2010–2019
‘Io, Te Tau Lava Pea Te Tau Ikuna!
ʻEpeleli 2015


‘Io, Te Tau Lava Pea Te Tau Ikuna!

Kuo pau ke tau toe pikimaʻu ange ki heʻetau fakamoʻoni ki he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí. Pea te tau ikunaʻi ʻetau feingatau fakaʻaho mo e koví.

Siʻi ngaahi tokoua, ‘oku ou ongoʻi loto fakatōkilalo ‘i he faingamālie ‘oku ou maʻu ke lea atu kiate kimoutolu, ko e kau maʻu lakanga fakataulaeiki ‘o e ‘Otuá ‘i he Siasí ‘i he ‘ahó ni.

Naʻe pehē ‘e Palesiteni Tōmasi S. Monisoni:

“ʻE lava ke hoko ‘a e māmani ko ha feituʻu fakamanavahē ke tau nofo ai. ‘Oku fuʻu vave ʻaupito e hōloa ʻa e ngaahi tuʻunga angamaʻa ʻo e sōsaietí. ‘Oku ‘ikai hao ha taha mei he mamata pe maʻu e ngaahi meʻa fakatupu ʻauha ko iá—tatau ai pē ʻa e talavou, matuʻotuʻá pe toulekeleka….

“…‘Oku ʻikai fie maʻu ke tau foʻi. Ko ha feingatau ia ke tauʻi e angahalá. … Ko ha feingatau te tau ikunaʻi. Kuo ʻomi ‘e heʻetau Tamai Hēvaní e meʻangāue ‘oku fie maʻu ke tau ikunaʻi ʻakí.”1

‘Oku tau kau fakaʻaho ki he feinga tau ko iá, ʻa e kei talavou mo e matuʻotuʻa, hangē ko e lea ‘a Palesiteni Monisoní. ‘Oku feinga ‘a e filí mo ‘ene kau ‘āngeló ke takihalaʻi kitautolu. Ko ‘enau taumuʻá ke ofeʻi kitautolu ke ‘oua te tau tauhi ‘a e ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ‘Eikí, ‘o fakatupu ai haʻatau fakangaloʻi ‘a hotau tofiʻa taʻengatá. ‘Oku nau ‘iloʻi lelei e palani ‘etau Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú, he ne nau ʻi he Fakataha Lahi he Langí ne fakahā mai aí. ‘Oku nau fakaʻaongaʻi hotau vaivaí mo kākaaʻi kitautolu ‘aki e “ngaahi ‘ao fakapoʻulí …, ‘a ia ‘oku fakakuihi ‘a e matá, mo fakafefeka e loto ‘o e fānau ‘a e tangatá, mo tohoakiʻi atu ‘a kinautolu ki he ngaahi hala fālahi, pea nau ‘auha ai mo hē.”2

Hangē ko e akonaki ‘a Palesiteni Monisoní, neongo e faingataʻá ka ko e feinga tau ʻeni ia te tau malava pea ikunaʻi. ‘Oku falala e ‘Eikí te tau malava pea tau loto ʻaki ke fai ia.

‘Oku lahi fau he folofolá ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ne nau ikunaʻi ‘enau feingataú neongo honau ngaahi tūkunga faingataʻá. Ko ha taha ‘o nautolu ko e ‘Eikitau ko Molonaí ‘i he Tohi ‘a Molomoná. Naʻe lototoʻa e talavou leleí ni ke maluʻi e moʻoní ‘i ha taimi ne lahi ai e fekeʻikeʻí mo e fetauʻaki ne ala fakaʻauha ai e kau Nīfaí. Neongo naʻe lelei e faifatongia ʻa Molonaí, ka naʻá ne kei loto-fakatōkilalo pē. Ne hanga ‘e hono ngaahi ‘ulungāngá ʻo ʻai ke ne hoko ko ha meʻangāue maʻongoʻonga ‘i he toʻukupu ‘o e Otuá ‘i he taimi ko iá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa ʻAlamaá kapau naʻe tatau e tangata kotoa pē ko Molonai, ‘e “luluʻi ai ‘o taʻengata ‘a e ngaahi mālohi ‘o helí, [pea ‘e] ‘ikai maʻu ‘e he tēvoló ha mālohi ki he loto ‘o e fānau ‘a e tangatá.”3 Naʻe tupu a e ‘ulungaanga ‘o Molonaí mei heʻene tui lahi ki he ‘Otuá mo e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí4 mo e loto vilitaki ke muimui ki he ‘Otuá mo ‘Ene kau palōfitá.5

Hangē ko ʻení, ʻoku fie maʻu ke tau hoko ko ha kau Molonai ka tau ikuna hono tauʻi e koví. ‘Oku ou ‘iloʻi ha tīkoni faivelenga naʻá ne liliu ‘o hoko ko ha Molonai fakaonopooni. Ka ʻi he‘ene feinga ke muimui ki he akonaki ‘ene mātuʻá mo e kau taki ‘o e Siasí, kuo siviʻi fakaʻaho ai ‘ene tuí mo e vilitakí neongo ‘ene kei siʻí. Naʻá ne tala mai naʻá ne ‘ohovale ‘i ha tūkunga faingataʻa mo taʻe fakafiemālie naʻe hoko—naʻe sio ponokalafi hono kaungāmeʻá ‘i heʻenau telefoni toʻotoó. Naʻe pau ke fai ʻe he talavoú ha fili he momeniti ko iá—ko ʻene fili he manakoá pe ko ʻene angatonú. Naʻá ne maʻu ha loto-toʻa he momeniti ke talaange ki hono kaungāmeʻá ‘oku hala ʻenau meʻa ‘oku faí. Naʻá ne toe talaange foki ke taʻofi ʻenau meʻa ‘oku faí he te nau pōpula ki ai. Naʻe manukiʻi ‘e he tokolahi ‘o hono kaungā akó ‘a ‘ene akonakí, mo pehē ko ha konga pē ia ‘o e moʻuí pea ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hano kovi. Ka neongo iá, naʻe fanongo ha taha ʻo kinautolu ki he akonaki ‘a e kiʻi talavoú peá ne taʻofi e meʻa naʻá ne faí.

Naʻe takiekina ʻe he talavoú ni e moʻui ʻa ha taha ‘o hono kaungā akó. Pau pē naʻe manukiʻi ia mo hono kaungāmeʻá he fili ne na faí. Ka naʻá na muimui ki he naʻinaʻi ‘a ‘Alamā ki hono kakaí heʻene pehē, “Mou haʻu mei he kau angahalá, pea mou nofo mavahe, pea ‘oua naʻa ala ki heʻenau ngaahi meʻa taʻemaʻá.”6

‘Oku kau ‘i he kiʻi tohi tufa ko e Ko Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú e akonaki ko ‘eni mei he Kau Palesitenisī ‘Uluakí: “ʻOkú ke fatongia ‘aki e fili ‘okú ke faí. ‘Oku ‘afioʻi mo tokanga mai e ‘Otuá pea te Ne tokoniʻi koe ke ke fai e fili ‘oku leleí, neongo ‘oku fakaʻaongaʻi ho fāmilí mo ho kaungāmeʻá ‘enau tauʻatāina ke filí ʻi ha founga hala. Loto toʻa ke ke talangofua ki he finangalo ʻo e ‘Otuá, neongo te ke tuʻu toko taha pē ha taimi. ‘I hoʻo fai ‘ení, ‘okú ke tā sīpinga ai ki he niʻihi kehé ke nau muimui ki ai.”7

‘E kei hoko atu pē fetauʻaki ʻa e koví mo e leleí heʻetau moʻuí he ko e taumuʻa e filí ke mamahi e kakaí ʻo tatau mo ia. ‘E feinga ‘a Sētane mo ‘ene kau ‘āngeló ke puputuʻu ‘etau fakakaukaú mo puleʻi pea ‘ahiʻahiʻi kitautolu ke tau fai angahala. Ka hoko ia, te nau fakaʻuliʻi e meʻa kotoa ‘oku leleí. Ka ʻoku mahuʻinga ke ke manatuʻi, te tau toki lavaʻi pē kitautolu kapau te tau fakangofua kinautolu.

‘Oku ʻi he folofolá foki ha ngaahi sīpinga lahi ‘o ha kakai ne nau fakaʻatā e filí pea nau iku ai ʻo puputuʻu mo ʻauha hangē ko Nēhoa, Kolihola, mo Seialemí. ‘Oku fie maʻu ke tau tokanga telia e fakatuʻutāmakí ni. He ʻikai lava ke tau fakangofua ha founga te tau puputuʻu ai ‘i he pōpoaki manakoa ‘oku tali ngofua ‘e he māmaní ka ʻoku fepaki mo e tokāteliné mo e tefitoʻi moʻoni ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí. ‘Oku fakafofongaʻi ʻe ha ngaahi pōpoaki lahi ʻo e māmaní ʻa e feinga hotau sōsaietí ke fakatonuhiaʻi e fai angahalá. ‘Oku fie maʻu ke tau manatuʻi, kuo pau ke tuʻu e kakai kotoa pē ‘i he ‘ao ‘o Kalaisí ʻi ha ʻaho, pea fakamāuʻi kitautolu ʻo fakatatau mo ‘etau ngaahi ngāué, pe ‘oku lelei ia pe kovi.8 Ko ia, ‘i heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pōpoaki fakaemāmani ko ʻení, ‘e fie maʻu ha lototoʻa mo ha mo ha ‘ilo lahi ki he palani ‘etau Tamai Hēvaní ke tau fili ai ki he totonú.

Te tau lava kotoa ʻo maʻu ha mālohi ke fili ki he totonú kapau te tau fekumi ki he ‘Eikí pea tau falala mo tui kiate Ia. Hangē ko ia ʻoku akoʻi mai ‘e he folofolá, ʻoku fie maʻu ha “loto-fakamātoato” mo e “loto-moʻoni.” Pea ‘e toki fakahā mai ‘e he ‘Eikí “ʻa hono moʻoní kiate [kitautolu], ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou lava ai ke ‘iloʻi hono moʻoni ‘o e ngaahi meʻa kotoa pē.”9

Ko e ‘ilo ko ʻeni ‘oku fakafou mai he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ‘etau fakamoʻoní ia, ʻokú ne fakatupulaki ‘etau tui mo e fakapapau ke muimui ki he akonaki ‘o e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, neongo e ngaahi pōpoaki manakoa ʻa e māmaní. Kuo pau ke hoko ‘etau fakamoʻoní ko hotau pāletuʻa mei he ngahau vela ‘a e filí heʻene ‘ohofi kitautolú.10 Te ne tataki lelei kitautolu ‘i he fakapoʻuli mo e puputuʻu ‘o e māmaní he ʻahó ni.11

Naʻá ku ako ʻeni heʻeku ngāue faifekau heʻeku kei talavoú. Naʻá ku ngāue mo hoku hoá ‘i ha kiʻi kolo siʻisiʻi mo mamaʻo ‘o e Siasí. Naʻá ma feinga ke talanoa mo e taha kotoa ‘i he koló. Ne nau tali lelei kimaua, ka ne nau saiʻia ke fakakikihi he folofolá pea nau kole mai ke ma ʻoange ha fakamoʻoni pau ki hono moʻoni ‘o e meʻa ‘okú ma akoʻí.

ʻOku ou manatuʻi ko e taimi kotoa ne ma feinga ai ke fakamoʻoniʻi ha meʻa ki he kakaí, naʻe mavahe e Laumālie ‘o e ‘Otuá peá ma ongoʻi hē mo puputuʻu ‘aupito. Ne ma ongoʻi ne totonu ke fakafenāpasi ‘ema fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoní ‘o e ongoongoleleí. Talu mei ai ko ‘ema fakamoʻoni pē ‘aki homa lotó kotoa, naʻe fakafonu e lokí ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ‘ikai ha toe puputuʻu pe tālanga. Ne u ʻilo ai ‘oku ‘ikai ha mālohi ‘o e koví ke ne lava ‘o ʻai ke puputuʻu, kākaaʻi, pe fakaʻauha e mālohi ‘o ha fakamoʻoni fakamātoato ʻa ha ākonga moʻoni ‘a Sīsū Kalaisi.

Hangē ko e akonaki e Fakamoʻuí, ʻoku loto e filí ke sivisiviʻi kitautolu hangē ko e uite, ke mole meiate kitautolu hotau mālohi ke fakalotoa e māmaní ke nau fai leleí.12

Ngaahi tokoua, ʻi he mafola ko ia he māmaní he ʻahó ni e kaupeau ‘o e puputuʻú mo e taʻe tuí, kuo pau ke tau pikimaʻu ki heʻetau fakamoʻoni ki he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí. ‘E toki tupulaki ai hotau mālohi ke taukapoʻi e moʻoní mo e fakamaau totonú. Te tau ikunaʻi e feingatau fakaʻaho ‘o e koví, pea he ʻikai ke tau tōtau he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ka te tau takiekina mai e niʻihi kehé ki he tuʻunga moʻui a e ‘Eikí.

‘Oku ou fakaafeʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau kumi ki he maluʻi ‘oku maʻu he folofolá. Naʻe ʻai ‘e he ‘Eikitau ko Molonaí ke fenāpasi ‘ene tui ki he ‘Otuá mo ‘ene fakamoʻoni ki he moʻoni, ‘ilo mo e poto ‘oku maʻu ʻi he folofolá. Naʻá ne falala heni te ne maʻu e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Eikí mo ne ikuna ʻene ngaahi feingataú pea ko e moʻoni naʻe hoko ia.

‘Oku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou maʻu ha nonga ‘i he lea hotau kau palōfitá. Naʻe pehē ‘e Palesiteni Monisoni, “ʻE lava ʻe kitautolu kuo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻo fai ha liliu. ʻI heʻetau paotoloaki ‘etau haohaoa fakafoʻituituí mo fakaʻapaʻapaʻi hotau lakanga fakataulaʻeikí, ‘oku tau hoko ai ko ha sīpinga māʻoniʻoni ke muimui ki ai ‘a e niʻihi kehé … pea [ʻoku tau] hoko ai ko ha maama ki he māmaní.”13

‘Oku ou fakaafeʻi e taha kotoa ke nau falala ki he ngaahi lelei mo e mālohi ‘o e Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí. Te tau lava ‘o maʻu ‘i Heʻene feilaulau fakaleleí, ha loto toʻa ke ikunaʻi e ngaahi feingatau ‘o hotau kuongá, neongo e ngaahi faingataʻá, palōpalemá, mo e ‘ahiʻahí. Tau falala muʻa ki Heʻene ‘ofá mo Hono mālohi ke fakamoʻui kitautolú. Naʻe pehē ʻe Sīsū:

“Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí: ‘oku ‘ikai haʻu ha tangata ‘e taha ki he Tamaí, kae ‘iate au.”14

“Ko au ko e maama ‘o māmaní: ko ia ‘oku muimui ‘iate au, ‘e ‘ikai ‘alu ia ‘i he poʻulí, ka ‘e ‘iate ia ‘a e maama ‘o e moʻuí.”15

“Kuó u tala ‘a e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ‘a e fiemālié ‘iate au. Te mou maʻu ‘a e mamahí ‘i māmani: ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ‘a māmani.”16

‘Oku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ‘ení ‘i he huafa toputapu ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.