2010–2019
Maitai mau e te haavare ore hoʻi
Eperera 2015


Maitai mau e te haavare ore hoʻi

Te parau apî maitai o te evanelia a Iesu Mesia maori râ, e nehenehe te mau hinaaro o to tatou aau e taui, e e nehenehe ta tatou mau tumu e haapiihia e e haamaitaihia.

Te vahi peʻapeʻa, i te hoê taime i roto i to’u oraraa, e mea puai roa to’u manaʻo i niʻa i te tiʻaraa e i te mana. Ua haamata te reira ma te tauʻa-ore-hia. A faaineine ai au no te tavini i te hoê misioni rave tamau, ua faataahia to’u tuaana ei faatere tuhaa i roto i ta’na misioni. Ua faaroo vau e rave rahi mau parau maitatai no niʻa ia’na, e ua hinaaro roa vau ia parau-atoa-hia tera mau parau no niʻa ia’u. Ua hinaaro vau ia roaa atoa ia’u taua tiʻaraa ra e ua pure au no te reira.

Auaʻe râ, ua apo mai au i te hoê haapiiraa paari a tavini ai au i ta’u misioni. Ua faahaamanaʻo-faahou-hia mai ia’u taua haapiiraa ra i roto i te amuiraa i maʻiri aʻenei.

I te avaʻe atopa ra, ua parau te peresideni Dieter F. Uchtdorf : « I roto i to’u oraraa, ua fanaʻo vau i te tiʻa i pihaʻi iho i te tahi o te mau tane e te mau vahine aravihi e te maramarama roa aʻe tei itehia i roto i teie nei ao. I to’u taureʻareʻaraa, ua faahiahia roa vau i te feia ite rahi, tei rave faaoti i ta ratou ohipa, tei manuia maitai e tei popohia e to teie nei ao. Na roto râ i te mau matahiti, ua tae to’u manaʻo i niʻa i te feruriraa e, e mea faahiahia aʻe no’u te mau varua rahi haamaitaihia, te mau varua maitai mau e te haavare ore hoʻi ».1

Ua riro ta’u aito no te Buka a Moromona ei hiʻoraa maitai roa no te hoê varua rahi haamaitaihia e te maitai mau e te haavare ore hoʻi. O Sibelona te hoê o te mau tamaiti a Alama Tamaiti. E mea mâtau maitai tatou i to’na na taeaʻe o Helamana, tei pee i to’na metua tane ei taata haapaʻo i te mau papaa parau e i te peropheta o te Atua, e o Korianotona, tei itehia to’na parau ei misionare tei titauhia te tahi mau parau aʻo no roto mai i to’na metua tane. E 77 irava ta Alama i papaʻi no Helamana (hiʻo Alama 36–37). E 91 irava ta Alama i faataa no Korianotona (hiʻo Alama 39–42). 15 anaʻe irava ta Alama i papaʻi no Sibelona, ta’na tamaiti i ropu (hiʻo Alama 38). Areʻa râ, e mea puai e e mea haapii papû ta’na mau parau i roto i taua na irava ra e 15.

« E teie nei, e ta’u tamaiti, te manaʻo nei au e, e noaa te oaoa rahi ia’u ia oe, no to oe aueue-ore-raa, e ta oe haapaʻoraa maitai i ta te Atua ; ua haamata hoʻi oe i to oe apîraa ra ia hiʻo i te Fatu i to oe Atua, e te hinaaro nei hoʻi au ia faaitoito â oe i te haapaʻo i ta’na ra mau faaue ; e ao hoʻi to’na to te tape‘a maite e tae roa’tu i te hopea.

« Te parau nei au ia oe, e ta’u tamaiti, i noaa na te oaoa ia’u, no to oe haapaʻo maitai, e to oe itoito, e to oe haamahu, e to oe faaoromaʻi roa hoʻi i rotopu i te mau taata » (Alama 38:2–3).

A taa noa’tu to’na paraparauraa ia Sibelona, ua parau atoa o Alama ia Korianotona no niʻa iho ia’na. Na ô atura Alama e : « Aita anei oe i ite i te tiʻa-maite-raa o to tuaana ? e ta’na haapaʻo maitai i te tape‘a-maite-raa i te mau faaue a te Atua ? E tena na, e ere anei oia e hiʻoraa maitai no oe ? » (Alama 39:1).2

Mai te mea ra e, o Sibelona te hoê tamaiti o tei hinaaro ia oaoahia oia e to’na metua tane, e ua rave i te mea tiʻa no te mea, e ohipa tiʻa, eiaha râ no te arueraa, no te tiʻaraa, no te mana teitei, no te hanahana, e aore râ, no te mana faatere. Ua ite e ua faatura o Helamana i te reira huru to to’na taeaʻe, i te mea e, ua horoʻa oia na Sibelona e haapaʻo i te mau papaa parau moʻa ta’na i farii no roto mai i to’na metua tane. E mea papû e, ua tiʻaturi o Helamana ia Sibelona i te mea e, « O te taata parau tiʻa hoʻi oia, e te haerea maitai i mua i te Atua ; e i tamau maite oia i te ohipa maitai, e te haapaʻo i te mau faaue a to’na ra Fatu a te Atua » (Alama 63:2). Mai te mea ra e, mai tera ïa te huru no niʻa ia Sibelona, aita e parau rahi no niʻa ia’na mai te taime a tape‘a ai oia i te mau papaa parau moʻa e tae roa’tu i te taime a horoʻa’tu ai i te reira ia Helamana ra, te tamaiti a Helamana (hiʻo Alama 63:11).

E taata maitai mau e te haavare ore hoʻi o Sibelona. Oia te hoê taata tei faatusia i to’na taime, te mau tareni e te itoito no te tauturu e no te faatiʻa ia vetahi ê, no to’na here i te Atua e i to’na taata tupu (hiʻo Alama 48:17–19 ; 49:30). Ua tano maitai te mau parau a te peresideni Spencer W. Kimball no’na : « E hau aʻe te hinaaro tavini o te mau tane e te mau vahine teitei i te hinaaro faatere ».3

I roto i te hoê ao a imi ai te taata i te arueraa, te tiʻaraa, te mana teitei, te hanahana e te mana faatere na roto i te mau raveʻa atoa, te faahanahana nei au i te mau taata e varua rahi haamaitaihia e te maitai mau e te haavare ore hoʻi to ratou, o ratou te haa nei no to ratou here i te Atua e i to ratou taata tupu, taua mau vahine e mau tane teitei ra tei « hau aʻe te hinaaro tavini… i te hinaaro faatere ».

I teie mahana, te vai ra te tahi mau taata e parau nei ia tatou ia tiʻaturi e, e manuïa tatou i roto i ta tatou imiraa i te mea tano na roto noa i te noaaraa te tiʻaraa e te mana teitei. Tera râ, mauruuru maitai, i te mea e, e rave rahi aita e vare nei i te reira manaʻo. Te itehia nei ia ratou te mea tano na roto i te imiraa i te raveʻa ia riro ei taata maitai mau e te haavare ore hoʻi. Ua ite au i te reira mau huru taata i roto i te mau huru faito oraraa atoa, e i roto i te mau faaroo e rave rahi. E te ite nei au e rave rahi o ratou i rotopu i te mau pipi faafariu-mau-hia i te Mesia.4

Te faahanahana nei au ia ratou o te tavini nei ma te pipiri ore i te hepetoma tataʻitahi i roto i te mau paroisa e te mau amaa na te ao nei, na roto i te raveraa i te ohipa hau atu i te titauhia nei ia ratou i roto i to ratou mau piiraa. Tera râ, e tauiui noa te mau piiraa. Te mea faahiahia roa’tu ia’u nei, o te mau taata ïa e rave rahi, aore e piiraa, o te imi i te mau raveʻa no te tavini e no te faateitei maite ia vetahi ê. E tae oioi mai te hoê taeaʻe i te fare pureraa no te faanaho i te mau parahiraa e e faaea i muri aʻe no te tamâ i te fare pureraa. E maʻiti te hoê tuahine ia parahi i pihaʻi iho i te hoê tuahine matapo i roto i ta’na paroisa, eiaha no te aroha noa ia’na, ia nehenehe râ ia’na ia himene puai i te mau himene, ia nehenehe te tuahine matapo ia faaroo i te mau parau e ia himene atoa. Mai te mea e, e hiʻo maitai outou i roto i ta outou paroisa e aore râ, te amaa, e ite outou i te mau hiʻoraa mai teie te huru. Mai te mea ra e, e mau melo teie tei ite e, o vai te tiʻa ia tauturuhia, e e aha te taime e rave ai i te reira.

Peneiaʻe ta’u haapiiraa matamua no niʻa i te Feia Moʻa maitai mau e te haavare ore hoʻi, ua apohia mai ïa i te taime e misionare apî roa vau. Ua haere au i roto i te hoê fenua i pihaʻi iho i te hoê orometua aita i mâtau ia’u. Ua faaroo vau i te tahi atu mau misionare i te parauraa no niʻa i te ore-roa-raa oia e farii i te hoê tiʻaraa arataʻi e tae noa’tu i to’na rohiraa no te haapii i te reo Korea noa’tu to’na maoro i roto i taua fenua ra. I to’u râ mâtauraa i taua orometua ra, ua ite aʻera vau e, oia ïa te hoê o te mau misionare faaroo e te haapaʻo maitai roa aʻe ta’u i ite. E haapii oia i te taime no te haapiipiiraa ; e rave oia i te ohipa i te taime no te raveraa i te ohipa. E faaruʻe oia i te piha faaearaa i te taime tiʻa e e hoʻi mai i te taime tiʻa. E mea itoito oia i te haapii i te reo Korea, noa’tu e, e mea fifi roa te reira reo no’na.

I to’u iteraa e, e mea hape te mau parau ta’u i faaroo, ua feruri au e, ua haavâ-hape-hia teie misionare ei misionare manuïa ore. Ua hinaaro vau e parau i to te misioni taatoa i te mea tei itehia ia’u no niʻa i teie orometua. Ua faaite au i te peresideni misioni i to’u hinaaro ia faatitiaifaro i teie manaʻo hape. Teie ta’na pahonoraa, « Ua ite te Metua i te Ao ra e, e misionare manuïa teie taureʻareʻa, e ua ite atoa vau ». Na ô faahou maira oia e, « E i teie nei, ua ite atoa oe, no reira, e aha atu â pai ? » Ua haapii mai teie peresideni misioni paari ia’u i te ohipa faufaa i roto i te taviniraa, e ere hoʻi te arueraa, te tiʻaraa, te mana teitei, te hanahana, e aore râ, te mana faatere. Ua riro teie ei haapiiraa rahi roa no te hoê misionare apî tei faatumu rahi roa i niʻa i te tiʻaraa.

Ma te haamanaʻo noa i taua haapiiraa ra, ua haamata aʻera vau i te hiʻo i muri i roto i to’u oraraa e ia ite i te pinepineraa to’u peeraa i te manaʻo o te mau tane e te mau vahine i taua taime ra tei mau i te toroʻa e aore râ, i te tiʻaraa teitei. Hoê o taua mau taata mai ia Sibelona ra te huru, o to’u ïa orometua séminaire i te tau tei roto vau i te haapiiraa tuarua. Ua haapii teie taata maitai i te séminaire e piti e aore râ, e toru noa matahiti te maoro, tera râ, ua haaputapû oia i to’u aau e to’u mau manaʻo tei tauturu ia’u ia farii i te hoê iteraa papû. E ere paha oia i te orometua tuʻiroo i te fare haapiiraa, tera râ, ua ineine oia i te mau taime atoa, e e mea puai ta’na faaûruraa e aita e hopearaa. Hoê o te mau taime rii to’u iteraa i teie taata i roto i te roaraa e 40 matahiti mai to’na haapiiraa ia’u, te taime ïa a haere mai ai oia e hiʻo ia’u i te hunaraa o to’u metua tane. Oia mau, taua huru ohipa ra, e ere ïa no te toroʻa e aore râ, no te mana teitei i ravehia ai te reira.

Te faahanahana nei au i taua orometua haapaʻo ra e e rave rahi mai ia’na te huru tei riro ei mau taata maitai mau e te haavare ore hoʻi. Te faahanahana nei au i te orometua haapii no te haapiiraa Sabati tei ore i haapii i ta’na mau piahi i roto noa i te piha haapiiraa i te Sabati, ua haapii atoa râ e ua faaûru i te reira mau piahi na roto i te ani-manihini-raa ia ratou ia amui atu i to’na utuafare no te tamaaraa i te poipoi. Te faahanahana nei au i te feia faatere no te feia apî o te haere nei i te mau ohipa faaoaoaraa a te feia apî tamaroa e tamahine i roto i ta ratou paroisa. Te faahanahana nei au i te taata tei papaʻi i te mau parau faaitoitoraa i te mau taata ua fatata to ratou vahi faaearaa, e i te vahine tei ore i hapono noa na roto i te rata uira i te mau tareta no te Noela, ua horoʻa tino roa râ i te mau utuafare melo e i te mau hoa tei hinaaro i te hoê farereiraa. Te faahanahana nei au i te taeaʻe o tei afaʻi tamau e faaorihaere i te hoê taata ua fatata to’na vahi faearaa, i roto i to’na mau mahana maʻi hiroʻa moʻe (Alzheimer)―ma te horoʻa ia’na e i ta’na vahine i te tahi tauiraa faufaa roa iroto i to raua oraraa.

Aita teie mau ohipa e ravehia nei no te arueraa e aore râ, no te hanahana. Aita teie mau tane e teie mau vahine e rave nei ma te feruri e, e noaa to ratou toroʻa e aore râ, te mana. E mau pipi ratou na te Mesia, tei tamau maite i te ohipa maitai, e mai ia Sibelona te huru, te tamata nei ratou ia auhia ratou e to ratou Metua i te Ao ra.

E oto vau ia faaroo e, ua faaea te tahi mau taata i te tavini e aore râ, i te haere i te pureraa i te mea e, ua haamauruuruhia ratou i te hoê piiraa e aore râ, aita ratou i tauʻahia no te hoê tiʻaraa e aore râ, te hoê toroʻa. Mea maitai e, e ite ratou i te hoê mahana i te haapiiraa ta’u i apo mai a riro ai au ei misionare apî―oia hoʻi, te taviniraa faufaa aʻe, o te Atua anaʻe ïa te ite mai i te reira. I roto i ta tatou imiraa i te maitai no tatou iho, ua moʻehia anei ia tatou te maitai o te Atua ?

E parau paha te tahi pae e, « E mea atea roa â vau no te riro mai mai te mau taata ta oe e faaite mai ra ». Te parau apî maitai o te evanelia a Iesu Mesia maori râ, e nehenehe te mau hinaaro o to tatou aau e taui, e e nehenehe te tumu no ta tatou mau ohipa e haapiihia e e haamaitaihia. Ia bapetizohia tatou i roto i te nana mau a te Atua, e haamata tatou i te faanahoraa no te riro mai ei taata apî (hi‘o 2 Korinetia 5:17 ; Mosia 27:26). I te mau taime atoa e faaapî tatou i te fafauraa o te bapetizoraa na roto i te raveraa i te oroʻa moʻa, te piri atu ra ïa tatou hoê taahiraa i taua titauraa hopea ra.5 Mai te mea e, e tamau maite noa tatou i roto i taua fafauraa ra, e roaa ia tatou te puai no te oto e te feia e oto, e no te haamahanahana i te feia e au ia haamahanahanahia (hiʻo Mosia 18:9). I roto i te reira fafauraa, e itehia ia tatou te aroha o te faatiʻa ia tatou ia tavini i te Atua e ia haapaʻo i Ta’na mau faaueraa, tae noa’tu i te hereraa i te Atua ma to tatou aau atoa, e te hereraa i to tatou taata tupu mai ia tatou iho.6 I roto i te reira fafauraa, e faaora te Atua e te Mesia ia tatou ia tiʻa hoʻi ia tatou ia faaora i te feia e au ia faaorahia e tatou (hiʻo Mosia 4:16 ; hiʻo atoa i te mau irava 11–15).

Ta’u noa e hinaaro mau i roto i te oraraa nei, ia auhia mai ïa vau e to’u mau metua―i te fenua nei e i te ao ra―e ia rahi atu to’u riroraa mai ia Sibelona te huru.7

Te haamauruuru nei au i to’u Metua i te Ao ra no te mau varua mai ia Sibelona te huru, tei horoʻa mai na roto i to ratou hiʻoraa i te tiʻaturiraa i roto ia’u―e ia tatou paatoa. I roto i to ratou oraraa, te ite nei tatou i te faaiteraa no te hoê Metua here i te Ao ra, e no te hoê Faaora aupuru e te aroha. Te amui nei au i to’u iteraa papû i to ratou, ma te fafauraa ia tautoo no te riro rahi atu â mai ia ratou ra te huru, na roto i te iʻoa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Dieter F. Uchtdorf, « E te Fatu, o vau anei ? » Liahona, Novema 2014, 58 ; reta tei faahuru-ê-hia.

  2. Aita o Helamana i haere e haapii i te ati Zorama, no reira te ite nei tatou e, te parau nei Alama no niʻa ia Sibelona a parau ai oia e, « to tuaana » (hiʻo Alama 31:7 ; 39:2).

  3. Spencer W. Kimball, « The Role of Righteous Women », Ensign, Novema 1979, 104.

  4. « Ua haapii mai te Fatu ia tatou e, ia faafariu-mau-hia anaʻe tatou i Ta’na evanelia, e huri to tatou aau mai te mau manaʻo pipiri huri atu i niʻa i te taviniraa no te faateitei ia vetahi ê, a haere ai ratou na niʻa i te eʻa e tae atu ai i te ora mure ore ra. No te farii i taua faafariuraa ra, e nehenehe ta tatou e pure e e rave i te ohipa ma te faaroo, no te riro mai ei taata apî na roto i te Taraehara a Iesu Mesia. E nehenehe ta tatou e haamata na roto i te pure no te ani i te faaroo no te tatarahapa i te huru pipiri, e no te horoʻa o te aupururaa ia vetahi ê hau atu ia tatou iho. E nehenehe ta tatou e pure no te ani i te puai no te vaiiho i te hiti i te aau teʻoteʻo e te nounou » (Henry B. Eyring, « Testimony and Conversion », Liahona, Fepuare 2015, 4–5).

  5. « E mea tahuti ore e te maitai roa [te Atua]. E mea tahuti tatou e te maitai ore. Noa’tu râ i te reira, te imi nei tatou i te mau raveʻa i te tahuti nei e tiʻa ai ia tatou ia tahoê atu Ia’na i te pae varua. Ia na reira tatou, e roaa ia tatou te tahi faito o te aroha e o te hanahana o To’na mana. Taua mau taime taa ê ra, …o te bapetizoraa ïa e te haamauraa …[e] te amuraa i te mau tapaʻo o te amuraa maa a te Fatu » (Jeffrey R. Holland, To My Friends [2014], 80).

  6. « Te Feia Moʻa i te mau Mahana Hopea Nei o te ite ia ratou iho i roto i te mau mea atoa ta ratou e rave ei mau tamarii na te Atua, e rave ohie ïa ratou i te mau fafauraa e e haapaʻo hoʻi i te reira. Na te mau fafauraa e tapaʻo i te faanahoraa no te faaoraraa. E fafau tatou ia haapaʻo i te mau faaueraa. E i To’na pae, e fafau mai te Atua i te mau haamaitairaa i roto i teie oraraa e no te tau a muri atu. E haapaʻo oia i te mea ta’na e titau, e haapaʻo maite Oia i ta’na parau. No To’na here ia tatou, e no te mea hoʻi e, te tumu o te faanahoraa o te riroraa ïa mai Ia’na te huru, e titau Oia ia haapaʻo maitai tatou. E te fafauraa Ta’na e fafau mai ia tatou, tei roto ïa te mana no te tupu i te rahi i roto i te aravihi no te haapaʻo i te mau fafauraa. E faatiʻa Oia ia tatou ia ite i ta’na mau ture. Mai te mea e, e tamata tatou ma to tatou aau atoa, ia haapaʻo i ta’na mau ture, e horoʻa mai oia ia tatou i te auhoaraa o te Varua Maitai. Na roto i te reira, e rahi atu to tatou mana no te haapaʻo i te mau fafauraa e no te ite i te maitai e te parau mau. E o te reira te mana no te haapii mai, i roto i ta tatou mau haapiiraa pae tino e i roto i te mau haapiiraa no te tau a muri atu » (Henry B. Eyring, « A Child of God » [Brigham Young University devotional, 21 no atopa 1997], 4–5 ; speeches.byu.edu). Hiʻo atoa David A. Bednar, « Faaoromai i te mau ati ma te paruparu ore », Liahona, Me 2014, 87–90.

  7. I roto i ta’u mau haamanaʻoraa matamua roa, ua hinaaro vau ia auhia vau e to’u metua. A tupu ai au i te paariraa, ua roaa te hoê iteraa papû ia’u, e ua noaa atoa ia’u te hinaaro ia auhia vau e te Metua i te Ao ra. I muri aʻe i roto i to’u oraraa, ua haapii mai au no niʻa ia Sibelona e ua amui au i ta’u mau opuaraa no te oraraa ia rahi atu to’u riroraa mau ia’na te huru.