2010–2019
Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga mo ha Maama
ʻOkatopa 2015


Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga mo ha Maama

ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, te tau maʻu ai e faingamālie ke hoko ko ha maama ki he niʻihi kehé.

ʻE kāinga, ʻoku fakafiefia ke ʻi heni mo kimoutolu. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, talu mei heʻetau fakataha ʻi ʻEpelelí, mo e fakaloloma e mole atu ha toko tolu ʻo ʻetau kau ʻAposetolo ʻofeiná: Palesiteni Poiti K. Peeka, ʻEletā L. Tomu Peuli, pea mo ʻEletā Lisiate G. Sikoti. Kuo nau foki atu ki honau ʻapi fakalangí. ʻOku tau ʻofa kiate kinautolu. ʻOku tau houngaʻia heʻenau tā sīpinga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí pea mo e ngaahi akonaki fakalaumālie kuo nau tuku maí.

ʻOku mau fie fakahaaʻi ʻemau talitali loto fiefia ʻa e kau ʻAposetolo foʻou tahá, ʻEletā Ronald A. Rasband, ʻEletā Gary E. Stevenson, pea mo ʻEletā Dale G. Renlund. Ko ha kau tangata mateaki ʻeni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku nau feʻunga lelei pē ke fua e ngaahi fatongia mahuʻinga kuo ui kinautolu ki aí.

Kimuí ni mai, ʻi heʻeku lau mo fakalaulauloto ki he folofolá, ʻoku ʻi ai ha ongo potu folofola ʻoku toka heʻeku fakakaukaú. ʻOku tau ʻiloʻi kinaua. Ko e ʻuluakí mei he Malanga ʻi he Moʻungá: “Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻafio ʻi he langí.”1 Ko e potu folofola hono uá ko ha potu folofola ʻoku ou manatu ki ai ʻi heʻeku fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e ʻuluakí. ʻOku toʻo ia mei he Tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmote: “Ka ke ʻi he kakai tuí ko e [faʻifaʻitakiʻanga] ʻi he leá mo e ʻulungāngá, mo e ʻofá mo e faiangá, mo e tuí mo e māʻoniʻoní.”2

ʻOku ou tui ʻoku fakamatalaʻi ʻe he potu folofola hono uá e founga ʻe lava ke tau fakahoko ʻaki e ʻuluakí. ʻOku tau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí ʻi heʻetau moʻuiʻaki e ongoongolelei ʻo Kalaisí ʻi heʻetau leá, fetalanoaʻakí, manavaʻofá, laumālié, tuí mo e hoahaoá. ʻI heʻetau fai iá, ʻe ulo atu ʻetau ngaahi māmá ʻo mamata ki ai ʻa e niʻihi kahé.

Ne tau omi ki he māmaní kuo fakakoloa ʻaki kitautolu e Maama ʻo Kalaisí. ʻE ulo ʻa e maama ko iá ʻi loto ʻiate kitautolu mo huluhulu ʻa e halá ki he kakaí, ʻi heʻetau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo moʻui hangē ko Ia naʻá Ne fakahoko mo akoʻí.

ʻOku hiki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻe ono ʻo ha taha tui, ko ha ngaahi ʻulungaanga te ne ʻai ke ulo ʻetau māmá. Tau vakaiʻi fakatāutaha ia.

Te u lau fakataha ʻa e ongo ʻuluaki ʻulungāngá—hoko ko e sīpinga ʻi he leá mo e ʻulungāngá ʻE lava ʻe he ngaahi lea ʻoku tau ngāue ʻakí ʻo hiki hake mo ueʻi fakalaumālie, pe te nau uesia mo tukuhifo e niʻihi kehé. ʻI ha māmani ʻoku hulutuʻa ai e leakoví, pea hangē ʻokú ne ʻākilotoa kitautolu he feituʻu kotoa pē. ʻOku faingataʻa ke taʻofi haʻate fanongo ki he ngaahi huafa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻi hono fakaʻaongaʻi tavale mo noaʻiá. Hangē kuo hoko ʻa e lea koví ia ko ha konga tuʻu maʻu ʻo e televīsoné, heleʻuhilá, ngaahi tohí, mo e fasí. ʻOku heʻaki noa pē ʻa e lea fakamamahí mo e lea ʻitá. Tau lea ʻofa muʻa mo lea fakaʻapaʻapa, ʻo ʻai maʻu pē ʻetau leá ke maʻa pea taʻofi ʻa e ngaahi lea pe fakamatala ʻe fakatupu loto lavea pe fakatupu ʻitá. ʻOfa ke tau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ē naʻe folofola ʻi he faʻa-kātaki mo e ʻangaʻofa ʻi Heʻene ngāué kotoá.

Ko e ʻulungaanga hono hoko naʻe lea ki ai ʻa Paulá ko e manavaʻofá, ʻa ia kuo fakaʻuhingaʻi ko e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”3 ʻOku ou tui pau ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi hotau malumalú ʻoku taʻelata, niʻihi ʻoku puke, mo ha niʻihi ʻoku loto foʻi. ʻOku ʻatautolu ʻa e faingamālie ke tokoniʻi mo hiki hake honau laumālié. Naʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ha ʻamanaki ki he taumuʻavaleá mo ha ivi ki he vaivaí. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí; naʻá Ne fakaʻeveʻeva ʻa e pipikí, fakaʻā ʻa e kuí, mo fanongo ʻa e tulí. Naʻá Ne fokotuʻu foki mo e maté. Naʻá Ne tokoni ʻi he manavaʻofa ʻi he kotoa ʻo ʻEne ngāué ki ha taha pē naʻe fie maʻu tokoni. Te tau faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi heʻetau muimui Heʻene sīpingá, kau ai mo haʻatautolú.

Hokó, ʻoku totonu ke tau hoko ko e sīpinga ʻi hotau lotó. ʻOku ʻuhinga ʻeni kiate au ke feinga ke maʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻa e angaʻofá, houngaʻiá, faʻa-fakamolemolé, mo e loto fie tokoní. ʻE ʻomi ʻe he ngaahi lelei ko ʻení kiate kitautolu ha laumālie ʻe ongo ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Ne u maʻu ha faingamālie ʻi heʻeku moʻuí ke feohi mo ha kakai tokolahi ʻoku nau maʻu ʻa e faʻahinga loto peheé. ʻOku tau maʻu ha faʻahinga ongo makehe ʻi he taimi ʻoku tau feohi ai mo kinautolú, ko ha ongo ʻokú ne ʻai ke tau fie feohi mo kinautolu pea mo muimui heʻenau sīpingá. ʻOku nau ʻomi ʻa e Maama ʻa Kalaisí mo tokoni ke tau ongoʻi ʻEne ʻofa kiate kitautolú.

Te u vahevahe mo kimoutolu ha aʻusia ʻo e ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ke fakatātaaʻi ko e maama ʻoku maʻu mei he loto maʻa mo ʻofá ʻoku fakatokangaʻi ia ʻe he kakai kehé.

Ko e taimi ko iá, naʻe fakataha ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e kau ʻōfisa ʻi Selusalemá ke fokotuʻutuʻu ha aleapau lisi ki ha konga kelekele ke langa ai ʻa e Senitā Selusalema ʻo e Siasí. Koeʻuhí ke lava ʻo maʻu ʻa e ngofua naʻe fie maʻú, naʻe pau ke tali ʻe he Siasí he ʻikai ke fai ha malanga fakaului ʻe he kāingalotu te nau nofo ʻi he senitaá. ʻI he ʻosi hono fakahoko ʻo e felotoi ko iá, ne pehē ʻe ha taha ʻo e kau ʻōfisia ʻIslelí, ʻa ia naʻe maheni lelei mo e Siasí mo hono kāingalotú, ʻokú ne ʻiloʻi ʻe tauhi ʻe he Siasí ʻa e aleapau ki he ʻikai fai ha malanga fakauluí. Naʻá ne pehē fekauʻaki mo e fānau ako te nau ako aí, “Ka ko e hā te tau fai ʻaki e maama ʻi honau fofongá?”4 ʻOfa ke malama maʻu pē ʻa e maama makehe ko iá ʻiate kitautolu, ke fakatokangaʻi mo fakahoungaʻi ʻe he kakai kehé.

ʻOku ʻuhinga ʻa e hoko ko e sīpinga ʻo e tuí ke tau falala ki he ʻEikí mo ʻEne folofolá. ʻOku ʻuhinga ia ke tau maʻu mo tanumaki ʻa e tui te ne tataki ʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá. ʻE tākiekina heʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau faí. ʻOku hoko ha tui taʻe-ueʻia ʻi he lotolotonga e puputuʻu hotau kuongá, fepakipaki ʻa e konisēnisí, mo e moveuveu ʻo e moʻui fakaʻahó, ko ha taula ki heʻetau moʻuí. Manatuʻi, he ʻikai ke lava ʻa e tuí mo e veiveiuá ʻo nofo fakataha ʻi he fakakaukau tatau he taimi tatau, he ʻe tuli ʻe he tahá ʻa e tahá. ʻOku ou toe fakaongo atu ʻa e meʻa kuo toutou fakahā kiate kitautolú—koeʻuhí ke tau lava ʻo maʻu mo pukepuke ʻa e tui ʻoku tau fie maʻú, ʻoku mahuʻinga ke tau lau mo ako pea mo fakalaulauloto ki he folofolá ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotú. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaliʻeliʻaki ʻa e meʻá ni, he ʻoku holituʻu ʻa e filí mo hono kau muimuí ke ʻilo hatau vaivai, ha kiʻi hōloa ʻi heʻetau faivelengá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē, pea loto-tui, pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko hoʻomou leleí.”5

Fakaʻosí, kuo pau ke tau maʻa, ʻo ʻuhinga ke tau maʻa ʻi he sinó, ʻatamaí, mo e lotó. ʻOku tau ʻiloʻi ko hotau sinó ko e temipale, ke fakamolumaluʻi mo fakaʻapaʻapaʻi. ʻOku totonu ke fakafonu ʻetau fakakaukaú ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau lelei mo fakaʻeiʻeikí pea hao mei he ngaahi meʻa te ne fakaʻuliʻí. Koeʻuhí ke lava ʻo hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hatau takaua maʻu pē, kuo pau ke tau moʻui taau. Kāinga, ʻe hanga ʻe he maʻá ʻo ʻomi ʻa e ʻatamai nongá mo fakafeʻungaʻi kitautolu ke maʻu e ngaahi talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá Ne folofola, “ʻOku monūʻia ʻa e loto-maʻá: he te nau mamata ki he ʻOtuá.”6

Te tau taau ke hoko ko e maama ki he māmaní, ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ko e sīpinga kitautolu ʻo e kakai tuí ʻi he leá, ʻi he fetalanoaʻakí, ʻi he ʻofá, ʻi he laumālié, ʻi he tuí, pea ʻi he maʻá.

Tuku muʻa ke u pehē kiate kimoutolu kātoa, pea tautautefito ki he kakai kei talavoú, ʻi he fakaʻau ke mamaʻo ange e mavahe ʻa e māmaní mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fakahinohino kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvani ʻofá, te tau makehe mei he kakaí koeʻuhí he ʻoku tau kehe. Te tau makehe koeʻuhí he ʻoku tau teunga taau. Te tau kehe koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau lea taʻefeʻunga pea koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi ha meʻa fakatuʻutāmaki ki hotau sinó. Te tau kehe koeʻuhí he ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he tūkuhua koví mo e lea tukuhifo ʻo e kakaí. Te tau kehe ʻi heʻetau pehē ke ʻoua ʻe fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki e ngaahi mītiá ʻoku holoki moʻui mo ne toʻo ʻa e laumālié mei hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí. Te tau ʻasi makehe moʻoni ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e angamaʻá—ʻa e ngaahi fili ʻoku fai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ongoongoleleí. Ko e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke tau kehe mei he konga lahi ʻo e māmaní, te nau toe ʻomi kiate kitautolu ʻa e maama mo e laumālie ko ia ʻe ulo ʻi he māmani ʻoku fakautuutu ʻene fakapoʻulí.

ʻOku faʻa faingataʻa ke te kehe pe tuʻu tokotaha ʻi he kakaí. ʻOku fakanatula pē ke manavasiʻi telia e fakakaukau mo e lea ʻe fai ʻe he kakaí. ʻOku fakanonga ʻa e fakalea ʻa e tohi Samé: “Ko ʻeku māmá mo hoku fakamoʻuí ʻa [ʻEikí]; te u manavahē kia hai? ko e mālohi ʻo ʻeku moʻuí ʻa [e ʻEikí]; pea te u manavaheé kia hai?”7 ʻE fetongi ʻetau manavaheé ʻe he toʻa ʻo ʻetau fakamoʻoní ʻi heʻetau ʻai ʻa Kalaisi ke hoko ko e uho ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻikai moʻui haohaoa ha taha ʻiate kitautolu, pea ʻe lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá pea tupu ai ha poipoila ʻetau māmá. Neongo ia, ʻi he tokoni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, fakataha mo e tokoni ʻa ha niʻihi kehe, te tau lava ʻo toe maʻu ʻa e maama ko ia te ne toe fakamāmaʻi hotau halá mo ʻomi ʻa e maama ʻe fie maʻu ʻe he niʻihi kehé.

Ke fakatātaaʻi atu, te u vahevahe mo kimoutolu ʻa e fakalea ʻo ha maau manakoa naʻá ku fuofua lau ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí:

Naʻá ku fetaulaki mo ha sola ʻi he poó

Ne mate ʻene māmá ʻo ʻikai toe uló

Naʻá ku tuʻu pea tuku ke tutu

ʻEne māmá mei haʻakú.

Naʻe faʻaki ha matangi kimui ai,

ʻO ne luluʻi ʻa e māmaní,

Pea ʻi he tolona ʻa e loá,

Kuo mate ʻeku māmá!

Ka ne toe foki mai ʻa e solá—

Ne kei ulo lelei pē ʻene māmá.

ʻO ne mai e ulo mahuʻingá

Ke tutu mei ai ʻeku māmá!8

Kāinga, ko hotau faingamālie ke malama atu ʻi he ʻaho takitaha, ʻi ha tūkunga pē ʻoku tau ʻi ai. ʻI heʻetau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, te tau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko ha maama ʻi he moʻui ʻa e kakaí, tatau ai pē pe ko e kau mēmipa ʻo hotau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, kaungā-ngāué, mahení, pe sola mo e vūlangi.

ʻOku ou talaatu kiate kimoutolu fakatāutaha, ko ha foha pe ʻofefine koe ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kuó ke haʻu mei Hono ʻaó ke nofo ʻi he māmaní ni ʻi ha vahaʻa taimi, ke fakafōtunga atu e ʻofa mo e akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea tuku lototoʻa hoʻo māmá ke ulo ke mamata ki ai ʻa e taha kotoa. Ko e taimi ʻe ngata ai ʻa e faʻahitaʻu ko iá ʻi māmaní, kapau ne ke fai hoʻo tafaʻakí, te ke maʻu ʻa e tāpuaki nāunauʻia ʻo e foki ke nofo mo Ia ʻo taʻengatá.

Meʻa mahino ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Ko au ko e maama ʻo māmani: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí.”9 ʻOku ou fakamoʻoniʻi Ia. Ko ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ko hotau Taukapo ki he Tamaí. Ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá Ia mo hotau mālohí. Ko Ia “ʻa e maama ʻoku ulo ʻi he fakapoʻulí.”10 Pehē ange mai ʻe fakapapau ʻa e taha kotoa ʻokú ne ongona hoku leʻó ke muimui ʻiate Ia, ke ne hoko ai ko ha maama ʻoku ulo ki māmani, ko ʻeku fakaʻānauá ia ʻi Hono huafa māʻoniʻoní, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi ko e ʻEikí, ʻēmeni.