2010–2019
Ko ha Faʻahitaʻu Māfana mo Lose ko e Tokoua ʻEku Kui-uá
ʻOkatopa 2015


Ko ha Faʻahitaʻu Māfana mo Lose ko e Tokoua ʻEku Kui-uá

ʻOku ou fakatauange ʻe fakamālohia ʻe he tuí hoʻo foʻi laka kotoa pē ʻi hoʻo fonongaʻia ho hala ʻo e tuʻunga faka-ākongá.

Siʻoku kāinga mo e kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ou fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu he ʻahó ni pea ʻoku ou fakafetaʻi ko e ʻi heni ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Palesiteni, ʻoku mau ʻofa atu. ʻOku mau ongoʻi fiekaungāmamahi koeʻuhí ko e mole atu ha toko tolu ʻo hotau kaungāmeʻa mamae mo e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí. ʻOku mau maʻu ha ʻofa lahi kia Palesiteni Peeka, ʻEletā Peuli pea mo ʻEletā Sikoti. ʻOku mau lotua honau ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá.

ʻOku ou nofo-ʻamanaki maʻu pē ki he fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e konifelenisí—ʻoku mahutafea maʻu pē Laumālié heni ʻi hono ʻomi ʻe he hiva mālié mo e faleʻi fakalaumālie mei hotau kakai fefiné. ʻOku ou hoko ko ha taha lelei ange ʻi he hili ʻeku feohi mo kimoutolú.

ʻI heʻeku fakakaukau pe ko e hā te u lea ʻaki he ʻaho ní, ne ʻalu ʻeku fakakaukaú ki he founga faiako ʻa e Fakamoʻuí ʻOku mālie ʻa ʻEne lava ʻo akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga tahá ʻaki e fanga kiʻi talanoa mahinó Naʻe fakaafeʻi Heʻene ngaahi tala-fakatātaá ʻa ʻEne kau ākongá ke ʻoua te nau tali pē ʻa e moʻoní ʻaki honau ʻatamaí kae ʻaki foki honau lotó pea nau fakafehokotaki e ngaahi tefitoʻimoʻoni taʻengatá mo ʻenau moʻui fakaʻahó1 ʻOku hoko hotau Palesiteni ʻofeina ko Monisoní ko ha mataotao ʻi he faiako ʻaki e ngaahi aʻusia fakafoʻituituí.2

Ko e ʻaho ní, te u ʻoatu ʻeku pōpoakí ʻi hono fakahaaʻi atu ʻeku fakakaukaú mo e ongo ʻoku ou maʻú ʻo fakafou ʻi ha talanoa. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakafanongo ʻaki e Laumālié. ʻE tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke mou ʻilo ʻa e pōpoaki maʻau ʻi he talanoa fakatātaá ni.

Lose ko e Tokoua ʻeku Kui-uá

ʻOku fekauʻaki ʻa e talanoá mo ha kiʻi taʻahine ko ʻEva. ʻOku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ʻe ua ʻoku totonu ke mou ʻilo kau kia ʻEva. ʻUluakí naʻe taʻu 11 ʻi he talanoa ko ʻení. Pea ko e tahá naʻe ʻikai ʻaupito, teitei fie ʻalu ia ʻo nofo mo Lose ko e tokoua ʻene kuí Halaʻatā. ʻIkai haʻane fie ʻalu.

Ka naʻe teu fai e tafa e faʻē ʻa ʻEvá, pea fie maʻu ke fakaakeake fuoloa. Ko ia ne ʻave ai ʻe he mātuʻa ʻa ʻEvá ia ke nofo he faʻahitaʻu māfaná mo Lose ko e tokoua ʻene kui-uá.

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEva kuo lauiafe e ngaahi ʻuhinga ne hoko ai ʻeni ko ha fakakaukau koví. ʻUluakí, ʻe mavahe ai heni mei heʻene faʻeé. ʻE toe mavahe ai heni mei hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻIkai ngata ai, naʻe ʻikai teitei maheni ia mo Lose, ʻa e tokoua ʻene kui-uá. Naʻe fiemālie lelei pē ia he feituʻu naʻe lolotonga ʻi aí.

Ka ne ʻikai lava ʻe he fakafekikí pe fingo hono matá, ʻo liliu ʻa e tuʻutuʻuní ni. Ko ia, ne faʻo ʻe ʻEva ha katoleta pea fononga meʻalele lōloa mo ʻene tamaí ki he fale ʻo Losé.

Talu mei he momeniti ʻo e hū ʻa ʻEva ki he falé, mo ʻene fehiʻa ai.

Naʻe motuʻa e meʻa kotoa pē ai! Naʻe fonu e feituʻu kotoa pē he ʻū tohi motuʻá, ʻū ngeʻesi hina lanu faikehé, mo e ʻū kane pelesitiki ne fonuhake ʻi he kulá, līpiné, mo e fakamaʻú.

Naʻe nofo tokotaha pē ʻa e tokoua ʻene kui-ua ko Losé; naʻe teʻeki ai pē mali. Ko e tokotaha kehe pē aí ko ha pusi fulutui naʻe saiʻia ke ne kumi e potu māʻolunga taha ʻi he loki kotoa pē ʻo tokoto ai, ʻo sio hifo hangē ha taika fiekaiá ki he meʻa kotoa pē ʻi lalo.

Naʻa mo e falé, naʻe ʻasi tuēnoa pē ia. Naʻe tuʻu ki ʻuta, ʻi ha feituʻu naʻe vāmamaʻo ai ʻa e ʻū ʻapí. Naʻe hala ha taha ia ʻi he toʻu ʻo ʻEvá naʻe nofo ofi mai ʻi ha vaeua maile pē ā. Naʻe tupu ai foki e taʻelata ia ʻa ʻEvá.

Naʻe ʻikai ke tokanga fēfē ia he kamataʻangá ki he tokoua ʻene kui-uá kia Lose. Naʻe fakakaukau lahi taha pē ia ki heʻene faʻeé. Naʻe ʻā he taimi ʻe niʻihi ʻi he poʻulí, ʻo lotu ʻaki hono lotó kotoa ke sai ʻene faʻeé. Pea neongo naʻe ʻikai hoko vave, ka ne kamata ke ongoʻi ʻe ʻEva ʻoku tokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻene faʻeé.

Faifai pea aʻu mai ʻa e tala kuo ola lelei ʻa e tafá, ko e meʻa pē naʻe toe ke fai ʻe ʻEvá, ko haʻane kākātaki atu ai ki he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Ka naʻe fehiʻa ia ke toe kātaki!

ʻI he kamata ko ʻeni ke nonga e fakakaukau ʻa ʻEva ki heʻene faʻeé, ne kamata ke ne kiʻi fakatokangaʻi lahi ange ʻa Lose, ko e tokoua ʻene kui-uá. Ko ha fefine lahi—ko e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo ia naʻe lahi: ʻa hono leʻó, ʻene malimalí, mo hono ʻulungāngá. Naʻe ʻikai faingofua ke ngaue holo, ka naʻe kata mo hiva maʻu pē he lolotonga ʻene ngāué, pea naʻe fakafonu e falé ʻe he ongo ʻo ʻene katá. Naʻe tangutu ʻi he pō kotoa pē ʻi hono fuʻu sea moluú, toʻo ʻene folofolá, pea lau leʻo lahi. Pea ʻi heʻene laú, naʻá ne faʻa pehē “ʻOi, naʻe ʻikai totonu ke ne fai ia!” pe “Ko e hā te u taʻe fai ai ke u maʻu ia!” pe “ʻOku ʻikai ʻapē ko e meʻa lelei taha ia kuó ke fanongo aí!” Pea ko e efiafi kotoa pē naʻá na tūʻulutui ai he veʻe mohenga ʻo ʻEvá ke lotu, naʻe fai ʻe Lose ʻa e ngaahi lotu fakaʻofoʻofa tahá, ʻo fakafetaʻi ki heʻene Tamai Hēvaní ʻi he fanga manupuna (jays) lanu puluú mo e ʻuluʻakaú (spruce), ʻi he tō ʻa e laʻaá mo e fetuʻú, pea mo e “fakaofo ʻo ʻete kei moʻuí.” Naʻe ongo kia ʻEva ʻo hangē naʻe maheni ʻa Lose mo e ʻOtuá, ko hano kaumeʻa.

ʻI he fakalau atu e taimí, ne toki ʻilo ʻe ʻEva ha meʻa taʻeʻamanekina: Mahalo ko Losé ko e tokotaha fiefia taha ia kuo faifaiangé peá ne ʻiloʻi!

Ka naʻe malava fēfē ia?

Ko e hā ʻokú ne fiefia pehē aí?

Kuo teʻeki ai mali, hala mo e fānau, hala ha taha ke na feohi tuku kehe pē ʻa e pusi fakailifiá, pea naʻe faingataʻaʻia heʻene fai ʻa e fanga kiʻi meʻa faingofua hangē ko hono nonoʻo hono suú mo e kaka he sitepú.

Ko e taimi naʻe ʻalu ai ki koló, naʻá ne tui ha ngaahi tatā fakamā, mo lanu maama. Ka naʻe ʻikai kataʻi ia ʻe he kakaí. Naʻa nau ʻākilotoa ia, ʻo fie talanoa mo ia. Naʻe hoko ʻa Lose ko ha faiako, pea naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ki he fānau ako mei muʻá—ʻa ʻeni kuo nau lalahi mo ʻi ai ʻenau fānaú—ke nau afe mai ʻo talanoa. Naʻa nau fakamālō ange ʻi heʻene hoko ko e ivi tākiekina lelei ʻi heʻenau moʻuí. Naʻa nau faʻa kakata. Pea nau tangi he taimi ʻe niʻihi.

Naʻe fakamoleki ʻe ʻEva, ʻi he fakalau atu ʻa e faʻahitaʻu māfaná, ha taimi lahi ange mo Lose. Naʻá na faʻa ō ʻo ʻeva lōloa, pea naʻe ako ai ʻe ʻEva ʻa e faikehekehe ʻo e sipāloú (sparrows) mo e fanga kiʻi manupuná. Naʻá ne toli ʻa e fuaʻi ʻakau elderberries mo ngaohi siamu ʻaki ʻa e molí. Naʻe ako kau ki heʻene kui fefine hono tolú ʻa ia naʻe hiki mei hono fonua tupuʻá, folau he ʻōsení, pea fononga lalo he toafa mohukú ke fakataha mo e Kāingalotú.

ʻIkai fuoloa kuo toe ʻilo ʻe ʻEva ha meʻa fakaʻohovale: ne ʻikai ngata pē he hoko ʻa Lose ko e taha ʻo e kakai fiefia taha kuó ne ʻiló, ka naʻe fiefia ange ʻa ʻEva ʻi he taimi kotoa naʻe feohi ai mo iá.

Kuo fakalau vave atu ʻeni ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Pea ʻikai hano taimi, kuo talaange ʻe Lose ʻe vavé ni pē ke foki ʻa ʻEva. Neongo naʻe nofo-ʻamanaki ʻa ʻEva ki he momeniti ko iá, talu mei he ʻaho naʻe aʻu atu aí, ka naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakapapauʻi pe ʻoku totonu ke ne ongoʻi fēfē. Naʻá ne fakatokangaʻi, ʻe manatu mai ki he fale motuʻa faikehé ni pea mo e pusi ne tulimui holo aí pea mo Lose ko e tokoua ʻene kui uá.

ʻI he ʻaho kimuʻa pea haʻu ʻene tamaí ke na oó, naʻe fai ange ʻe ʻEva ha fehuʻi kuo lau uike ʻene fakakaukau ki ai: “Lose, ko e hā ʻokú ke fiefia pehē aí?”

Naʻe sio fakamamaʻu kiate ia ʻa Lose peá ne fakahinohino ki ai ha tāvalivali naʻe tautau ʻi he loki talitalí. Ko ha meʻaʻofa ia mei ha kaungāmeʻa mamae mohu talēniti.

Naʻá ne ʻeke ange, “Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi aí?”

ʻĪmisi
Pioneer girl skipping

Naʻe ʻosi fakatokangaʻi pē ʻe ʻEva e tāvalivalí kimuʻa, ka naʻe ʻikai ke sio fakalelei ki ai. Naʻe hopohopo atu ha kiʻi taʻahine ʻoku kofu fakapaionia ʻi ha hala lanu pulū. Naʻe lau maʻuiʻui ʻa e musié mo e ʻuluʻakaú. Ne pehē ange ʻa ʻEva, “Ko ha tāvalivali ʻo ha kiʻi taʻahine. Hangē ʻoku hopohopó.”

Ne pehēange ʻa Lose, “ʻIo, ko ha kiʻi taʻahine paionia ʻoku hopohopo fiefia. ʻOku ou fakakaukau naʻe lahi ha ngaahi ʻaho faingataʻa mo fakamamahi ki he kau paioniá. Ko ʻenau moʻuí naʻe faingataʻa fau—ʻikai ke tau lava ʻo fakakaukau ki ai. Ka ʻi he tāvalivalí ni, ʻoku fakafiefia mo fakatupu ʻamanaki lelei e meʻa kotoa. ‘Okú ne lue fiefia pē, pea ʻoku laka atu ki muʻa mo ʻolunga.”

Naʻe fakalongolongo ʻa ʻEva, kae hoko atu ʻa Lose: ʻOku lahi fau e meʻa ʻoku ʻikai hoko lelei ʻi he moʻuí, pea ʻoku lava ke tō ha taha pē ki he ano ʻo e veiveiuá mo e kinohaʻa ʻo e loto mamahí. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ha kakai, neongo ʻoku ʻikai ola lelei ai e meʻa ʻoku hokó, ka ʻoku nau kei tokanga pē ki he ngaahi meʻa fakaofó mo e mana ʻo e moʻuí. Ko e kakai fiefia taha ʻeni kuó u ʻiloʻí.”

Naʻe pehēange ʻa ʻEva, “Ka he ʻikai ke ke lava ʻo liliu fakafokifā pē mei he mamahí ki he fiefiá.”

Ne malimali ange ʻa Lose, “ʻIkai, mahalo ʻikai, ka naʻe ʻikai fakataumuʻa e ʻOtuá ke tau mamahi. Naʻá Ne fakatupu kitautolu ke tau fiefia!3 Kapau leva ʻoku tau falala kiate Ia, te Ne tokoni ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei, fakaʻofoʻofa, mo fakaʻamanaki lelei ʻo e moʻuí. Pea ko e moʻoni, ʻe fakaʻau ʻa māmani ʻo lelei ange ʻOku ʻikai hoko noa pē, ka ko hono moʻoní, ko e hā hano lahi ha ngaahi meʻa lelei ʻoku hoko pehē? Hangē kiate au ko e ʻū meʻa lelei tahá, hangē ko e mā ʻoku ngaohi ʻi ʻapí pe siamu molí, ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e kātakí mo e ngāué.”

Naʻe kiʻi fakakaukau nounou ki ai ʻa ʻEva peá ne pehē ange, “Mahalo ʻoku ʻikai faingofua fēfē ki he kakai ʻoku ʻikai tokamālie e meʻa kotoa heʻenau moʻuí.”

“Siʻi ʻEva, ʻokú ke pehē ʻoku haohaoa ʻeku moʻuí?” Naʻe tangutu leva ʻa Lose mo ʻEva ʻi he sea moluú. “Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku loto foʻi moʻoni ai pea ʻikai ke u toe fie moʻui.”

“ʻA koe?” ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻEvá.

Ne kamo pē ʻa Lose. “Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻá ku fakaʻamua ʻi heʻeku moʻuí.” Naʻe ongo mai ha faʻahinga mamahi ʻi hono leʻó kuo teʻeki ongona ʻe ʻEva kimuʻa. “Ne ʻikai hoko hanau konga lahi. Ne hokohoko e ngaahi meʻa fakamamahí. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha he ʻikai teitei hoko ʻa e meʻa naʻá ku ʻamanaki ki aí. Ko ha ʻaho fakalotofoʻi moʻoni ia. Naʻá ku mateuteu ke u foʻi pea moʻui mamahi ai pē.”

“Ko e hā leva ʻa e meʻa naʻá ke faí?”

“Ne ʻikai ke u fai ha meʻa ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi. Naʻá ku ʻita pē. Naʻá ku hoko ko ha taha kovi ke feohi mo ia.” Naʻá ne makiʻikiʻi ʻo ʻikai hangē ko ʻene kata leʻo lahi anga mahení. “Ne toka heʻeku fakakaukaú e foʻi hiva ʻʻoku ʻikai totonu ʻeni.ʻ Ka naʻe faifai pē peá u ʻiloʻi ha meʻa naʻá ne liliu kakato ʻeku moʻuí.”

“Ko e hā?”

Ne malimali ʻa Lose, “Ko e tuí. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e tuí. Pea fakaiku ʻa e tuí ki he ʻamanaki leleí. Pea ʻomi ʻe he tuí mo e ʻamanaki leleí kiate au ʻa e falala ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe mahino ai ʻa e meʻa kotoa pē, he ʻoku makatuʻunga ʻi he Fakamoʻuí, ʻa hono fakatonutonu e meʻa hala kotoa pē. Hili iá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai fuʻu taʻeoli mo kovi ʻa e hala ʻi muʻa ʻiate aú ʻo hangē ko ʻeku fakakaukaú. Naʻá ku kamata ke fakatokangaʻi ʻa e lanu pulū māmá, ʻa e lanumata maʻuiʻuí, ʻa e kulokula mālohí, peá u pehē leva ʻoku ʻi ai haʻaku fili—ʻe lava ke u taʻeoliʻia mo fakatoupīkoi ʻi he hala efua ʻo e loto mamahí, pe ko haʻaku maʻu ha kiʻi tui lahi ange, tui ha kofu lanu maama, tui hoku sū hulohulá, pea hopohopo atu ʻi he hala ʻo e moʻuí, mo hiva ʻi heʻeku fonongá.” ʻOku fononga atu ʻeni hono leʻó ʻo hangē ko e kiʻi taʻahine ʻi he tāvalivalí.

Ne ala atu ʻa Lose ki he muiʻi tēpilé ʻo toʻo mai ʻene folofola motuʻá ʻo hili hono fungá. “ʻOku ʻikai ke u tui naʻá ku loto mafasia—ʻOku ʻikai ke u tui te ke lava ʻo fakamatala ke ke hao mei ai. Ka ko au pē ia ne tupu mei ai ʻeku loto mamahí! ʻIo, naʻe ʻi ai haku ngaahi ʻaho faingataʻaʻia, ka naʻe ʻikai ke lava ʻe heʻeku kukutá mo e loto hohaʻá ʻo liliu e meʻa ko iá—naʻá ne ʻai pē ke toe kovi ange. Naʻe akoʻi au ʻe he tui ki he Fakamoʻuí ʻe tatau ai pē pe ko e hā naʻe hoko ʻi he kuo hilí, ʻe kei lava pē ke u fiefia.”

“ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē ia?” ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻEvá.

Naʻe huke ʻe Lose ha peesi ʻo ʻene Tohi Tapú pea pehē ange, “ʻOku pehē ʻi heni:

“‘ʻE nofo [ʻa e ʻOtuá] mo kinautolu; pea te nau hoko ko hono kakai, pea ʻe ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá ko honau ʻOtua.

“‘Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá; pea ʻe ʻikai ke ʻi ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.’”4

Ne sio hake ʻa Lose kia ʻEva. Naʻe tatau pē ʻene malimalí mo ʻene fanafaná, kae kiʻi makehe hono leʻó, “ʻIkai ko e meʻa fakaʻofoʻofa taha ia kuó ke fanongo aí?”

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEva naʻe ongo fakaʻofoʻofa moʻoni ia.

Naʻe huke ʻe Lose mo ha toe ʻū peesi kehe pea tuhuʻi ange ha veesi ke lau ʻe ʻEva: “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki ha loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”5

Ne pehēange leva ʻa Lose, “ʻI he kahaʻu nāunauʻia ko iá, ko e hā ʻoku toe mole ai hotau taimí he ngaahi meʻa ʻo e kuohilí pe lolotongá ʻoku ʻikai ke hoko ʻo hangē ko e palaní?”

Ne fakamāhiki mai ʻe ʻEva hono kemó. Naʻá ne pehēange, “Kiʻi tatali angé. ʻOkú ke pehē ko e fiefiá ke tokanga pē ki he fiefia ʻo e kahaʻú? ʻOku ʻi ʻitāniti koā ʻa ʻetau fiefiá kotoa? He ʻikai ke lava ʻo hoko hanau niʻihi he taimí ni?”

“ʻE lava!” Ne pehēange ʻa Lose, Siʻeku tama, ko e lolotongá, ko e konga ia ʻo ʻitāniti. ʻOku ʻikai toki kamata pē ia ʻi he hili ʻetau maté! ʻE fakaava ʻe he tuí mo e ʻamanaki leleí ho matá ki he fiefia ʻoku ʻi muʻa ʻiate koe he taimi ní.

“ʻOku ou ʻiloʻi ha maau ʻoku pehē, ‘Ko e taʻengatá—ʻoku faʻu ʻaki ʻa e Lolotongá’’6 Naʻe ʻikai ke u loto ke faʻu ʻaki hoku taʻengatá ha ‘Lolotonga’ ʻoku kaupōʻuli mo fakailifia. Pea naʻe ʻikai ke u fie nofo ʻi he fakapōpōʻuli ʻo ha luo, ʻo kukuta, mo kuikui hoku matá, mo kātaki loto taʻefiemālie ke u aʻu ai ki ha ikuʻanga taʻefiemālie. Naʻe ʻomi ʻe he ʻamanaki leleí kiate au ʻa e tui naʻá ku fie maʻu ke u moʻui fiefia he lolotonga ní!”

“Ko e hā leva e meʻa naʻá ke faí?” ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻEvá.

“Naʻá ku tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻo fakafonu ʻeku moʻuí ʻaki ha ngaahi meʻa mahuʻinga. Ne u ʻalu ki he akó. Ne u ako ke u poto. Ne iku ai ʻo maʻu haʻaku ngāue naʻá ku saiʻia ai.”

Naʻe kiʻi fakakaukau ki heni ʻa ʻEva peá ne pehēange, “ʻOku ʻikai ke u tui ko e femoʻuekiná ʻokú ne ʻai koe ke ke fiefiá. ʻOku tokolahi ha kakai femoʻuekina ʻoku ʻikai fiefia.”

ʻOku founga fēfē hoʻo poto lahi ka ʻokú ke fuʻu kei siʻí? ko e fehuʻi ange ia ʻa Losé. “ʻOkú ke tonu ʻaupito. Pea kuo ngali ia he kakai femoʻuekina mo mamahi ko iá e meʻa pē taha ʻoku mahuʻinga taha ʻi he māmaní kotoá—ko e meʻa naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ʻelito ʻo ʻEne ongoongoleleí.”

“ʻA ia ko e hā ia?” ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻEvá.

Ne talaange ʻe Lose, “Ko e ʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. “Sio ki hē, ko e toenga ʻo e meʻa kotoa he ongoongoleleí—ʻa e meʻa kotoa ʻoku totonú mo e me’a kuo paú pea mo e ʻoua naʻá ke—ʻoku fakaiku pē ia ki he ʻofá. ʻOku tau fie tauhi ki he ʻOtuá he taimi ʻoku tau ʻofa ai kiate Iá. ʻOku tau fie tatau mo Ia. ʻI he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki hotau kaungāʻapí, ʻoku ʻikai leva ke tau fuʻu fakakaukau lahi ki heʻetau palopalemá ka ʻoku tau tokoni ke fakaleleiʻi e palopalema ʻa e niʻihi kehé.”7

“Pea ko e meʻa ia ʻokú ne ʻai ke tau fiefiá?” ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻEvá.

Naʻe kamo pē ʻa Lose mo malimali, pea fakatēloʻimata. “ʻIo, hoku ʻofaʻanga. Ko e meʻa ia ʻokú ne ʻai ke tau fiefiá.”

ʻIkai toe Tatau

Naʻe fāʻofua ʻa ʻEva ʻi he ʻaho hono hokó kia Lose mo fakamālō ange ʻi he meʻa kotoa pē kuó ne faí. Naʻe foki ki hono fāmilí mo e kaungāmeʻá mo hono falé pea mo e kaungāʻapí.

Ka naʻe ʻikai pē toe tatau.

ʻI he fakaʻau ʻo motuʻa ange ʻa ʻEvá, naʻe faʻa fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Losé. Naʻe aʻu ʻo mali ʻa ʻEva, ohi hake ha fānau, pea moʻui fuoloa mo fiefia.

Pea lolotonga ʻene tuʻu ʻi hono ʻapí ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻo matamataleleiʻia he tāvalivali ʻo ha kiʻi taʻahine, kofu fakapaionia ʻoku hopohopo mai ʻi ha hala lanu pulū māmá, naʻá ne fakatokangaʻi hake kuó ne aʻu ki he taʻu motuʻa ne ʻi ai ʻa Losé ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu māfana fakaofo ko iá.

ʻĪmisi
Pioneer girl skipping

ʻI heʻene fakatokangaʻi hake ʻení, naʻe ake ha lotu makehe ʻi hono lotó. Pea ongoʻi houngaʻia ʻa ʻEva heʻene moʻuí, hono fāmilí, ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, pea mo e faʻahitaʻu māfana fuoloa fau naʻe akoʻi ai ia ʻe Losé8 ʻi he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofá.9

Ko ha Tāpuaki

Siʻoku tuofāfine ʻofeina ʻia Kalaisi, ʻoku ou fakatauange mo lotua kuo ongo ki homou lotó ha meʻa ʻi he talanoá ni pea ueʻi fakalaumālie ai homou lotó. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu.

ʻI hoʻomou fononga ʻi homou takitaha hala ngingila ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻoku ou fakatauange ke fakaava ʻe he tuí homou fofongá ki he ngaahi nāunau kuo tokonaki ʻe he Tamai Hēvaní maʻaú, ke fakamalōhia homou laka kotoa pē ʻi he fonongá; pea ke fakafonu homou lotó ʻe he ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú kotoa. ʻI heʻeku hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻoku ou ʻoatu ʻeni ko ʻeku fakamoʻoní mo e tāpuaki, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, hangē ko ʻení, Mātiu 13:24–30; 18:23–35; 20:1–16; 22:1–14; 25; Luke 10:25–37; 15:11–32.

  2. Vakai, hangē ko ʻení, Thomas S. Monson, “Tataki Lelei ki ʻApi,” Liahona, Nōvema 2014, 67–69; “ʻOfá—ko e ʻElito ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Mē 2014, 91–94; “ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuenoa.” Liahona, Nōvema 2013, 121–24;“ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí,” Liahona, Mē 2013, 89–92.

  3. Vakai, 2 Nīfai 2:25.

  4. Fakahā 21:3–4.

  5. 1 Kolinitō 2:9.

  6. “Forever—is composed of Nows,” in Final Harvest: Emily Dickinson’s Poems, sel. Thomas H. Johnson (1961), 158; see also poetryfoundation.org/poem/182912.

  7. Vakai, Luke 9:24.

  8. “Often the prickly thorn produces tender roses” (Ovid, Epistulae ex ponto, book 2, epistle 2, line 34; “Saepe creat molles aspera spina rosas”).

  9. Vakai, Molonai 7:42.