2010–2019
Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné
ʻOkatopa 2015


Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné

ʻOku mau fie maʻu homou iví, uluí, loto fakapapaú, mo hoʻomou malava ke takí, homou potó pea mo homou leʻó.

ʻE ʻEleta Rasband, Stevenson, mo Renlund, ko kimautolu, ko homou Ngaahi Tokouá, ʻoku mau talitali lelei kimoutolu ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá ko e fakahā kuó Ne fai ki Heʻene palōfita ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.

ʻE kāinga, ʻi heʻetau fakataha mai he konifelenisi lahí he māhina ʻe ono kuohilí, naʻe ʻikai teitei ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e ngaahi liliu ʻe hoko mai ki he lotoʻi Siasí fakalūkufua. Naʻe fai ʻe ʻEletā L. Tomu Peli ha pōpoaki ongo moʻoni ʻo fekauʻaki mo e fatongia taʻetoeleʻeia ʻoku fai ʻe he nofo-malí mo e fāmilí ʻi he palani ʻa e ʻEikí. Ne tau ʻohovale lahi ʻi he hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai kuó ne moʻua he kanisā te ne toʻo atu ai ia meiate kitautolú.

Neongo naʻe hōloa pē moʻui lelei ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká, ka naʻá ne hokohoko “lototoʻa atu” ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe vaivai siʻono sinó ʻi ʻEpeleli kuo ʻosí, ka naʻá ne fakapapauʻi te ne fai ʻene fakamoʻoní lolotonga ʻene kei maʻu e mānava ʻo e moʻuí. Hili ha ʻaho ʻe 34 mei he pekia ʻa ʻEletā Peulí, naʻe fakalaka atu foki mo Palesiteni Peeka ki he faʻahi ʻe taha ʻo e veilí.

Ne ʻikai ke tau maʻu ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá, ka naʻa tau manatu pē ki heʻene fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi konifelenisi lahi kimuʻá. ʻI he ʻaho ʻe 12 kuohilí, ne ui ai ʻa ʻEletā Sikoti ki ʻapi ke ne fakataha mo hono ʻofaʻanga ko Sēiní.

Kuó u maʻu faingamālie ke feohi mo e Kau Taki kotoa ko ʻení lolotonga honau ngaahi ʻaho fakatōtōlaʻaá, ʻo u kau fakataha ai mo e fāmili ofi ʻo Palesiteni Peeka mo ʻEletā Sikoti kimuʻa pē peá na siʻi pekiá. ʻOku ʻikai ke u faʻa tui kuo puli atu hoku kaungāmeʻa mamae ʻe toko tolu ko ʻení, ko e kau tamaioʻeiki fisifisimuʻa ʻa e ʻEikí. ʻOku ou ʻofa lahi kiate kinautolu ʻo mahulu ia he meʻa te u lava ʻo leaʻakí.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa taʻeʻamanekina kuo hokó, ne toka maʻu pē ʻiate au e fakakaukau ko ʻení ʻi heʻeku siofi e ongo uaifi ʻoku kei moʻuí. ʻOku toka ʻi hoku ʻatamaí e ngaahi ʻīmisi fakaʻeiʻeiki ʻo Sisitā Tana Sāmita Peeka mo Sisitā Papulā Teitoni Peli ʻi he veʻe mohenga hona husepānití, ne fonu e ongo fafiné ni ʻi he ʻofa, moʻoni mo e tui haohaoa.

ʻI he tangutu ʻa Sisitā Peeka he tafaʻaki hono husepānití he ngaahi momeniti fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne fakafōtunga mai ʻa e nonga ko ia ʻoku mahulu hake ʻi he ʻilo kotoa pē.1 Neongo naʻá ne ʻiloʻi kuo mei mavahe atu hono hoa ʻofaʻanga he meimei taʻu ʻe 70, ka naʻá ne fakahaaʻi ha nonga ʻo ha fefine loto tui. Naʻá ne hangē ha ʻāngeló, ʻo hangē tofu pē ko ʻene ʻasi ʻi hona laʻitā ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Pilikihami Siti ʻIutaá.

ʻĪmisi
President and Sister Packer at Brigham City Utah Temple

Ne u mātā ʻa e faʻahinga ʻofa mo e tui tatau pē ʻia Sisitā Peuli. Naʻe hā mahino ʻene mateakiʻi hono husepānití mo e ʻEikí pea ne ongo moʻoni ia kiate au.

ʻĪmisi
Elder and Sister Perry

Mei he momeniti fakatōtōlaʻā fakaʻosi ʻo hona ongo husepānití ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, kuo fakahaaʻi ʻe he ongo fafine mateakí ni ʻa e mālohi mo e lototoʻa kuo fakahaaʻi maʻu pē ʻe he kau fafine tauhi fuakavá.2 ʻE faingataʻa ke fuatautau e takiekina ʻoku fai ʻe he kakai fefiné, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi fāmilí ka ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, heʻenau hoko ko e ngaahi uaifi, ngaahi faʻē, mo e ngaahi kui fefiné; ko ha ngaahi tokoua mo e mehikitangata; ko ha kau faiako mo ha kau taki; kae tautautefito ki heʻenau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga mo ha kau taukapo faivelenga ʻo e tuí.3

Kuo moʻoni e meʻá ni ʻi he kuonga fakakōsipeli kotoa pē talu mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Ka ʻoku makehe ʻa e kau fefine ʻo e kuonga fakakōsipeli ko ʻení mei ha toe faʻahinga fefine koeʻuhí he ʻoku makehe ʻa e kuonga fakakōsipeli ko ʻení mei ha toe faʻahinga kuonga.4 ʻOku fakatou ʻomi ʻe he makehe ko ʻení ha ngaahi faingamālie mo ha ngaahi fatongia.

ʻĪmisi
Portrait of President Kimball

ʻI he taʻu ʻe tolungofulu mā ono kuohilí, ʻi he 1979, naʻe fai ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ha kikite mahuʻinga ʻo kau ki he ivi mālohi ʻoku maʻu ʻe he kau fefine tauhi fuakavá ʻi he kahaʻu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻá ne kikite: “Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia tupu mei he kakai fefine toko lahi ʻo e māmaní … te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe hā mei he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e anga māʻoniʻoní mo e lea mahinó ʻi heʻenau moʻuí pea aʻu ki ha tuʻunga ʻoku fakatokangaʻi ai e makehe mo e kehe atu pē ʻa e kau fafine ʻo e Siasí—ʻi ha ngaahi founga fakafiefia‑mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”5

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻa kimoutolu ko homau kaungā-ngāue ʻi he fakaʻau ke ʻosi e kuonga ní, ko e ʻaho ʻeni ne tomuʻa mamata ki ai ʻa Palesiteni Kimipoló. Ko kimoutolu e kau fafine naʻá ne mamata mai ki aí! ʻE hanga ho angamaʻá, māmá, ʻofá, ʻiló, lototoʻá, ʻulungāngá, tuí mo e moʻui angatonú ʻo takiekina mai ki he Siasí ha kau fefine lelei tokolahi faufaua, fakataha mo honau ngaahi fāmilí!6

Ko kimautolu, homou ngaahi tuongaʻané, ʻoku mau fie maʻu homou iví, hoʻomou uluí, hoʻomou loto fakapapaú, mo hoʻomou malava ke takí, homou potó pea mo homou leʻó. ʻOku ʻikai pea he ʻikai kakato e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻikai kau ai e kau fefine ʻoku nau fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, mo e kau fafine ʻoku nau lava ʻo lea ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá!7

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Peeka:

“ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku maau pea ʻoku nau lava ʻo fokotuʻutuʻu ha meʻa. ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau malava ʻo taki pea nau lava ʻo palani mo tataki mo pule; ko ha kakai fefine ʻoku nau lava ʻo faiako pea lava ʻo lea. …

“ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau maʻu e meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló ʻoku nau lava ʻo sio ki he fetōʻaki ʻi he māmaní pea nau ʻiloʻi neongo e manakoa ha meʻa ka ʻoku mamaha pe fakatuʻutāmaki ia.”8

Tuku muʻa ke u tānaki atu he ʻahó ni, ʻoku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke fakahoko ʻaki e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻo fakafou ʻi heʻenau tuí pea ʻoku nau tuʻu lototoʻa hake ke taukaveʻi e moʻui angamaʻá mo e fāmilí ʻi ha māmani mohu angahala. ʻOku tau fie maʻu ha kau fafine ʻoku tukupā ke tataki e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he hala fuakava ki he hakeakiʻí; ko ha kau fafine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ai ha fakahā fakafoʻituituí, ʻoku mahino ki ai e mālohi mo e nonga ʻo e ʻenitaumeni ʻi he temipalé; ko ha kau fafine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke kolea ai e mālohi ʻo e langí ke maluʻi mo fakamālohia e fānaú mo e fāmilí; ko ha kau fafine ʻoku nau faiako taʻeilifia.

Kuo faitāpuekina ʻeku moʻuí kotoa ʻe ha kau fafine pehē. Naʻe hoko ʻa Tenisolo, hoku uaifi kuo pekiá, ko ha fefine pehē. Te u houngaʻia maʻu pē kiate ia ʻi he ngaahi takiekina liliu moʻui naʻá ne fai kiate au he ngaahi tapa kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí, ʻo kau ai ʻeku feinga ke kamata ʻa e tafa mafú.

ʻI he taʻu ʻe nimangofulu mā valu kuohilí, naʻe kole mai ai ke u tafa ha kiʻi taʻahine naʻe puke lahi tupu mei hono mafú. Ne ʻosi mālōlō hono tuongaʻane lahí he meʻa tatau pē. Naʻe kole tokoni mai ʻene ongomātuʻá. Naʻe ʻikai ke u fakatuʻamelie ki he meʻa ʻe hokó ka naʻá ku fakapapau ange te u fai e meʻa kotoa pē te u lavá ke fakahaofi ia. Neongo ʻeku feinga lelei tahá, ka naʻe mālōlō ʻa e kiʻi taʻahiné. Kimui ange ai, naʻe toe ʻomi ʻe he ongomātuʻa tatau pē kiate au hona ʻofefine ʻe taha, naʻe taʻu 1 mahina ʻe 4, ne fāʻeleʻi mai pē kuo mahaki mafu. ʻI heʻena kolé, ne u toe fakahoko pē ʻa e tafá. Naʻe toe mālōlō mo e kiʻi taʻahine ko ʻení. Ne hanga ʻe he mole fakamamahi hono tolu ko ʻeni ʻi he fāmili tatau pē ʻo uesia lahi moʻoni au.

Ne u foki loto mamahi moʻoni ki ʻapi. Ne u tō tangutu pē ʻi he faliki homau loto falé ʻo tangi he pō kotoa ko iá. Naʻe tangutu pē ʻa Tenisolo hoku tafaʻakí, ʻo fakafanongo ki heʻeku toutou talaange he ʻikai pē ke u toe fai ha tafa mafu. Fakafuofua ki he taimi 5:00 pongipongí nai, naʻe sio fakamamaʻu mai ʻa Tenisolo kiate au, peá ne lea mai ʻi he leʻo vaivai kiate au, “Kuó ke fiu he tangí? Tuʻu leva ʻo teuteu. Foki ki ʻapingāue. ʻAlu ʻo ngāue! ʻOku fie maʻu ke ke ako lahi ange. Kapau te ke foʻi he taimí ni, ʻe faingataʻa ki he niʻihi kehé ke nau ako e meʻa kuó ke ʻosi ʻiló.”

ʻOiauē, ta ko e meʻa ia ne u fie maʻú, ʻa e vīsone, lototoʻa mo e ʻofa hoku uaifí! Ne u foki ki he ngāué peá u ako ʻo lahi ange. Kapau naʻe ʻikai e ueʻi fakalaumālie ne maʻu ʻe Tenisoló, naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo ako lahi ange ki he tafa mafú pea ʻikai ke u mei mateuteu ai ke fai e tafa he 1972 naʻe fakahaofi ai e moʻui ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló.9

ʻE hoku tuofāfine, ʻoku mou ʻiloʻi koā e lahi mo e loloto ʻo hoʻomou takiekiná he taimi ʻoku mou leaʻaki ai e ngaahi meʻa ʻoku haʻu ki homou lotó mo e ʻatamaí ʻi he tataki ʻa e Laumālié? Naʻe talanoa mai ʻe ha palesiteni fakasiteiki lelei kiate au ha fakataha alēlea naʻa nau fāinga ai mo ha palopalema faingataʻa. Ne aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku teʻeki foaki mai ʻe he palesiteni Palaimeli ʻo e siteikí ha foʻi lea, ko ia naʻá ne fehuʻi ki ai pe ʻoku ʻi ai haʻane fakakaukau. Naʻe tali ange ʻe he fefiné, “ʻIo ʻoku ʻi ai” peá ne hoko atu leva ke vahevahe ha fakakaukau naʻe liliu ai e huʻunga ʻo e fakataha ko iá. Naʻe hoko atu e palesiteni fakasiteikí ʻo pehē, “ʻI he taimi naʻá ne lea aí, naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate au kuó ne leaʻaki e fakahā ne mau fekumi ki ai ʻi he fakataha alēleá.”

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, tatau ai pē pe ko e hā ho uiuiʻí, pe ko e hā e tūkunga ʻokú ke ʻi aí, ʻoku mau fie maʻu hoʻo ngaahi fakakaukaú, hoʻo ngaahi ʻiló mo e ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ʻOku mau fie maʻu ke ke lea peá ke lea ke leʻo lahi ʻi he fakataha alēlea ʻa e uōtí mo e siteikí. ʻOku tau fie maʻu e fefine ʻosi mali kotoa pē ke ne lea ko ha tokoni mo e hoa-ngāue kakato”10 ʻi hoʻo faaitaha mo ho husepānití ʻi hono puleʻi homo fāmilí. Tatau ai pē pe ʻokú ke mali pe tāutaha, ʻoku maʻu ʻe kimoutolu kau fafine ha ivi mo ha poto makehe pea mo ha ongo makehe kuo foaki atu ko ha meʻafoaki mei he ʻOtuá. He ʻikai lava ʻe kimautolu kakai tangatá ʻo fakatataua homou ivi takiekina makehé.

ʻOku tau ʻiloʻi ko e tumutumu ia e fakatupú kotoa, ko hono fakatupu ʻo e fefiné!11 ʻOku mau fie maʻu homou mālohingá!

ʻE fakautuutu hono ʻohofi e Siasí, ʻene tokāteliné mo ʻetau founga moʻuí. Pea koeʻuhí ko ia, ʻoku tau fie maʻu ai ha kakai fefine ʻoku fefeka e mahino ʻoku nau maʻu ki he tokāteline ʻo Kalaisí pea te nau fakaʻaongaʻi e mahino ko iá ke akoʻi mo tokoni ki hono ohi hake ha toʻu tangata te nau fakafepakiʻi e angahalá.12 ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine te nau lava ʻo ʻiloʻi e kākaá ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ʻaki e mālohi ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai tauhi fuakavá pea mo fakahaaʻi ʻenau tuí ʻi he loto falala mo e manavaʻofa. ʻOku tau fie maʻu ʻoku nau maʻu e lototoʻa mo e vīsone tatau mo ʻetau Faʻē ko ʻIví.

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ki hoʻo moʻui taʻengatá ka ko hoʻo ului fakatāutahá. Ko e kakai fefine kuo ului mo tauhi fuakavá—ʻa e kakai fefine hangē ko hoku hoa ʻofaʻanga ko Uenitií—ʻa ia ʻe fakautuutu e hāsino mai ʻenau moʻui māʻoniʻoní ʻi ha māmani ʻoku fakaʻauʻauhifo pea ʻe lau ʻa kinautolu ko e fisifisimuʻa mo e makehe ʻi he ngaahi founga fakafiefia tahá.

Ko ia ʻoku ou kōlenga ai ki hoku tuofāfine ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke mou tuʻu mai! Tuʻu mai ki homou tuʻunga totonu mo mahuʻinga ʻi homou ʻapí, ʻi homou koló pea ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakakakato e kikite ʻa Palesiteni Kimipoló. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi hoʻomou fai iá, ʻe hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakalahi ho ivi takiekiná ʻi ha founga taʻeʻamanekina!

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ʻoku moʻoni ʻa Hono mālohi huhuʻí, fakaleleí mo fakahaohaoaʻí. ʻI heʻeku hoko ko ha taha ʻo ʻEne kau ʻAposetoló, ʻoku ou fie fakamālō atu ai siʻoku tuofāfine ʻofeina, pea ʻofa ke faitāpuekina kimoutolu ke mou tuʻu hake ki homou tuʻunga totonú ʻo fakakakato e ʻuhinga ne fakatupu ai kimoutolú ʻi heʻetau fetakinima ʻi he ngāue toputapú ni. Tau tokoni fakataha muʻa ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi heʻeku hoko ko homou tuongaʻané, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Filipai 4:7.

  2. ʻOku kau heni ʻa e loʻimatá—ʻi hono tauhi e fekau ke tengihia ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻi heʻenau mavahe atu mei he moʻuí ni (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:45).

  3. Vakai ki he ivi takiekina ʻo Lepeka kia ʻAisake mo hona foha ko Sēkopé ʻi he Sēnesi 27:46; 28:1–4.

  4. Vakai, Joseph Fielding Smith, Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 4:166. Fakatokangaʻi ange: Ko e kuonga fakakōsipeli kotoa kimuʻá, naʻe fakangatangata pē ia ki ha konga siʻi ʻo e māmaní pea naʻe fakaʻauha ia ʻe he hē-mei he-moʻoní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, he ʻikai fakangatangata e tuʻuʻanga pe taimi ia ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Te ne fakafonu ʻe ia e māmaní pea fakafehokotaki ia mo e Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e ʻEikí.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí Sipenisā W. Kimipolo (2006), 274–75.

  6. ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai aú, naʻe teʻeki ai aʻu e tokolahi ia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ki he toko 600,000. Kuo aʻu he taimí ni ki he toko 15 miliona tupú. ʻE toe fakautuutu ange ʻene tokolahí.

  7. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki he kau fafine ʻo e Fineʻofá, “Te mou lava ʻo lea ʻi he mafai, he kuo foaki atu ʻe he ʻEikí ʻa e mafaí kiate kimoutolu.” Naʻá ne pehē foki kuo foaki ki he Fineʻofá ʻa e “mālohi mo e mafai ke fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi. Ko e ngāue ʻoku nau faí ʻoku fai ia ʻi he mafai fakalangi” (“Relief Society—An Aid to the Priesthood,” Relief Society Magazine, Jan. 1959, 4, 5). Naʻe toe leaʻaki foki ʻeni ʻe ʻEletā Dallin H. Oaks ʻi ha konifelenisi lahi, “Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2014, 51.

  8. Boyd K. Packer, “The Relief Society,” Ensign, Nov. 1978, 8; vakai foki, M. Russell Ballard, Counseling with Our Councils: Learning to Minister Together in the Church and in the Family (1997), 93.

  9. Vakai, Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 146, 153–56. Fakatokangaʻi ange: ʻI he 1964 naʻe vaheʻi ai au ʻe Palesiteni Kimipolo ko ha palesiteni fakasiteiki peá ne tāpuakiʻi au ke siʻi ange ʻa e maté ʻi heʻeku kamataʻi e ngāue ko ia ke faitoʻo e mafu avá. Hala ke ma ʻiloʻi ʻe ʻosi ha taʻu ʻe valu mei ai, te u tafa ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ai hono fetongi e halanga paipa ki hono mafú.

  10. “ʻI heʻetau talanoa ki he malí ko ha hoa ngāue tuʻunga tataú, tau talanoa muʻa ki he malí ko ha hoa-ngāue kakato. ʻOku ʻikai ke tau loto ke hoko hotau kakai fefine Siasí ko ha ngaahi hoa-ngāue fakalongolongo pe fakangatangata pē ʻi he fatongia taʻengata ko iá! Mou hoko muʻa ko ha hoa-ngāue fietokoni mo kakato” (Spencer W. Kimball, “Privileges and Responsibilities of Sisters,” Ensign, Nov. 1978, 106).

  11. “Ne mei hoko kotoa e ngaahi taumuʻa ʻo e māmaní mo e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní ko ha foʻi meʻa noa pē, kapau naʻe ʻikai ʻa e fefiné—ko ha maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakatupú ʻi he ʻāleso ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” (Russell M. Nelson, “Lessons from Eve,” Ensign, Nov. 1987, 87). “Naʻe hoko ʻa ʻIvi ko e fakatupu fakamuimuitaha ia ʻa e ʻOtuá, ko e tumutumu fakaʻeiʻeiki ʻo e ngāue fakaofo kuo fakahoko kimuʻá” (Gordon B. Hinckley, “The Women in Our Lives,” Liahona, Nov. 2004, 83).

  12. Vakai, Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 33.