2010–2019
No Teme, Solamente Kere
2015


No Teme, Solamente Kere

Ora nos skohe pa kere, ehersé fe pa arepentimentu, i sigui e Salbador, JesuCristu, nos ta habri nos wowonan spiritual pa splendornan ku apénas nos por imaginá.

Babilonia i Daniel

Dos mil seishen aña pasá, Babilonia tabata e nashon di mas poderoso na mundu. Un historiadó ansiano a deskribí e murayanan di Babilonia ku tabata rondoná e suidat komo mas di 90 meter haltu i 25 meter diki. El a skibi, “Den magnifisensia, no tin niun otro suidat ku por kompará ku … n’e.”1

Den su tempu, Babilonia tabata e sentro di estudio, lei, i filosofia. Su poder militar tabata sin igual. El a destruí e poder di Egipto; i invadí, destruí, i a splènter Niníve, e kapital di Siria. El a konkistá Yerusalèm fásilmente, i a bai bèk Babilonia ku e mihó i mas inteligente yunan di Israel pa sirbi Rei Nebukadnèsar.

Un di e prizoneronan aki tabata un mucha hòmber hóben ku e nòmber Daniel. Hopi erudito tabata kere ku Daniel tabatin entre 12 i 17 aña den e tempu ei. Pensa riba esaki, mi estimado hóbennan poseedornan di Saserdosio Aaróniko: Daniel tabata probablemente di boso edat tempu el a wòrdu hibá den korte di e rei pa wòrdu eduká den e lenga, leinan, religion, i siensia di e Babilonia mundano.

Boso por imaginá [boso mes] kon e lo a sinti pa wòrdu fòrsá pa bai for di bo kas, marcha 800 kilometer pa un pais straño, i wòrdu indòktriná den e religion di bo enemigunan?

Daniel a wòrdu kriá komo un siguidó di Yehova. E tabata kere den i tabata adorá e Dios di Abraham, Isak, i Jakob. El a studia e palabranan di e profetanan, i tabata sa di Dios su interakshon ku hende.

Pero awor, na un edat hopi yòn, e tabata un studiante prizonero na Babilonia. E preshon riba dje lo mester tabata asina inmenso pa bandoná su kerensianan bieu i adoptá esunnan di Babilonia. Pero el a keda fiel na su fe---den palabra i hecho.

Mayoria di boso sa kon ta sinti pa defendé un bèrdat impopular. Den e lenga di Internet di awendia, nos ta papia di wòrdu di “flamed” (Pap:kimá) pa esnan ku ta di desakuerdo ku nos. Pero Daniel no tabata riska bèrgwensa públiko so. Na Babilonia, esnan ku desafiá e outoridatnan religioso tabata komprendé kiko tabata nifiká figurativo i literalmente—pa wòrdu “kimá.” Simplemente puntra Daniel su amigunan, Shadrak, Meshak, i Abed-Nego.2

Mi nos a ku tabata fásil pa Daniel pa ta un kreyente den tal ambiente. Algun hende ta bendishoná ku un kurason kreyente---pa nan, fe ta parse di ta bini manera un regalo for di shelu. Pero mi por imaginá ku Daniel tabata manera hopi di nos ku mester a traha pa nan testimonio. Mi tin konfiansa ku Daniel a pasa hopi ora na rudia hasiendo orashon, lagando su preguntanan i miedu riba altar di fe, i a warda riba Señor pa komprendementu i sabiduria.

I Señor a bendishoná Daniel. Ounke su fe a wòrdu desafiá i redikulisá, el a keda firme na lokual e tabata sa pa su mes eksperensia di ta korekto.

Daniel a kere. Daniel no a duda.

I despues riba un anochi, Rei Nebukadnèsar tabatin un soño ku tabata prekupá su mente. El a reuní su team di eruditonan i a demandá pa nan deskribí e soño na dje i tambe revelá su nifikashon.

Klaro ku nan no tabata por. “ningun hende no por hasi lokual bo ta puntra,” nan a deklará. Pero esaki a hasi Nebukadnèsar mas furioso, i el a manda pa tur e hòmbernan sabio, magonan, i konseheronan wòrdu kòrtá na pida—inkluso Daniel i e otro studiantenan hóben di Israel.

Boso ku ta familiar ku e buki di Daniel sa kiko a pasa despues. Daniel a pidi Nebukadnèsar un tiki tempu mas, i e i su kompañeronan fiel a bai na e fuente di nan fe i fortalesa moral. Nan a hasi orashon na Dios i a pidi yudansa dibino na e momentu krusial aki den nan bida. I “despues e sekreto a wòrdu revelá na Daniel den un ... vishon.”3

Daniel, e mucha hòmber yòn di un nashon konkistá---ku a wòrdu tentá i pèrsigui pa kere den un religion straño---a bai dilanti di e rei i a revelá e soño i su interpretashon na dje.

For di e dia ei, komo resultado direkto di su fieldat na Dios, Daniel a bira un konsehero konfiabel pa e rei, renombrá pa su sabiduria den henter Babilonia.

E mucha hòmber ku a kere i biba su fe a bira un hòmber di Dios. Un profeta. Un prínsipe di rektitut.4

Nos Ta manera Daniel?

Na nos tur ku ta karga e santu saserdosio di Dios mi ta puntra, nos ta manera Daniel?

Nos ta para leal na Dios?

Nos ta praktiká lokual nos ta prediká, òf nos ta Kristiannan di djadumingu so?

Nos akshonnan diario ta reflehá kla loke nos ta pretendé di ta kere?

Nos ta yuda “esnan pober i den nesesidat, esnan malu i aflihí”?5

Nos ta papia djis pa papia, òf nos ta hasi e kosnan korekto ku entusiasmo?

Hermanonan, hopi a wòrdu duná na nos. E bèrdatnan dibino di e evangelio restourá di Jesucristu a wòrdu siñá na nos. Nos a wòrdu konfiá ku e outoridat di saserdosio pa yuda nos próhimo i pa edifiká e reino di Dios na tera. Nos ta biba den un tempu dramamentu di poder spiritual. Nos tin e plenitut di e bèrdat. Nos tin e yabinan di saserdosio pa seya na tera i den shelu. Skrituranan i enseñansanan di profetanan i apòstelnan bibiente ta disponibel mas ku nunka promé.

Mi amigunan stimá, no laga nos pensa ku e kosnan aki no ta importante. Ku e bendishonnan i privilegionan aki ta bini gran responsabilidat i obligashonnan. Laga nos aseptá nan i kumpli ku nan.

E suidat antiguo di Babilonia ta den ruina. Su splendor a bai masha dia kaba. Pero Babilonia su kosnan mundano i maldat ta sigui eksistí. Awor e ta pa nos pa biba komo kreyentenan den un mundu ku no ta kere. E desafio ta di nos pa praktiká tur dia e prinsipionan di e evangelio restourá di Jesucristu i ta fiel na Dios su mandamentunan. Nos mester keda kalmu bou di preshon di grupo, no sea impreshoná pa tendensianan popular òf profetanan falsu, deshasí di kosnan ku ta redikulisá òf ku ta enemigu di Dios, resistí e tentashon di esun malu, i superá nos mes flohera.

Djis pensa riba dje. Lo no tabata muchu mas fásil pa Daniel pa simplemente bai den e manera di Babilonia? E por a pone tur e kódigo restriktivo di kondukta ku Dios a duna e yunan di Israel un banda. E por a fiesta ku e kumindanan riku duná pa e rei i tuma parti na e plasernan mundano di e hòmber natural. E lo a evitá di wòrdu redikulisá.

E por tabata popular.

E por a pas aden.

Su kaminda lo a bira ménos kompliká.

Esei ta, klaro te e dia ku e rei a demandá un interpretashon di su soño. E ora ei Daniel lo a haña sa ku e, meskos ku e sobra dje “sabionan di Babilonia,” a pèrdè su konekshon ku e fuente bèrdadero di lus i sabiduria.

Daniel a pasa su tèst. Di nos ta sigui ainda.

E Kurashi pa Kere

Satanas, nos atversario, ke pa nos faya. E ta plama mentira komo parti di su esfuersonan pa destruí nos kreensia. E ta sugerí astutamente ku ta duda, te sképtiko, i síniko ta sofistiká i inteligente, miéntras ku esnan ku tin fe den Dios i Su milagernan ta naïef, siegu òf di brainwash. Satanas lo defendé ku ta tòf pa duda donnan spiritual i enseñansanan di profetanan.

Mi deseá ku mi por a yuda tur hende komprondé e echo simpel aki: nos ta kere den Dios pa motibu di e kosnan ku nos sa ku nos kurason i mente, no pa motibu di e kosnan ku nos no sa.  Nos eksperensianan spiritual tin biaha ta muchu sagrado pa splika ku palabra, pero esei no ta nifiká ku nan no ta real.

Tata Selestial a prepará un bankete spiritual Su yunan, ofresiendo tur sorto di kuminda ekskisito ku por imaginá—i tòg, enbes di disfrutá di nan donnan spiritual, e sínikonan ta kontentá nan mes ku opservá djaleu, bebiendo for di nan beker di sképtisismo, duda, i falta di rèspèt.

Pa kiko un hende tin ku kana den bida satisfecho ku lus di su bela di nan mes komprendementu kaminda, ku ora [e] saka man na nos Tata Selestial, nan por eksperensiá e solo briante di konosementu spiritual ku lo ekspandé nan mente ku sabiduria i yena nan alma ku alegria?

Ora boso i ami ta papia ku hende tokante fe i kreensia, nos no ta tende hopi biaha, “Mi ta deseá ku mi por a kere manera abo ta kere?

Implementá di un deklarashon asina ta un otro desepshonnan di Satanas: ku kreensia ta disponibel pa algun hende pero pa otronan no. No tin magia pa kere. Pero deseo pa kere ta e promé paso nesesario! Dios no ta hasi asepshon di persona.6 E ta boso Tata. E ke papia ku boso. Sinembargo, e ta rekerí un tiki kuriosidat---e ta rekerí un eksperimentu riba e palabra di Dios ---i ehersementu di un “poko fe.”7 E ta rekerí tambe un poko humildat. I e ta rekerí un kurason i mente habrí. E ta rekerí buska, den e sentido amplio di e palabra. I, kisas esun di mas difísil ku tur, e ta rekerí pa [nos] tin pasenshi i warda riba Señor.

Si nos no hasi esfuerso pa kere, nos ta manera e hòmber ku ta deskonektá un spòtlait i kaba ta kulpa e spòtlait ku e no ta duna niun lus.

Resientemente mi a wòrdu sorpresá i a bira tristu di tende di un poseedor di Saserdosio Aaróniko ku a parse di a tuma orguyo den e echo ku el a distansiá su mes for di Dios. El a bisa, “Si Dios ta revelá su mes na mi, e ora ei lo mi kere. Te na e momento ei lo mi haña e bèrdat konfiando den mi mes komprendementu i intelekto pa iluminá e kaminda dilanti di mi.

Mi no konosé e hóben aki su kurason, pero mi no por a yuda di a sinti un duele teribel p’e. Esta fásil el a rechasá e donnan ku Señor tabata ofresiendo e. E hóben aki a deskonektá e spòtlait i despues a parse di ta satisfasé su mes den su opservashon sabí ku no tabatin lus.

Desafortunadamente, ta parse ku ta un aktitut masha popular awendia. Si nos por pone e karga di prueba riba Dios, nos ta pensa ku nos por diskulpa nos mes di tuma Dios su mandamentunan na serio i di tuma responsabilidat for di nos relashon ku nos Tata Selestial.

Hermanonan, laga mi ta kla: no tin nada noble den ser síniko. Sképtisismo ta fásil---ken ku ta por hasié. Ta e bida di fieldat ta eksigí fortalesa moral, dedikashon, i kurashi. Esnan ku tene duru na fe ta mas impreshonante ku esnan ku kai den duda ora preguntanan misterioso òf prekupashonnan lanta.

Pero no mester sorpresá nos ku fe no ta wòrdu balorá pa sosiedat. E mundu tin un historia grandi di rechasá e loke ku e no ta komprondé. I e tin difikultat pa komprondé e kosnan ku e no por mira. Pero djis pasobra nos no por mira algu ku nos wowonan físiko no ta nifiká ku e no ta eksistí. Enbèrdat, “tin mas kos den shelu i tera ... . ku por wòrdu imaginá, den nos bukinan, relatonan sientífiko, i filosofia nan mundano.8 E universo ta yen ku gran kosnan milagroso, profundo i asombroso---kosnan ku solamente por wòrdu komprondé ku wowonan spiritual.

E Promesa di Kere

Ora nos skohe pa kere, ehersé fe na arepentimentu, i sigui nos Salbador, Jesucristu, nos ta habri nos wowonan spiritual na splendor ku apénas nos por imaginá. Pues nos kreensia i fe lo bira mas fuerte, i nos lo mira muchu mas.9

Hermanonan, mi ta testifiká ku hasta den tempunan di mas difísil, e Salbador lo bisa na boso manera El a bisa na un tata angustiá den un kaya drùk di Galilea, “No tene miedu, kere solamente.”10

Nos por skohe pa kere.

Pasobra den fe nos ta komprondé e bèrdat.

Nos lo deskubrí bèrdat.11

Nos lo haña pas.12

Pa motibu di nos kreensia, nos lo no tin hamber, ni set nunka.13 E donnan di Dios Su grasia lo permití nos pa ta fiel na nos fe i lo yena nos alma meskos ku “un fuente di awa ku ta sprengu den bida eterno.14 Nos lo eksperensiá goso berdadero i duradero.15

P’esei, mi amigunan stimá, mi rumannan stimá den e saserdosio di Dios:

Tin kurashi pa kere.

No tene miedu, pero kere solamente.

Para huntu ku Daniel

Mi ta roga pa kada un di nos---yòn i bieu---lo haña forsa renobá, kurashi, i deseo pa kere. Den e nòmber di nos Maestro, Jesucristu, amèn.