2010–2019
Te ta Kaka Fakataha
ʻEpeleli 2015


Te ta Kaka Fakataha

ʻI heʻetau hoko ko e kau fefine mo e kau tangata tauhi fuakavá, ʻoku fie maʻu ke tau felangakihakeʻaki mo fetokoniʻaki ke tau aʻusia e faʻahinga kakai ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau aʻusiá.

Makehe mei he ngaahi lea fakalaumālie, hiva mo e lotu ʻoku ongo ki hotau lotó ʻi he konifelenisi lahí, kuo fakahā mai ʻe ha kau fafine tokolahi ko e meʻa ʻoku nau manako taha aí ko e mamata ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻenau hū atu mei he tuʻunga malangá ni mo honau hoa taʻengatá. ʻIkai ʻoku tau fiefia kotoa he fanongo ki hono fakahaaʻi ʻe he Kau Takí ʻenau ʻofa ki honau uaifí?

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer and his wife, Donna, at the Brigham City Utah Temple cornerstone ceremony, 23 September 2012.

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka fekauʻaki mo hono uaifi ko Taná, naʻá ne pehē, “Koeʻuhí ko e lakanga ʻoku ou maʻú, ʻoku ʻi ai hoku tufakanga molumalu ke tala ʻa e moʻoní: ʻOkú ne haohaoa.”1

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf and his wife.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tieta F. ‘Ukitofa ʻo kau ki hono uaifI ko Helietá ʻo pehē, “Ko e fiefiaʻanga ia ʻo ʻeku moʻuí.”2

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring and Sister Eyring at their wedding.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Henelī B. ‘Aealingi, ʻo kau ki hono uaifi ko Kefiliní ʻo pehē, “Ko ha fefine ia ʻokú ne ngaohi au ke u fakaʻamu maʻu pē ke aʻusia e lelei taha te u malavá.”3

ʻĪmisi
LDS Church President Thomas S. Monson gives his wife, Frances, a kiss at their 60th anniversary celebration, 10/6/2008, at the Lion House. The two met in 1944 and were married in the Salt Lake Temple on Oct. 7, 1948.

Pea ʻi ha lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, fekauʻaki mo hono ʻofaʻanga ko Falanisesí ʻo pehē: “Ko e ʻofaʻanga ia ʻo ʻeku moʻuí, ko e taha ʻoku ou falala taha ki aí mo hoku kaungāmeʻa ofi tahá. Naʻa mo haʻaku pehē ʻoku ou manatu kiate ia, he ʻikai teitei ʻoatu kakato ai e ongo ia ʻoku ou maʻú.”4

ʻOku ou fie fakahaaʻi foki ʻeku ʻofa ki hoku ʻofaʻangá ko Kuleikí. Ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia kiate au! ʻI heʻeku lave ko ia fekauʻaki mo hoku husepānití, ʻoku ʻi ai ha kupuʻi lea mahuʻinga mo toputapu ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké ʻoku palōmesi mai ai ʻe “lelei ʻene tauhi” ʻeku moʻuí mo ʻeku fānaú. ʻOku mahino kiate au hono fakakakato ʻe Kēleki e talaʻofa ko iá. Te u lea fakataha mo Maʻake Tueini ʻo pehē ko e “moʻui taʻe kau ai ʻa [Kuleiki], ʻoku ʻikai ko ha moʻui ia.”5 ʻOku ou ʻofa ʻiate ia ʻaki hoku lotó mo e laumālié!

Ngaahi Ngafa mo e Fatongia Fakalangi

ʻOku ou loto ke fakalāngilangiʻi he ʻahó ni ʻa e ngaahi husepāniti, tamai, tuongaʻane, foha mo e faʻētangata ʻoku nau ʻiloʻi ʻeku ʻuhingá, pea ʻoku nau fai honau lelei tahá ke fakahoko honau ngaahi fatongia fakalangi kuo tuku maí, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fanongonongo ki māmani ʻo e fāmilí, ʻo kau ai ʻa hono puleʻi anga-māʻoniʻoni mo tokonaki pea maluʻi honau ngaahi fāmilí. Mou meaʻi muʻa ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fakatupu loto mamahi ʻa e kaveinga ko e tuʻunga fakatamaí, fakaefaʻeé mo e malí ki ha tokolahi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ongoʻi ʻe ha kāingalotu he ʻikai teitei aʻu honau ʻapí ʻo kinautolu ki he tuʻunga te nau pehē ko e lelei tahá. ʻOku mamahi ha niʻihi koeʻuhí ko hono liʻaki, ngaohikovia, maʻunimā kae pehē ki he ngaahi tukufakaholo mo e angafakafonua ʻoku halá. ʻOku ʻikai ke u fakaoleoleʻi ʻa e tōʻonga e kakai tangata pe fafine kuo nau fakatupu ʻi he ʻilopau pe taʻetokanga ha mamahi, faingataʻaʻia pe loto foʻi ʻi honau ngaahi ʻapí. Ka ʻoku ou lea he ʻahó ni fekauʻaki mo ha meʻa kehe.

ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ha husepāniti ʻe talavou ange ki hono uaifí ka ko e taimi ʻokú ne fuesia ai hono ngaahi ngafa faka-ʻOtua ko e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau—kae mahuʻinga tahá, ʻi hono ʻapí. ʻOku ou manako mo tui ki he ngaahi lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Peeka ki he ngaahi husepāniti mo e tamai tāú: “[ʻOku ke maʻu fakahangatonu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ʻEikí ke maluʻi homou ʻapí. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi, ko e mālohi pē ko iá ʻe hoko ko ha paletuʻa ki ho fāmilí mei he ivi fakamālohi ʻo e filí.”6

Kau Taki Fakalaumālie mo e Kau Faiako ʻi ʻApí

ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní, ne u ʻalu ai ki he meʻafekaʻeiki ʻo ha tangata makehe—ko e kāinga hoku malí ko Toni. Naʻe vahevahe ʻe he foha ʻo Toní ha aʻusia heʻene kei siʻí, ʻhili pē hono fakatau ʻe heʻene mātuʻá honau fuofua ʻapí. Koeʻuhí naʻe toko nima ʻa e fānau iiki ke fafanga mo fakavalaʻí, naʻe ʻikai ha paʻanga feʻunga ke ʻaaʻi ʻaki honau ʻapí. Koeʻuhí ko hono fai fakamātoatoʻi ʻe Toni hono fatongia fakalangi ke maluʻi hono fāmilí, naʻá ne hanga ai ʻo tō ha ngaahi vaʻa papa he kelekelé peá ne toʻo ha maea ʻo haʻi mei he fuʻu pou ki he fuʻu pou ke takatakaiʻi honau ʻapí. Naʻá ne ui mai leva ʻene fānaú. Naʻá ne fakaʻaliʻali ange ʻa e ʻū vaʻa papá mo e maeá peá ne fakamatalaʻi kiate kinautolu kapau te nau nofo maʻu pē ʻi loto he kiʻi ʻā fakataimi naʻá ne faʻú, te nau malu.

ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe vakai atu ha ongo faiako fakaʻapi heʻenau fakaofi atu ki he ʻapí, ki he tuʻu talangofua pē ʻa e longaʻi fānau ʻe toko nima ko ʻení ʻi he veʻe maeá ʻo sio fakamamaʻu ki heʻenau foʻi pulú ne teka ia ki he loto halá. Naʻe lele ha taha ʻo e fānaú ʻo ui ʻenau tamaí ʻo ne lele ʻo toʻo mai e foʻi pulú.

Ne toki tangi e foha lahí kimui ange he meʻafakaʻeikí mo ne pehē ka ʻi ai ha meʻa ʻokú ne fie aʻusia ʻi he moʻuí ni, ke ne hoko pē ʻo hangē ko ʻene tamai ʻofeiná.

ʻĪmisi
Sister Burton's son and grandson reading together.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni:

“ʻE ngaahi husepāniti mo e ngaahi tamai ʻi ʻIsileli, ʻoku lahi fau e ngaahi meʻa ke mou fai ki hono fakamoʻui mo e hakeakiʻi homou fāmilí! …

“Manatuʻi homou uiuiʻi toputapu ko e tamai ʻi ʻIsilelí—ʻa homou uiuiʻi mahuʻinga ʻi he moʻuí ni mo ʻitānití—ko ha uiuiʻi he ʻikai ʻaupito teitei tukuange kimoutolu mei ai.”

ʻĪmisi
Sister Burton's son and grandson on a bed together.

“Kuo pau ke mou tokoni ke faʻu ha ʻapi ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.”7

Meʻa tonu moʻoni ko e ngaahi lea fakakikite ko iá he ʻahó ni.

Pau pē ʻoku faingataʻa ki he kau tangata tauhi fuakavá ke nau moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻikai ngata pē heʻene fakasiʻia honau ngaahi ngafa mo e fatongia fakalangí, ka ʻokú ne toe ʻoatu foki ha ngaahi pōpoaki hala fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha “tangata moʻoní.” Ko e pōpoaki hala ʻe taha ʻoku peheni, “Ko au pē ʻoku mahuʻingá.” Ko e pōpoaki hala ʻe taha ko hono tukuhifoʻi mo manukia ʻoku ʻikai toe fie maʻu ha ngaahi husepāniti ia mo ha ngaahi tamai. ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke ʻoua te mou fanongo ki he ngaahi loi ʻa Sētané! Kuó ne tukuange ʻa e faingamālie toputapu ko ia ke hoko ko ha husepāniti mo e tamaí. Ko ʻene taumuʻá ke “mamahi ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē ko iá” koeʻuhí ko ʻene meheka kiate kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi ngafa toputapu he ʻikai ke ne teitei lava ʻo fakahokó”!8

Langaki Hake mo e Tokoni ʻi Hotau Ngaahi Ngafá Kotoa

ʻE kāinga, ʻoku tau fie maʻu ʻa e niʻihi kehé! ʻI heʻetau hoko ko e kau fefine mo e kau tangata tauhi fuakavá, ʻoku fie maʻu ke tau felangakihakeʻaki mo fetokoniʻaki ke tau aʻusia e faʻahinga kakai ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau aʻusiá. Pea ʻoku fie maʻu ke tau ngāue fakataha ke langaki hake ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke nau aʻusia honau tuʻunga fakalangi ko e kau ʻea-hoko ʻo e moʻui taʻengatá. Te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa kuo fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili mo hono uaifi ko Melé, pea muimui ki he palōveape ko ia “Te ke hiki hake au pea te u hiki hake koe pea te ta kaka fakataha.”9

ʻOku tau ako mei he folofolá ʻoku ʻikai “lelei ke toko taha pē ʻa e tangatá.” Ko e ʻuhinga ia ne ngaohi ai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní “ha tokoni ʻoku taau mo ia.”10 ʻOku ʻuhinga e tokoni ʻoku taau mo iá ko ha “tokoni ʻoku feʻunga, taau pea tuha mo ia.”11 Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai hotau ongo nima ʻe ua ʻokú na faitatau, ka ʻokú na kehekehe ʻaupito. Ko hono moʻoní, ʻokú na fehangahangai ka ʻokú ne fefakakakatoʻaki pea feʻunga ke na fetokoniʻaki. ʻOkú na mālohi ange he taimi ʻokú na ngāue fakataha aí.12

ʻI ha vahe he tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ʻo fekauʻaki mo e fāmilí, ʻoku ʻasi ai e fakamatalá ni: “Ko e ngaahi laumālie ʻo e tangatá mo e fefiné, ʻoku fakanatula pē ke nau fefakakakatoʻaki.”13 Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ke pehē “feʻauʻauhi” kae ko e “tauʻaki fefakakakatoʻaki! ʻOku tau ʻi hení ke tokoni, hiki hake pea mo fiefia ʻi he niʻihi kehé ʻi heʻetau feinga ke aʻusia hotau lelei tahá. Naʻe akoʻi fakapotopoto mai ʻe Sisitā Papulā B. Sāmita ʻo pehē, “ʻOku lahi fau ange ʻa e fiefia ke tau aʻusiá ʻi he taimi ʻoku tau fiefia ai he lavameʻa ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko haʻatautolú pē.”14 ʻI heʻetau feinga ke ʻfakakakato” kae ʻikai “fakavahavahaʻá,” ʻoku faingofua leva ai ke tau fepoupouʻaki!

ʻI he kei iiki ʻeku fānaú, ʻi he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho ne fonu he fetongi taipá, fufulu peletí mo e fakatonutonú, ne ʻikai ha taha ia ʻe hiva loto vekeveke ange ʻiate au e foʻi hiva “ʻOku ou fiefia he foki mai ʻa teti ki ʻapí.”15 Meʻapango ʻoku ou loto mamahi ke fakahā atu naʻe ʻikai ke u faʻa fiefia maʻu pē he faʻa foki loto vēkeveke mai ʻa Kuleiki ki ʻapi hili ha ʻaho ngāue lahi. Naʻá ne faʻa faʻofua mo ʻuma mai kiate kimautolu kotoa peá ne faʻa liliu ha ngaahi taimi faingataʻa mo fakaongosia ke hoko ko ha ngaahi taimi fakafiefia mo ʻenau tamaí. Pehēange mai ne ʻikai ke u faʻa femoʻuekina he ngaahi lisi taʻetūkua ʻo e ngaahi meʻa ke faí ka u toe tokanga ange ʻo hangē ko iá ki he ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga tahá. Ne u mei toe faʻa nofo hifo ʻo fiefia ange he taimi toputapu mo e fāmilí pea mo faʻa fakamālō ange kiate ia heʻene faitāpuekina ʻemau moʻuí!

Ke Tau Feleaʻofaʻaki

Ne ʻikai fuoloa mei heni, naʻe vahevahe mai ai kiate au ʻe ha fefine faivelenga ha meʻa naʻá ne hohaʻa mo lotua ʻi ha taimi lahi. Naʻá ne hohaʻa ki ha niʻihi ʻo e kau fafine ʻi hono uōtí. Naʻá ne talamai naʻe mamahi hono lotó heʻene vakai ne nau faʻa lea pe talanoa taʻefakaʻapaʻapa he taimi ʻe niʻihi ki honau husepānití kae sio pē ʻenau fānaú. Naʻá ne fakahā mai ʻene holi mo lotua fakamātoato heʻene kei finemuí ke mali mo ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau pea faʻu fakataha mo ia ha ʻapi fiefia. Naʻá ne tupu hake ʻi ha ʻapi naʻe “pule toko taha pē” ai ʻa e faʻeé ʻi ʻapi pea pau ke fakavaivai ai ʻa e tamaí ki he tuʻutuʻuni ʻa e faʻeé kae lava ke pukepuke ʻa e melinó ʻi ʻapi. Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻi ai ha founga lelei ange. Kuo teʻeki ai ke ne mātā hano fakahaaʻi ia ʻi he ʻapi naʻá ne tupu hake aí ka ʻi heʻene lotua fakamātoato ha tatakí, naʻe tāpuekina ia ʻe he ʻEikí ke ne ʻiloʻi e founga ke fokotuʻu ai ha ʻapi mo hono husepānití, ʻe lava ke lata ai ʻa e Laumālié. Kuó u ʻosi hū he ʻapi ko iá pea ʻoku ou fakamoʻoni ko ha potu māʻoniʻoni ia!

ʻE kāinga, ʻoku tuʻo fiha nai ʻetau “[lea ʻofa ki he niʻihi kehé]”?16

Te tau lava ʻo siviʻi kitautolu ʻaki ʻetau fai ha ngaahi fehuʻi. Ka liliu siʻi pē, ʻe lava ke kaungatonu e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki ha tokolahi ʻo kitautolu, ʻo tatau ai pē pe kuo tau ʻosi mali pe tāutaha pea tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkunga ʻi ʻapí.

  1. Ko e fē taimi fakamuimuitaha ne u fakahikihikiʻi fakamātoato ai hoku hoá, heʻema toko uá pe ʻi he sio ʻema fānaú?

  2. Ko e fē taimi fakamuimuitaha ne u lotu ai ʻo fakamālō, fakahaaʻi ʻeku ʻofá pe tautapa ʻi he loto tui koeʻuhí ko ia?

  3. Ko e fē taimi fakamuimuitaha ne u longo ai ke ʻoua naʻá ku leaʻaki ha meʻa ʻe fakatupu loto mamahi?

  4. Ko e fē taimi fakamuimuitaha ne u kole fakamolemole ai ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni—pea ʻikai fakakau atu ai e kupuʻi lea, “he kapau pē naʻá ke pehē koe” pe “he kapau pē naʻe ʻikai ke ke”?

  5. Ko e fē taimi fakamuimuitaha ne u fili ai ke u fiefia kae ʻikai vilitaki atu ko au ʻoku “tonú”?

Ko ʻeni, kapau ʻoku fakatupu ʻe ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí ni ke ke ongoʻi taʻefiemālie pe kiʻi ongoʻi halaia, manatuʻi kuo akonaki mai ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā, “ʻOku tatau e ongoʻi halaiá ki hotau laumālié mo e mamahi ʻa hotau sinó—ko e fakatokanga ki ha fakatamaki mo ha maluʻi mei ha maumau lahi ange.”17

ʻOku ou fakaafeʻi atu ke tau muimui ki he kole loto ʻaufuatō mai ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní: “ʻE kāinga, ʻi he feinga taukakapa taʻengata ko ʻeni ke tau hangē ko hotau Fakamoʻuí, ʻofa ke tau feinga ke hoko ko ha kau tangata mo fafine ʻhaohaoaʻ ange ʻi he foʻi founga pē ko ʻení he taimí ni—ke ʻoua naʻa tau fai ha lea fakatupu loto mamahi pe ʻi hono ʻai mahino angé, ke tau leaʻaki ha lea foʻou, ʻa ia ko e lea ʻo e kau ʻāngeló.”18

ʻI heʻeku teuteu ki he faingamālie ko ʻení he ʻahó ni, kuo akoʻi au ʻe he Laumālié pea kuó u tukupā ke lahi ange ʻeku lea ʻofa ki hoku hoa ʻofaʻangá mo ʻeku talanoa kau kiate iá, ke u hiki hake ʻa e kau tangata ʻi hoku fāmilí peá u fakahaaʻi ha houngaʻia ʻi he ngaahi founga kuo nau fakahoko ai honau ngaahi fatongia fakaʻotua mo fietokoní. Pea kuó u tukupā ke muimui ki he palōveape ko iá “Te ke hiki hake au, pea te u hiki hake koe, pea te ta kaka fakataha.”

Tau kau fakataha muʻa ʻi he fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne akonekina kitautolu ʻi he founga ʻe lava ke tau hiki hake ai e niʻihi kehé ʻi hotau ngaahi fatongia ko e ngaahi foha mo e ʻofefine fuakava ʻo ʻetau mātuʻa fakalangí?

ʻOku ou ʻilo ʻe fakafou ʻi he mālohi fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻetau tui kiate Iá, ʻetau malava ke fai iá. ʻOku ou lotua ke tau falala kiate Ia ke tokoni mai ke tau moʻui fiefia mo taʻengata ʻi heʻetau fakalakalaka fakatahá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, in “Donna Smith Packer Receives Family History Certificate from BYU,” news.byu.edu/archive12-jun-packer.aspx.

  2. Dieter F. Uchtdorf, in Jeffrey R. Holland, “Elder Dieter F. Uchtdorf: On to New Horizons,” Liahona, Mar. 2005, 10.

  3. Henry B. Eyring, in Gerald N. Lund, “Elder Henry B. Eyring: Molded by ‘Defining Influences,’” Liahona, Apr. 1996, 31.

  4. Thomas S. Monson, “ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe pe Liʻaki Koe,” Liahona, Nov. 2013, 85.

  5. Mark Twain, Eve’s Diary (1905), 107.

  6. Boyd K. Packer, “Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2010, 9.

  7. Ezra Taft Benson, “To the Fathers in Israel,” Ensign, Nov. 1987, 50–51.

  8. 2 Nīfai 2:27.

  9. Vakai, Robert D. Hales, “Strengthening Families: Our Sacred Duty,” Liahona, July 1999, 40; see also LaRene Gaunt, “Elder Robert D. Hales: ‘Return with Honor,’” Liahona, Apr. 1995, 31.

  10. Sēnesi 2:18.

  11. Sēnesi 2:18, futinouti b.

  12. Vakai, Bruce K. Satterfield, “The Family under Siege: The Role of Man and Woman” (lea ʻi ha fakataha lotu ʻi he Ricks College Education Week, June 7, 2001), 4; emp.byui.edu/SATTERFIELDB/PDF/RoleManWoman2.pdf.

  13. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.3.1.

  14. Barbara B. Smith, “Hearts So Similar,” Ensign, May 1982, 97.

  15. “Daddy’s Homecoming,” Children’s Songbook, 210.

  16. “Kapau Te Tau Feʻofoʻofani,” Ngaahi Himí, fika 142.

  17. David A. Bednar, “ʻOku Mau Tui ki he Angamaʻá,” Liahona, Mē 2013, 44.

  18. Jeffrey R. Holland, “The Tongue of Angels,” Liahona, Mē 2007, 18.