2010–2019
ʻOua Naʻá ke Manavahē, Ka ke Tui Pē
ʻOkatopa 2015


ʻOua Naʻá ke Manavahē, Ka ke Tui Pē

ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke tui, mo ngāueʻaki ʻetau tuí ʻi heʻetau fakatomala pea muimui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakaava ai hotau mata fakalaumālié ki ha ngaahi meʻa fakaofo kuo teʻeki ke tau mātā kimuʻa.

Papilone mo Taniela

ʻI he taʻu ʻe uaafe onongeau kuohilí, naʻe hoko ai ʻa Pāpilone ko e fonua hau ʻo e māmaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha faihisitōlia ʻo e kuonga muʻá e ngaahi holisi ʻo Pāpiloné naʻa nau ʻātakaiʻi e koló, naʻe fute ʻe 300 tupu (mita ʻe 90) hono māʻolungá, pea fute ʻe 80 (mita ʻe 25) hono matolú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ha kolo ʻe fungani tatau mo ia. …”1

ʻI he ʻaho ko iá, naʻe hoko ʻa Pāpilone ko e senitā ʻo māmani ki he akó, laó mo e filosofiá. Naʻe ʻikai hano tatau ʻa hono mālohi fakakautaú. Naʻá ne haveki e mālohi ʻo ʻIsipité. Naʻá ne kapu, tutu mo fakaʻauha e kolomuʻa ʻo ʻAsilia ko Ninivé. Naʻe faingofua ke ikunaʻi ʻa Selusalema pea ʻave fakamālohi e fānau lelei taha mo poto taha ʻi ʻIsilelí ki Pāpilone ke nau tauhi ki he Tuʻi ko Nepukanesá.

Naʻe kau he niʻihi naʻe puke pōpula ko ʻení ha talavou ko Taniela. ʻOku tui ha kau poto tokolahi naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 12 ki he 17 ʻa Taniela he taimi ko iá. Fakakaukau ki ai ʻeku kaungā maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone: Naʻe mei taʻu tatau pē ʻa Taniela mo kimoutolu he taimi naʻe ʻave ai ia ki he tuʻí ke akoʻi ʻi he leá, laó, tui fakalotú pea mo e saienisí ʻi he māmani ʻo Pāpiloné.

Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto atu pe ko e hā e ongo ne ke mei maʻu kapau naʻe ʻave fakamālohiʻi koe mei homou ʻapí, ʻo ke lue ʻi ha maile ʻe 500 (kilomita ʻe 800) ki ha fonua muli, pea fakatōkakano ai kiate koe e tui fakalotu ʻa ho ngaahi filí?

Naʻe ohi hake ʻa Taniela ia ke muimui kia Sihova. Naʻá ne tui pea hū ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé. Kuó ne ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá peá ne ʻiloʻi e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e tangatá.

Ka ʻi he taimi ní, kuo ʻave pōpula ia ko ha tamasiʻi ako kei siʻi ki Pāpilone. ʻOku pau pē ne tōtuʻa ʻene ongoʻi mafasia ke siʻaki ʻene ngaahi tui fakalotu motuʻá ka ne ohi mai e tui fakalotu ʻa Pāpiloné. Ka naʻá ne mateakiʻi pē ʻene tuí—ʻi he lea mo e ngāue.

ʻOku ʻiloʻi ʻe hamou tokolahi ʻa e ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo taukapoʻi ha moʻoni ʻoku ʻikai manakoa. Hangē ko e lea ʻoku taku he ʻInitanetí he ʻaho ni, ʻe “tutuʻi” kitautolu ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai tatau ʻetau fakakaukaú. Ka naʻe ʻikai ko e fakaangaʻi pē ʻe he kakaí naʻe hanganaki atu kia Tanielá. ʻI Pāpiloné, ko kinautolu ko ia ʻoku nau fakafepakiʻi e kau taki fakalotú, naʻe mahino kiate kinautolu e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko ia ko e “tutuʻi.” Fehuʻi ange pē ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Taniela ko Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikoó.2

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻe faingofua kia Taniela ke ne hoko ko ha taha tui ʻi ha faʻahinga ʻātakai pehē. ʻOku tāpuekina ha niʻihi ʻaki ha loto tui—he ʻoku hangē tuí ia kiate kinautolu ko ha meʻafoaki mei he langí. Ka ʻoku ou fakakaukauloto atu naʻe hangē ʻa Taniela ia ko hotau tokolahi ʻo ngāueʻi ʻetau fakamoʻoní. ʻOku ou tui naʻe lahi e ngaahi houa naʻe lotu ai ʻa Tānielá ʻo ne hilifaki ʻene ngaahi fehuʻí mo ʻene ngaahi ilifiá ʻi he ʻōlita ʻo e tuí, peá ne tatali ki he ʻEikí ke maʻu mei ai ha mahino mo ha poto.

Pea naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa Tāniela. Neongo naʻe poleʻi mo manukia ʻene tuí, ka naʻá ne mateakiʻi moʻoni pē ʻa e meʻa naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonú.

Naʻe tui ʻa Taniela. Naʻe ʻikai loto veiveiua ʻa Taniela.

Pea ʻi he pō ʻe taha, naʻe misi ai ʻa e Tuʻi ko Nepukanesá peá ne puputuʻu ai. Naʻá ne tānaki mai ʻene kau potó mo e kau faifaleʻí ʻo tuʻutuʻuni ke nau fakamatalaʻi mo fakaʻuhingaʻi ange ʻene misí.

Naʻe ʻikai ke nau lava. Ne nau kole ange, “He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fai e meʻa ʻokú ke kolé.” Ka naʻe toe houhau ai ʻa Nepukanesa peá ne tuʻutuʻuni ke tuʻutuʻu momoiki e kau tangata potó, kau fiemaná, kau vavaló mo e kau faifaleʻí—kau ai ʻa Taniela mo e fānau ako kei talavou mei ʻIsilelí.

Ko kimoutolu ʻoku mou maheni mo e tohi ʻa Tānielá ʻoku mou ʻilo e meʻa ne hokó. Naʻe kole ʻe Taniela kia Nepukanesa ke tuku mai ha kiʻi taimi, peá ne ʻalu leva mo hono kaungā-ngāue faivelengá ʻo kole ki he maʻuʻanga ʻo ʻenau tuí mo e iví. Ne nau lotu ki he ʻOtuá ʻo kole ha tokoni fakalangi ʻi he momeniti mahuʻinga ko ʻeni ʻo ʻenau moʻuí. Pea “naʻe toki fakahā ʻa e meʻa fufuú kia Taniela, ʻi he [meʻa-hā-mai] ʻi he poó.”3

Naʻe ʻalu leva e talavou ko Tanielá mei ha puleʻanga ne liua—pea ngaohikovia mo fakatangaʻi ko ʻene tui ki ha tui fakalotu angakehé—ki he ʻao ʻo e tuʻí ʻo fakahā kiate ia ʻa e misí mo hono fakaʻuhingá.

Talu mei he ʻaho ko iá, pea koeʻuhí ko e ola fakahangatonu ia ʻo e faivelenga ʻa Taniela ki he ʻOtuá, mo ʻene hoko ko ha faifaleʻi falalaʻanga ki he tuʻí, pea ʻiloʻi hono potó ʻi Pāpilone kotoa.

Ko e talavou ko ia naʻe tui peá ne moʻuiʻaki ʻene tuí, kuo hoko ia ko e tangata ʻa e ʻOtuá. Ko ha palōfita. Ko ha pilinisi ʻo e anga-māʻoniʻoní.4

ʻOku Tau Hangē Nai ko Tanielá?

Kiate kitautolu kotoa ʻoku maʻu e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻoku ou fehuʻi atu, ʻoku tau hangē nai ko Tanielá?

ʻOku tau tauhi mateaki nai ki he ʻOtuá?

ʻOku tau fai e meʻa ʻoku tau leaʻakí pe ko ha kau Kalisitiane fakaʻaho Sāpate pē kitautolu?

ʻOku hanga nai ʻe heʻetau tōʻonga moʻui fakaʻahó ʻo fakafōtunga mahino atu e meʻa ʻoku tau tui ki aí?

ʻOku tau tokoni nai ki he “ngaahi meʻa kotoa pē ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻia, pea mo e mahakí mo e tukuhausiá”?5

ʻOku tau ngutu fakamatala pē nai pe ʻoku tau ngāue ke tatau hotau ngutú mo hotau tuhú?

Ngaahi tokoua, ʻoku lahi fau e meʻa kuo tāpuekina ʻaki kitautolú. Kuo akonekina kitautolu ʻi he ngaahi moʻoni fakalangi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Kuo fakafalala mai e mafai fakataulaʻeikí ke tau tokoni ki hotau kāingá mo langa hake puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻkou taumalingi hifo ai e mālohi fakalaumālié. ʻOku tau maʻu e kakato ʻo e moʻoní. ʻOku tau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke silaʻi he māmaní pea mo langi. ʻOku tau maʻu e ngaahi folofola toputapú mo e akonaki e kau palōfita moʻuí ʻo ʻikai toe tatau mo ha taimi kimuʻa.

ʻE hoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoua muʻa naʻa tau toʻo maʻamaʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku ʻomi e ngaahi tāpuaki mo e faingamālie ko ʻení mo ha ngaahi fatongia mo ha tufakanga lahi. Tau tuʻu hake ʻo fuesia kinautolu.

Kuo fuoloa e holofa e kolo motuʻa ko Pāpiloné. Kuo mole atu hono fakaʻofoʻofá. Ka ʻoku kei tukuʻau mai pē ʻa e anga fakaemāmani mo e faiangahala ʻa Pāpiloné. ʻOku ʻatautolu leva he taimí ni ke tau hoko ko ha kakai tui ʻi ha māmani taʻetui. ʻOku ʻatautolu ʻa e poletaki ko ia ke taukaveʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻi he ʻaho kotoa pea ke tau moʻuiʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke moʻoni. Kuo pau ke tau ikunaʻi e mālohi ʻo e fakatamaikí, ʻoua ʻe ʻāvea he ngaahi meʻa ʻoku manakoá pe ko e kau palōfita loí, tukunoaʻi e manuki ʻa e kau taʻe tui-ʻotuá, fakaʻehiʻehi mei he fakatauvele ʻa e filí pea mo ikunaʻi ʻetau fakapikopikó.

Fakakaukau ki ai. Ne mei faingofua nai kia Taniela ke ne muimui pē ia ki he ngaahi founga ʻa Pāpiloné? Naʻá ne mei tuku ki he tafaʻakí e ngaahi fakataputapui fakaeʻulungāanga ne ʻomi ʻe he ʻOtuá ki he fānau ʻa ʻIsilelí. Naʻe mei lava pē ia ke ne kai e meʻakai mahu ne ʻoange ʻe he tuʻí mo fakahōhōloto he ngaahi fiefia fakaemāmani ʻo e tangata fakakakanó. Naʻe mei fakaʻehiʻehi pē ia mei hono manukiá.

Naʻe mei ongoongoa pē ia.

Naʻe mei tali lelei pē ia.

Naʻe mei faingofua ange hono halá ia ʻoʻona.

ʻIo ko e moʻoní, ka ne taʻeʻoua e ʻaho naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe he tuʻí ke fakaʻuhingaʻi ʻene misí. Mahalo ne toki mei ʻilo ai ʻe Taniela, ʻo hangē ko e kau “tangata poto,” ʻo Pāpiloné, kuo motuhia ʻene fetuʻutaki mo e tupuʻanga moʻoni ʻo e māmá mo e potó.

Naʻe lava ʻa Taniela he siví. ʻOku kei hokohoko atu pē hotau siviʻí.

Ko e Lototoʻa ke Tuí

ʻOku loto hotau fili ko Sētané ke tau hinga. ʻOkú ne fakamafola e loí ko e konga ʻene feinga ke fakaʻauha ʻetau tuí. ʻOkú ne fokotuʻu olopoto mai ʻoku tōtōatu mo poto e tokotaha loto veiveiuá mo hūhūmamá, kae tala leva ko kinautolu ʻoku tui ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi maná, ʻoku nau tui noaʻia, kui mo ʻatamai kovi. Te ne taukapoʻi foki ʻoku lelei ʻaupito pē ke ongoʻi veiveiua he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mo e akonaki ʻa e kau palōfita moʻoní.

Pehēange mai ne u lava ʻo tokoni ke mahino ki he taha kotoa ʻa e foʻi moʻoni faingofua ko ʻení: ʻoku tau tui ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí kae ʻikai koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi. ʻOku faʻa toputapu ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié he taimi ʻe niʻihi ke fakamatalaʻi ʻaki ha lea fakaemāmani, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku loi.

Kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha kātoanga kai fakalaumālie maʻa ʻEne fānaú, ʻoku maʻu ai ʻa e meʻakai fungani kotoa pē te ke fakakaukau ki aí—pea ʻoku ʻikai omi e kau hūhūmamá ia ʻo fiefia he ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ʻení, ka ʻoku nau fiefia pē mei he mamaʻó, mo inuinu pē ʻenau ngaahi ipu ʻo e tālafilí, veiveiuá mo e anga taʻe fakaʻapaʻapá.

Ko e hā ka foua ai ʻe ha taha ʻa e moʻuí ʻo fiemālie pē he kiʻi maama mei he foʻi teʻelango ʻo ʻene mahinó, hili ko iá ʻe lava ke nau omi ki he Tamai Hēvaní ʻo aʻusia ai e huelo ʻo e laʻā ngingila ʻo e ʻilo fakalaumālie te ne ʻai ke matala honau ʻatamaí ʻi he potó mo fakafonu honau lotó ʻaki e fiefiá?

ʻI heʻetau talanoa mo e kakaí ʻo fekauʻaki mo e tuí mo e ʻilo fakalotú, ʻikai ʻoku tau faʻa fanongo ki he leá ni, “Pehēange mai ne u lava ʻo tui tatau mo koe”?

ʻOku ʻomi ʻi he faʻahinga lea peheé ha taha ʻo e ngaahi olopoto ʻa Sētané: ko e tuí ʻoku ʻatā pē ia ki ha niʻihi kae ʻikai ki he taha kotoa. ʻOku ʻikai fai ha faimana ia ʻi he tui fakalotú. Ka ko e ʻuluaki sitepú ʻa e holi ko ia ke tuí! ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá.6 Ko hoʻo Tamaí Ia. ʻOkú Ne fie talanoa mo koe. Ka ʻoku fie maʻu ha kiʻi fieʻilo fakasaienisi ia—ʻoku fie maʻu ke ʻahiʻahiʻi e folofola ʻa e ʻOtuá—pea mo fakahaaʻi ha “kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí.”7 ʻOku fie maʻu foki ai ha kiʻi loto fakatōkilalo. Pea ʻoku fie maʻu ke fakaava ʻa e lotó mo e ʻatamaí. ʻOku fie maʻu e fekumí, ʻi hono ʻai totonú. Pea mahalo ko e faingataʻa tahá, ko e fie maʻu ko ia ke tau kātaki mo tatali ki he taimi ʻa e ʻEikí.

Kapau he ʻikai ke tau feifeinga ke tui, ʻoku tau tatau mo ha tangata ʻokú ne taʻaki e palaki ʻo ha foʻi ʻuhila ulo lahi peá ne tukuakiʻi ʻe ia ʻoku maumau e foʻi ʻuhilá ko e ʻikai ke uló.

Ne u toki ʻohovale mo fakaʻofaʻia kimuí ni heʻeku fanongo ʻoku laukau ʻaki ʻe ha taha maʻu Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻa ʻene mavahe mei he ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “Te u tui ʻo kapau ʻe hā mai e ʻOtuá kiate au. Ka ʻikai, te u kumi ki he moʻoní ʻo fakafalala pē ki he mahino mo e ʻatamai lelei ʻoku ou maʻú ke ne huluʻi mai hoku halá.”

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e loto ʻo e talavoú ni, ka ʻoku ou fuʻu fakaʻofaʻia moʻoni ai. Meʻa faingofua moʻoni ko ʻene siʻaki e ngaahi meʻafoaki naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí. Kuo mavahe ʻa e talavoú ni mei he tupuʻanga ʻo e māmá peá ne taku ʻokú ne fiemālie pē ʻi hono potó heʻene tala ʻoku ʻikai ha māmá.

Meʻapango, he ko e foʻi tōʻonga fakakaukau ʻeni ia ʻoku manakoa he ʻahó ni. Kapau te tau ʻoatu ki he ʻOtuá ke mafasia hono ʻomi ha fakamoʻoní, ʻoku tau pehē te tau kumi ʻuhinga leva he ʻikai ke tau tauhi fakamātoato e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea ʻikai ke tau haʻisia ki hotau vā mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻE ngaahi tokoua, tuku muʻa kau ʻai mahino atu: ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe fakaʻeiʻeiki pe mālie he hūhūmamá. ʻOku faingofua pē loto veiveiuá ia—ʻe lava ke fai ia ʻe ha taha pē. Ko e moʻui faivelengá ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e mālohi ʻo e moʻui maʻá, mateakí mo e lototoʻá. ʻOku mālie ange niʻihi ia ʻoku pikitaki ki heʻenau tuí, kae ʻikai ko e niʻihi ko ia ʻoku tukulolo ki he loto veiveiuá he taimi ʻoku ʻasi ai ha fehuʻi ʻoku fakamisiteli pe meʻa ʻoku fai ki ai ha tokanga.

Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ofo he ʻikai ke fakamahuʻingaʻi e tuí ʻe he sosaieti fakaemāmaní. Kuo ʻi ai ha hisitōlia lōloa ʻo e māmaní ʻi hono fakasītuʻaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai mahino ki aí. Pea ʻoku faʻa faingataʻa maʻu pē ke mahino ki ai e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ʻo mamata ki aí. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga e ʻikai ke tau lava ʻo sio ki ha meʻa ʻaki hotau mata fakamatelié ke pehē ai ʻoku ʻikai ha meʻa pehē. Ko e moʻoni “ʻoku mahulu hake ngaahi meʻa ʻi langi mo māmaní … ʻi he meʻa ko ia ʻoku ʻasi heʻetau ngaahi textbooks, tohinoa fakasaienisí pe ko e poto ʻo e māmaní.8 ʻOku fonu e māmaní ʻi he ngaahi meʻa fakaofo mo fisifisimuʻa—ko e ngaahi meʻa ʻe lava ke toki mahino pē ʻo ka sio ʻaki e mata fakalaumālié.

Ko e Talaʻofa ʻo e Tuí

ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke tui, fakahaaʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau fakatomala pea muimui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakaava ai hotau mata fakalaumālié ki ha ngaahi meʻa fakaofo kuo teʻeki ke ai mātā kimuʻa. ʻE fakaʻau ke toe mālohi ange ʻetau tuí pea te tau mamata ki ha meʻa lahi ange.9

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni neongo ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, ʻe folofola atu pē Fakamoʻuí ʻo hangē ko ʻEne folofola ki he tamai loto hohaʻa ʻi he hala femoʻuekina ʻo Kālelí, “ʻOua naʻá ke manavahē, ka ke tui pē.”10

Te tau lava ʻo fili ke tau tui.

He ʻoku tau ʻiloʻi e mafoa e ata ʻo e māmá ʻi heʻetau tuí.

Te tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní.11

Te tau ʻiloʻi ʻa e melinó.12

Pea koeʻuhí ko ʻetau tuí, he ʻikai ke tau teitei fiekaia pe fieinua.13 ʻE tokoni e ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá ke tau mateakiʻi ʻetau tuí pea te tau ongoʻi ʻe hotau laumālié ʻo hangē ko ha “matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengata.”14 Te tau aʻusia ʻa e fiefia moʻoni mo tuʻuloá.15

Ko ia ʻe hoku kaungāmeʻa, ʻe hoku ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá:

Lototoʻa ke ke tui.

ʻOua ʻe manavahē, ka ke tui pē.

Tuʻu fakataha mo Taniela.

ʻOku ou lotua te tau takitaha fakafoʻou hotau iví, lototoʻá mo e holi ke tuí, ʻo tatau ai pē ʻa e talavou mo e toulekeleka. ʻI he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.