2010–2019
Feluteni Ai e Fakamaau Totonú, ‘Ofá, mo e ‘Aloʻofá
ʻEpeleli 2015


Feluteni Ai e Fakamaau Totonú, ‘Ofá, mo e ‘Aloʻofá

Naʻe mamahi, pekia, pea toe tuʻu ʻa Sīsū mei he maté ke Ne hiki hake kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

Naʻe ʻi ai ha ongo tautehina ko Simi, taʻu 14 mo Sione taʻu 19 (ka ʻoku ʻikai ko hona hingoa totonú ia), ne na feinga kaka moʻunga ʻi he Paʻake Snow Canyon State ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá, ʻa ia ne u tupu hake aí, pea naʻe ʻikai ke na fakaʻaongaʻi ha maea maluʻi, meʻa fakamaʻu maea, pe ha faʻahinga meʻa ngāue kaka moʻunga. Naʻá na toki ‘iloʻi ‘i heʻena mei aʻu ki he tumutumu ‘o ‘ena kaka faingataʻá, ‘oku ‘i ai ha pā-maka naʻá ne taʻofi haʻana kaka hake ‘i he ngaahi fute siʻi ‘oku toe peá na toki aʻu ki ‘olungá. Naʻe ‘ikai lava ke na fakalaka ai, pea ʻikai foki te na lava ‘o foki hifo mei ai. Ne na fihia ai. Hili ha feinga holo ‘a Sione, naʻá ne maʻu ha tepuʻi maka ke tuʻu lelei ai hono vaʻé ke ne lava ‘o tekeʻi hake hono tehiná ki ‘olunga ki he funga pā maká. Ka naʻe ‘ikai ha founga ia ke ne kaka hake ai ki ‘olunga. Ko e lahi ange ‘ene feinga ke maʻu ha meʻa ke piki ai hono nimá pe tuʻu ai hono vaʻé, ko e lahi ange ia e kamata mingi hono ngaahi uouá. Naʻe kamata ke ne hohaʻa pea kamata ke ne ilifia koeʻuhí ko ‘ene moʻuí.

Naʻe ‘ikai ke toe lava ‘a Sione ʻo piki fuoloa, peá ne pehē ko e meʻa pē ke ne faí, ko haʻane feinga ke puna hake ki ʻolunga ʻo piki he pā maka ne ʻasi hifó. Kapau ‘e lava ia, mahalo te ne lava ai, ‘o fusi hake hono sinó ‘aki hono nima mālohí, ke ne hao ki ‘olunga.

Naʻá ne pehē ‘i heʻene fakamatalá:

“Naʻá ku tala ange kia Simi kimuʻa peá u puná, ke ‘alu ‘o kumi mai ha vaʻakau ‘oku mālohí ‘e aʻu hifo kiate au, neongo naʻá ku ‘iloʻi ‘oku ‘ikai ha meʻa pehē ia ‘i he funga moʻunga maka ko ‘ení. Ko haʻaku feinga pē ke mavahe. Kapau he ʻikai lava ‘eku puná, kaekehe pē kuó u fakapapauʻi ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hoku tehiná ke ne sio ‘i haʻaku tō ‘o mate.

“Naʻá ku tukuange ha taimi feʻunga ke ne puli atu ai, peá u fai leva ‘eku lotu fakaʻosí—he naʻá ku fakaʻamu ke ‘iloʻi ‘e hoku fāmilí ‘eku ‘ofa ‘iate kinautolú pea ‘e lava ‘a Simi ‘o foki lelei ki ‘api ʻiate ia pē—ko ia naʻá ku puna leva. Naʻe mālohi feʻunga ‘eku puná ‘o fakalaka hoku tuiʻi nimá ‘i he tepuʻi maká. Ka ‘i heʻeku piki ʻi he funga maká, ko e meʻa pē naʻá ku ongoʻí ko e ʻoneʻone he funga maka lafalafá. ‘Oku ou kei manatuʻi pē ‘eku tautau ai hangē naʻe ‘ikai ke u piki ha meʻá—naʻe ‘ikai ha tapaʻi maka, pe tuʻahivi ke u piki ki ai. Naʻe kamata ke u ongoʻi ‘a e homo māmālie hifo hoku nimá ‘i he ‘oneʻone ne ʻi he funga maká. Naʻá ku ‘iloʻi ai kuo pau ke u mate.

“Kae fakafokifā, ʻo hangē ha fatulisi ‘i ha matangi he faʻahitaʻu māfaná, hono pukeʻi hoku ongo fasiʻanimá ʻe ha ongo kiʻi nima mei ‘olunga he tapaʻi lilifá, ʻi ha ivi mo ha loto vilitaki naʻe mahulu hake ia ʻi he mālohi mo e lalahi ‘o e ongo kiʻi nimá. Naʻe ‘ikai ‘alu hoku kiʻi tehina ʻofá ʻoʻoku ‘o kumi mai e vaʻakau loi ne u fekau ki aí. Naʻá ne mahaloʻi pē ʻeku meʻa naʻe teu faí, ko ia naʻe ‘ikai pē ke mavahe ia. Naʻá ne nofo pē ia ‘o tatali—fakalongolongo pē mo mihi loloa ʻene mānavá—he naʻá ne ʻiloʻi fakapapau te u fakavalevale ‘o feinga ke u puna. ʻI heʻeku puná, naʻá ne pukeʻi atu au, ‘o ne puke maʻu hoku ongo nimá pea ‘ikai ke ne fie tukuange au ke u tō. Naʻe hanga ‘e he ongo nima mālohi fakaetokoua ko iá ‘o fakahaofi ‘eku moʻuí ‘i he ‘aho ko iá, mei heʻeku tāupe fakaʻofa ʻi ʻolunga ʻi ha tūkunga ne u pehē naʻe pau ke u mate ai.”1

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e Sāpate Toetuʻú ‘eni. Neongo ‘oku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē (‘oku tau palōmesi ‘i he lotu tāpuakiʻi fakauike ‘o e sākalamēnití te tau fai ia), ka ko e ‘aho toputapu taha ‘eni ‘o e taʻú ke fakamanatu makehe ai e ongo nima ʻofa mo vilitakí pea mo e tokoni ʻofa fakatokoua naʻe mafao mai ki he vanu ʻo e maté ke fakahaofi kitautolu mei haʻatau tō pe hinga, pea mei hotau mamahí mo ʻetau ngaahi angahalá. ʻI he talanoa ko ‘eni naʻe fai ‘e he fāmili ‘o Sione mo Simí, ‘oku ou fakahā ai ‘eku fakafetaʻi koeʻuhi ko e Fakalelei mo e Toetuʻu ‘a e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí peá u fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he palani fakalangi ‘a e ‘Otuá naʻe tupu mo fakamahuʻingaʻi ai e “ʻofa ‘a Sīsū kiate [kitautolú].”2

ʻI hotau sosaieti ʻoku fakautuutu ʻene manakoa fakaemāmaní, ʻoku ʻikai angaʻaki pe ko ha anga taʻe fakalotu nai ke tau lea kau kia ‘Ātama mo ‘Ivi pe Ngoue ko ʻĪtení pe ko e “monūʻia ‘o ʻena hingá” naʻe iku ki he moʻui fakamatelié. Ka ko hono moʻoní ʻeni, he ʻikai lava ke mahino kakato kiate kitautolu a e Fakalelei mo e Toetuʻu ‘a Kalaisí, pea he ‘ikai ke tau teitei fakahoungaʻi feʻunga ʻe kitautolu e taumuʻa makehe ʻo Hono ʻaloʻí mo ʻEne pekiá—pe ʻi hono fakalea ‘e tahá, ‘oku ‘ikai ha founga ia ke fakafiefiaʻi moʻoni ai e Kilisimasí pe Toetuʻú—taʻe maʻu ha mahino naʻe ‘i ai moʻoni ha ‘Ātama mo ha ‘Ivi ne hinga ʻi ha ‘Īteni moʻoni, fakataha mo e ngaahi nunuʻa ‘oku kau ki he hinga ko iá.

‘Oku ‘ikai te u ‘ilo ki hono fakaikiiki ‘o e meʻa naʻe hoko ‘i he palanite ko ‘ení ki muʻa aí, ka ‘oku ou ‘iloʻi naʻe fakatupu ‘a kinaua ‘e he toʻukupu fakalangi ‘o e ‘Otuá, pea naʻá na nofo toko ua pē ‘i ha ʻātakai fakapalataisi naʻe ‘ikai ʻiloa ai e mate fakaesinó mo e kahaʻu ko ha fāmilí, kae tuʻunga ʻi heʻena ngaahi filí, ne na maumauʻi ai ha fono ʻa e ʻOtuá pea naʻe pau leva ke na ‘alu mei hona nofoʻanga ‘i he ngoué, pea malava ai ke na maʻu ha fānau kimuʻa peá na toki fehangahangai mo e mate fakaesinó.3 Ke tānaki atu ki he mamahi lahi mo e faingataʻa ʻo hona tūkungá, naʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi nunuʻa fakalaumālie ‘o ‘ena maumau fonó, ‘o motuhi ai kinaua mei he ‘ao ‘o e ‘Otuá ‘o lauikuonga. Ka koeʻuhí naʻe fāʻeleʻi kitautolu ki ha māmani hinga pea koeʻuhí te tau maumauʻi foki mo e ngaahi fono ‘a e ‘Otuá, naʻe tauteaʻi ai kitautolu ke tau aʻusia e ngaahi tautea tatau naʻe hilifaki kia ‘Ātama mo ‘Iví.

Meʻa fakaʻulia ia! Ko e tuʻu he tuʻunga hingá ʻa e faʻahinga kotoa ‘o e tangatá—‘a e tangata, fefine, mo e fānau kotoa pē, ‘o tūʻulu atu ki he mate tuʻuloá pea tō fakalaumālie atu ki he mamahi taʻengatá Ko e taumuʻa nai ‘eni ‘o e moʻuí? Ko e aofangatuku kāfakafa nai ‘eni ki he moʻui ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá? ‘Oku tau tāupe kotoa nai ʻi ha lilifa mokoʻīʻī ʻi ha ʻuniveesi noaʻia, ʻo taufā tavale holo ki ha meʻa ke tau piki ki ai—pea ʻikai maʻu ha meʻa ka ko e ongoʻi pē ʻoku homo ʻetau pikí pea ʻikai ha faʻahinga meʻa te ne fakahaofi kitautolu, pe ko ha meʻa ke ne puke atu kitautolu? Ko ‘etau taumuʻa pē koā ‘i he moʻuí ke foua noaʻia pē ʻa e ʻahiʻahí—pea puna pē he māʻolunga taha te tau lavá, ʻo fakatefito pē ʻetau tokangá ki ha taʻu nai ‘e fitungofulu, pea hili iá pea tau tō pe hinga pea taʻe malava ha faʻahinga meʻa ka tau hinga ai pē ‘o taʻengata?

Ko e tali mahino ki he ngaahi fehuʻi ko iá ko e ʻikai leʻolahi mo taʻengata! ‘Oku ou fakamoʻoniʻi fakataha mo e kau palōfita he kuonga muʻá mo e onopooní, “naʻe fai ‘a e ngaahi meʻa kotoa pē ‘i he poto ‘o ia ‘a ia ‘okú ne ‘afioʻi ‘a e ngaahi meʻa kotoa pē.”4 Ko ia, ‘i he momeniti naʻe fuofua manga atu ai ʻetau ‘uluaki ongomātuʻá mei he Ngoue ko ‘Ītení, naʻe hanga ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí he naʻá ne ʻosi ʻafioʻi e fili ʻe fai ‘e ‘Ātama mo ‘Iví, ʻo fekauʻi atu e kau ‘āngelo ‘o e langí ke fakahā kiate kinaua—pea aʻutaki mai kiate kitautolu foki—naʻe fakahoko e palani kotoa ko ʻení, koeʻuhí ke tau maʻu ai ‘a e fiefia taʻengatá. Ko ha konga ia ‘o ‘Ene palani fakalangí ke ‘omi ha Fakamoʻui, ‘a e ‘Alo Tonu pē ‘o e ‘Otuá, naʻe ui ‘e he ‘Aposetolo ko Paulá ko ha “ʻĀtama” kehe,5 ke haʻu ‘i he vahevahenga mālie ‘o taimí ke fai ‘a e fakaleleí maʻá e maumau fono ‘a e ‘uluaki ‘Ātamá. ‘E hanga ‘e he Fakalelei ko iá ʻo ikunaʻi kakato e mate fakaesinó, pea foaki taʻefakangatangata mai ai ʻa e toetuʻú, ki he tokotaha kotoa pē kuo fāʻeleʻi pe ʻe fāʻeleʻi mai ki he māmaní. ‘E hoko foki e ‘aloʻofa ko iá ko ha fakamolemole ki he ngaahi angahala fakatāutaha ‘a e kakai kotoa pē meia ‘Ātama ‘o aʻu ki he ngataʻanga ‘o e māmaní, ʻo kapau te nau fakatomala mo talangofua ki he ngaahi fekau fakalangí.

‘I heʻeku hoko ko e taha ‘o ʻEne kau fakamoʻoni kuo fakanofó, ‘oku ou fakahā ‘i he pongipongi Toetuʻu ko ‘ení, ko Sīsū ‘o Nasaletí ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko e “ʻĀtama fakamuimuí Ia,”6 ko e Kamataʻanga mo e Ikuʻanga Ia ‘o ‘etau tuí, ko e ‘Ālifá mo e ‘Ōmeka ‘o e moʻui taʻengatá. Naʻe pehē ‘e Paula, “He hangē ‘oku mate kotoa pē ‘ia ‘Ātamá, ‘e pehē foki, ‘e moʻui kotoa pē ‘ia Kalaisi.”7 Naʻe pehē foki ʻe he palōfita mo e pēteliake ko Līhaí: “Naʻe hinga ‘a ‘Ātamá koeʻuhí ke ‘i ai ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá. … Pea ‘e hāʻele mai ‘a e Mīsaiá ‘i he kakato ‘o e ngaahi kuongá, koeʻuhí ke ne huhuʻi ‘a e fānau ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá mei he hingá.”8 Ka ko e fakamatala kakato tahá, ko hono akoʻi ko ia ‘e ha palōfita he Tohi ʻa Molomoná ko Sēkope, ʻi haʻane malanga ‘aho ‘e ua kau ki he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí, “[kuo pau] ke hoko mai ‘a e toe tuʻú … koeʻuhi ko e hingá.”9

Ko ia ‘oku tau fakamanatua he ‘ahó ni ʻa e meʻaʻofa ko hono ikunaʻi e faʻahinga hinga kotoa pē kuo tau aʻusia, ha faʻahinga mamahi kuo tau foua, ha faʻahinga loto-foʻi kuo tau ongoʻi, pe ko ha manavahē kuo tau fehangahangai mo ia—kae‘umaʻā foki ‘etau toe tuʻu mei he maté mo hono fakamolemoleʻi ‘etau ngaahi angahalá. ‘Oku ‘atā e ikuna ko iá kiate kitautolu tuʻunga ‘i he ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i ha fakaʻosinga ʻo ha uike hangē tofu pē ko ʻení, ‘i he meimei taʻu ‘e ua afe tupu kuo hilí ‘i Selūsalema.

Naʻe kamata ʻi he mamahi fakalaumālie ʻi Ketisemaní, hoko atu ki he Tutuki ʻi Kalevalé, pea fakaʻosi ki ha pongipongi Sāpate fakaʻofoʻofa ʻi ha fonualoto ne foaki, ʻa hono hanga ʻe ha tangata naʻe ʻikai haʻane angahala, naʻe haohaoa pea māʻoniʻoni, ʻa e ʻAlo Tofu pē ʻo e ʻOtuá, ʻo fakahoko ha meʻa kuo teʻeki ai fai pe ʻe lava ke fai ʻe ha taha pekia, ʻo Ne toe tuʻu mei he maté pea ʻikai ʻaupito toe malava ke mavahevahe Hono sinó mo Hono laumālié. Naʻá Ne malava ʻiate Ia pē, ke huʻi atu e tupenu tuovalevale naʻe takai ʻaki iá, ʻo ne “tuku kehe ʻa e holoholo ne faʻu ʻaki hono ʻulú,”10 ko e lau ia ʻa e folofolá.

ʻOku maʻu ʻi he fuofua faʻahitaʻu Pekia ʻi he Fakalelei mo e Toetuʻu ko iá, ʻa e momeniti kafakafa tahá, ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga tahá, ʻa e mamahi taupotu tahá pea mo hono fakahaaʻi fakaʻeiʻeiki taha ʻo e ʻofa haohaoá, kuo faifaiangé pea fakahaaʻi ʻi he hisitōlia ʻo e māmani ko ʻení. Naʻe mamahi, pekia pea toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo Tofu Pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá, kae malava ke Ne pukeʻi kitautolu ʻo hangē ha fatulisi ʻi ha pō afaá, pea kapau te tau tō, te Ne puke maʻu atu kitautolu ʻi Hono mālohí, mo Ne hiki hake kitautolu ki he moʻui taʻengatá, ʻo ka taú ka talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻI he Toetuʻu ko ʻení, ʻoku ou fakafetaʻi kiate Ia pea mo e Tamaí ‘a ia naʻá Ne fekauʻi mai Ia kiate kitautolu, pea ‘oku kei tuʻu taʻeliua pē ʻa Sīsū ʻo ikunaʻi ʻa e maté, neongo e kafo Hono ongo vaʻé. ʻI he Toetuʻu k ʻení, ʻoku ou fakafetaʻi kiate Ia mo e Tamai naʻá Ne fekauʻi mai Iá, ko ʻEne kei mohu ʻaloʻofa taʻefakangatangatá, neongo ʻokú Ne fai mai ia ʻi ha ongo nima mo e ongo fasi-ʻa-nima kuo kafo. ʻI he Toetuʻu ko ʻení, ʻoku ou fakafetaʻi kiate Ia pea mo e Tamaí naʻá Ne fekauʻi mai Iá, ko e malava ke tau hiva ʻi ha loto ngoue ne tafe ai hono taʻataʻá, ʻi ha kolosi ne tuki faʻo pea mo ha fonualotu nāunauʻia kuo ʻikai ha taha ai:

[Hono ‘ikai maʻongoʻonga, nāunauʻia, mo kakato,

ʻA e palani fakaʻeiʻeiki ʻo e Huhuʻí,

Feluteni ai e fakamaau totonú, ʻofá mo e ‘aloʻofá

‘I ha maʻumaʻuluta fakalangi!11

‘I he huafa toputapu ‘o e ʻEiki toetuʻu ko Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.