».33

E tae mai ai te mau farereiraa e ore e moʻehia e te mau melahi no te raʻi e te Feia Moʻa i niʻa i te fenua.34 Te mea hau atu râ i te faufaa, ua parau Isaia, « E ite ai te mau hopea atoa o te fenua ra i te ora a to tatou Atua »,35 e e « hau hoi Oia i nia i te mau taata atoa ra ».36

Ia taua mahana ra, e faaea mamû noa ïa te feia feaa, « no te mea e faaroo te mau tariʻa atoa… e e piʻo atu te mau turi avae atoa, e e faʻi mai te mau arero atoa »37 e, o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua, te Faaora e te Taraehara o to te ao.

E Pasa teie mahana. Te oaoa nei tatou i To’na Tiʻa-faahou-raa hanahana e i to tatou iho tiʻa-faahou-raa tei parau-fafau-hia. Ia faaineine tatou no To’na taeraa mai na roto i te faahiti-noa-raa, faahou e faahou â, i roto i to tatou iho feruriraa e ia ratou atoa ta tatou i here, i teie mau ohipa hanahana e tupu mai, e ia riro Ta’na pure ei pure atoa na tatou : « Ia tae to oe ra hau. Ia haapaʻohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei tei ao atoa na ».38 Te faaite papû nei au e, te ora nei Oia. « A Haere Mai, Te Arii ». Na roto i te iʻoa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Te iritihia nei te amuiraa rahi na roto e 94 reo, aita râ pauroa te reo e haapuroro-tiʻa-hia nei, e ere atoa te mau tuhaa pureraa atoa. No te tuhaa pureraa no te avatea sabati o teie amuiraa rahi, e 75 reo tei haapurorohia.

  2. « A Haere Mai, Te Arii », Te mau himene, n°27.

  3. I te mahana piti, i te 31 no mati 2015, ua hapono mai te piha toroʻa a te Peresideniraa Matamua i te hoê rata uira na te faaʻite mai e, e riro vau i te paraparau i te avatea sabati, i te 5 no eperera, i muri noa iho i te himeneraa a te amuiraa « A Haere Mai, Te Arii ». Ua riro te mau parau o teie himene rahi no te Faahoʻi-faahou-raa, tei papaʻihia e Parley P. Pratt, ei taparuraa haehaa i te Faaora ia hoʻi mai i te fenua nei. Ua faaoraora te reira i ta’u aʻoraa no te amuiraa, peneiaʻe rahi atu â i te tahi noa’tu himene e himene tatou. Ua putapû roa to’u aau i te feruriraa i teie mau Feia Moʻa i faaroo i te mau vahi atoa e himene amui ra i teie sabati Pasa, ma te faateitei i to tatou reo i te Atua e ma te tahoê i te himeneraa « A Haere Mai, Te Arii ! Ua tiaʻi maoro matou nei i to oe haereraa ». No te mea e, aita na’u te maʻitiraa i te mau himene no te amuiraa rahi, ua uiui haere ua, i taiʻo na anei te feia haapaʻo i te himene i ta’u aʻoraa no te amuiraa, oia hoi, « Ia tae to Oe ra hau », ei reira i maʻiti ai ratou i teie himene no niʻa i te Tae-piti-raa mai o te Faaora. Ua faaroo vau i muri iho e, ua tuu te feia arataʻi o te pŭpŭ himene no te Fare menemene i teie himene i mua i te Peresideniraa Matamua i te omuaraa no mati, tau hepetoma na mua ta’u aʻoraa i haponohia ai i te Peresideniraa Matamua no te iritiraa. Te taime hopea i himenehia ai « A Haere Mai, Te Arii » e te amuiraa i roto i te amuiraa rahi, tei te avaʻe atopa 2002 ïa. E tamata tatou paatoa i te rave i ta tatou tuhaa, o Oia râ te tahuʻa ninoʻa (architecte) rahi.

  4. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 100:16.

  5. 1 Nephi 14:14.

  6. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 10:55.

  7. Ohipa i tupu i roto i to’na iho oraraa, me 1997.

  8. 2 Nephi 27:20.

  9. Ioane 1:3.

  10. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 65:2.

  11. 1 Nephi 14:12.

  12. I te tau faatoparaa rauʻere no te matahiti 2001, te ora ra vau i Beresiria, e ua anaanatae roa vau i te faaʻiteraa i te peresideni James E. Faust i te mau ohipa rarahi mau ta te Feia Moʻa no Curitiba e rave ra, ma te tiʻaturi e, e faatae atu oia i teie parau i te peresideni Gordon B. Hinckley. Aita i oti roa, tapeʻa mai nei te peresideni Faust i ta’u mau parau. Ua na ô mai nei, « E Neil, aita tatou e faatietie nei i te ohipa ia pee mai te peropheta i to tatou manaʻo. Te faaotiraa no te paturaa i te hoê hiero, tei rotopu ïa i te Fatu e To’na peropheta ». Ua haamoʻahia te hiero no Curitiba i Beresiria i te matahiti 2008.

  13. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 59:21.

  14. Te hoê o te mau semeio faahiahia roa no te rima o te Fatu, o te tupuraa ïa o To’na basileia na te Fenua Marite i roto i te mau oire atoa i roto i te mau tufaa fenua. Teie te hoê hiʻoraa. I te avaʻe Me 2006 ua faataahia vau no te haere i te hoê amuiraa tĭtĭ i Denton, i Texas. Ua faaea vau i te utuafare no te peresideni tĭtĭ, te peresideni Vaughn A Andrus. Ua faatiʻa mai te tuahine Andrus ia’u te haamataraa o te Ekalesia i Denton, tei haamata na niʻa i to’na na metua, o John e o Margaret Porter. Hoê anaʻe Haapiiraa Sabati i te haamataraa. Ua faaʻite râ te utuafare Porter i te evanelia i te utuafare Ragsdales, tei faaʻite atu i muri iho i te utuafare Nobles e te utuafare Martinos. Ua afaʻi atoa mai te mau misionare i ta ratou tautururaa rahi. E rave rahi mau utuafare tei tomo mai i roto i te Ekalesia. Ua tae atoa mai vetahi ê no te pae tooa-o-te râ i Denton nei. I teie mahana, i te vahi hoê amaa naʻinaʻi i mutaa ra, te vai nei ïa i teie nei e maha tĭtĭ, e hoê o te mau tamaroa o te utuafare Martino tei tomo mai i roto i te Ekalesia i te 17raa o to’na matahiti, te tavini nei ïa oia i rotopu i te hui mana faatere rahi o te Ekalesia.

  15. Alama 26:37.

  16. Mataio 21:21.

  17. Mareko 5:36.

  18. Mataio 10:29, 31.

  19. 2 Te mau Arii 6:15.

  20. 2 Te mau Arii 6:16–17.

  21. Mosia 4:11.

  22. Mataio 6:9–10 ; hiʻo atoa Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 65:6.

  23. Luka 2:12.

  24. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 45:44.

  25. 1 Tesalonia 4:16.

  26. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 133:49.

  27. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 45:46.

  28. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 88:96.

  29. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 88:97.

  30. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 101:23.

  31. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 45:49.

  32. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 133:22.

  33. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 133:25.

  34. Hiʻo Mose 7:63.

  35. Isaia 52:10.

  36. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 133:25.

  37. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 88:104.

  38. Mataio 6:10.