2010–2019
Faauta o Lou Tina
Oketopa 2015


Faauta o Lou Tina

E leai se alofa i le olaga faaletino e latalata atu pe faatusalia i le alofa le pona o Iesu Keriso nai lo le alofa le manatu faapito e i ai i se tina mo sana tama.

Ou te fia auai faatasi ma outou e faafeiloai atu ia Elder Ronald A. Rasband, Elder Gary E. Stevenson, ma Elder Dale G. Renlund ma o latou faletua i se fegalegaleaiga matagofie e mafai ona latou mafaufauina.

I le valoiaina ai o le Togiola a le Faaola, sa tusia ai e Isaia, “Ua na tauave o tatou tiga, ma na tauave o tatou faanoanoa.”1 Sa faamamafa mai e se faaaliga mamalu o aso e gata ai e faapea “Na afio mai [Iesu] i le lalolagi … ma tauave agasala a le lalolagi.”2 O loo molimau mai uma tusitusiga paia anamua ma aso nei e faapea “na ia togiolaina ai i latou, ma amo ai i latou, ma tauave ai i latou i aso uma anamua.”3 Tatou te augani faatasi ma se viiga fiafia ia faalogo “i le leo o lou Matai!”4

Onosaia, amo, tauave, laveai. O upu faale-Mesia nei e mamana ma faalaeiau. O loo faailoa mai ai le fesoasoani ma le faamoemoe mo le fesiitaiga saogalemu mai le mea o tatou i ai i le mea e manaomia ona tatou i ai—ae e le mafai ona oo i ai e aunoa ma le fesoasoaniga. O nei upu o loo i ai foi se uiga o le avega, tauiviga, ma le vaivai—o upu ua matua sili ona talafeagai i le faamatalaina o le misiona a Ia, o lē, i tulaga le mafaamatalaina, e siitiaina i tatou i luga, pe a tatou pauu, tauave tatou i luma pe a mou atu le malosi, taitai saogalemu atu i tatou i le aiga pe a foliga mai ua matua faigata lava ona maua se saogalemu. “Na auina mai au e lo’u Tama,” sa Ia fetalai ai, “ina ia sii ae au i luga o le satauro; … ina ia pei ona sii ae o au i luga … ia faapea foi ona sii ae i luga o tagata … [ia] … [te a’u].”5

Ae mafai ona e faalogoina i lenei gagana se isi vaaiga o taumafaiga faaletagata lea tatou te faaaoga ai foi upu e pei o le onosaia ma le amo,tauave ma le siitia,galue ma le laveai? E pei ona fetalai atu Iesu ia Ioane a o i ai i le lotolotoi o le Togiola, ua faapea foi ona Ia fetalai mai ia i tatou uma, “Faauta o lou tina!”6

O le asō, ou te tautino atu ai mai lenei pulelaa mea na tau atu foi iinei muamua: e leai se alofa i le olaga faaletino e latalata atu pe faatusalia i le alofa le pona o Iesu Keriso nai lo le alofa le manatu faapito e i ai i se tina mo sana tama. Ina ua saunoa Isaia e uiga i le Mesia ma manao e faailoa atu le alofa o Ieova, na ia faaaogaina le ata o le tuuto o se tina. “E galo ea i le fafine lana tama ua susu?” na ia fesili ai. Sa ia fautua mai e faavalevalea lea manatu, e ui e le faavalevalea tele e pei o le manatu o le a faagalo e Keriso i tatou.7

O lea ituaiga alofa mausali “e loa ona tali-tiga, ma e agalelei, … e le sailia e ia ana lava [mea], … ae … onosaia mea uma, e talia mea uma, e faamoemoe i mea uma, e onosai i mea uma.”8 Ae o le mea sili ona faamalosiau o mea uma, o sea faamaoni aiai “e le uma.”9 “Ona o le a o ese mauga ma sii ese maupuepue,” sa fetalai ai Ieova, “ae o le a le alu ese lava lou agalelei mai ia te oe.”10 Ua faapena foi tala a o tatou tina.

Tou te silafia, e le gata na latou tauaveina i tatou [a o maitaga], ae latou te faaauau pea ona tauaveina faatasi ma i tatou [a tatou avega]. Ua le gata o le taimi na tauave ai i le maitaga ae o le tauaveina i le olaga atoa lea e avea ai le tulaga faatina ma se galuega lofituina. Ioe, e i ai taimi e nutimomoia ai le loto, ae o le toatele lava o tina ua otometi lava ona iloaina o se faatuatuaga paia lenei o le faatulagaga sili ona maualuga. O le mamafatu o le iloaina i lena tiute, aemaise lava i nai tina talavou, e mafai ona faavaivailoto.

Talu ai nei sa tusi mai ai se tina talavou lelei ia te au: “Aisea ua matua loloto ai le alofa o se tagata soifua i se tamaitiiti lea ua ia loto ai e lafoai ese se vaega tele o lona saolotoga mo [lena alofa]? Ua mafai faapefea ona matua malosi le alofa faaletino lea ua e ofofua atu ai oe lava ia noatia i tiutetauave, vaivai, atuatuvale, ma le lototiga ma saga manao ai e saga fai pea lea lava mea e tasi? O le a sea ituaiga o alofa faaletino na te faaosofia ou lagona, i le taimi lava e te maua ai se tamaitiiti, o le a le toe avea ai lou lava olaga mo na o oe lava? O le alofa faatina e ao ona faalelagi. E le o i ai se isi lava faamalamalamaga mo lea mea. O le mea o loo faia e tina o se elemene taua o le galuega a Keriso. O le iloaina o lena mea, ua tatau ona lava e tau mai ai ia i tatou le aafiaga o sea alofa o le a le lavātia i nisi taimi ma tulagaese foi i nisi taimi, ma e tupu pea, seia oo ina saogalemu tamaiti uma o le lalolagi ma maua le faaolataga, ona mafai lea ona tatou faapea atu faatasi ma Iesu, ‘[Tama!] Ua ou faaumaina le galuega na e tuuina mai ia te au, ou te faia.’11

Faatasi ai ma le tamalii o lena tusi o loo tatagi pea i o tatou mafaufau, sei ou faasoa atu ai ni aafiaga se tolu o loo atagia ai le aafiaga mamalu o tina ua ou molimauina i lau galuega i nai vaiaso ua tea:

O lau tala muamua o se lapataiga, ua faamanatu mai ai ia i tatou e faapea e le o taumafaiga uma faatina e i ai se faaiuga o se talafatu, ma e le vave maua. O lena faamanatu e mapuna mai le ma talanoaga ma se uo pele ua 50 tausaga o ma faauo o le ua talioti mai lenei Ekalesia na ia iloa i lona loto e moni. Po o a lava au taumafaiga na ou faamafanafana ai ia te ia, sa foliga mai na ou le mafai ona avatu ia te ia le filemu. Mulimuli ane, sa ia maua le to’a. “Jeff,” na ia faapea mai ai, “po o le a lava le tiga o le a oo i ai le tu i luma o le Atua, ae e le mafai ona ou lavātia tatali le manatu o le tu i luma o lo’u tina. O le talalelei ma lana fanau, pau ia o mea sa taua ia te ia. Ou te iloa ua ou nutimomoia lona fatu, ma ua nutimomoia ai foi ma lo’u fatu.”

Ua ou mautinoa lelei i le taimi o lona maliu, na talia ai e lona tina la’u uo ma opomau i ona aao alofa; o le mea lena e faia e matua. Ae o le vaega faalapataiga o lenei tala, e mafai e fanau ona nutimomoia loto o o latou tina. O i foi, ua tatou vaaia ai se isi faatusatusaga ma le lagi. Ou te le tau faamanatu atua na maliu Iesu ma se lotonutimomoia, o se loto na vaivai ma masofa mai le amoina o agasala a le lalolagi. O lea la i soo se taimi lava o tofotofoga, sei o tatou “[vaai atu i o tatou] tina” faapea ai foi ma lo tatou Faaola ma faasao mai i laua uma mai le faanoanoa ona o a tatou agasala.

Lona lua, ou te talanoa atu e uiga i se alii talavou na ulu atu ma le agavaa i le misiona, ae ona o ana lava filifiliga sa toe vave faafoi ai i le fale ona o le tosina atu i le itupa e tasi ma nisi o faafitauli na oo i ai i lena lava tulaga. Sa agavaa pea o ia, ae sa matua lamatiaina lona faatuatua, sa faateleina le mamafa o ana avega faalelagona, ma sa atili matuitui ai le tiga faaleagaga. Sa fesuisuiai ona lagona i le tiga, le mautonu, ita, ma le faiesea.

Sa faaalu e lona peresitene o le misiona, peresitene o le siteki, ma lona epikopo le tele o itula e sailiili ai ma fetagisi ma faamanuia ia te ia a o latou fesoasoani atu ia te ia, ae o le tele o ona manua sa patino tele ia te ia sa le mafai ai ona ia faaali atu uma ia te i latou. O le tamā pele i lenei tala sa ia sasaa atu atoa lona loto e fesoasoani i lenei atalii, ae ona o le pisi tele o lana galuega sa tele ai ina feagai na o lenei tamaitiiti ma lona tina ma faigata o luitau faaleagaga. O aso ma po, sosoo ma vaiaso, ona sosoo lea ma masina ia na sosoo ma tausaga, sa la sailia faatasi pea le faamalologa. E ala i taimi o le lototiga (e tele lava o ia ae o nisi taimi o lona tina) ma le fefe lē muta (e tele lava o lona tina ae o nisi taimi o ia), sa ia tauave—ia lea foi ua toe ta’ua le upu matagofie ma le mamafa—ma tuu atu i lana tama lana molimau e uiga i le mana o le Atua, o Lana Ekalesia aemaise lava o Lona alofa mo lenei tamaitiiti. I lea lava taimi e tasi, sa ia molimau atu foi e uiga i lona lava alofa le fetuutuunaia, le masuia, ma lē faaitiitia mo ia. Ina ia aumai faatasi na poutu matua taua lava e lua e uiga i lona lava olaga—o le talalelei a Iesu Keriso ma lona aiga—sa ia sasaa atu ai lona loto i tatalo faifai pea. Sa ia anapogi ma tagi, tagi ma anapogi, ona faalogo lea ma saga faalogo pea a o toe faamatala atu e lana tama ia te ia le mea na nutimomoia ai lona loto. O lea sa ia—toe—tauaveina ai foi o ia, ae o lenei la taimi ua le mo le iva masina. O lea taimi sa ia manatu ai o le faatiga ai e ala i tofotofoga ogaoga o lana tama o le a faavavau ai.

Ae faatasi ai ma le alofa tunoa o le Atua, ma lona lava naunautaiga mausali, ma le fesoasoaniga a le anoanoai o taitai o le Ekalesia, uo, tagata o le aiga, ma faufautua faapolofesa, sa vaaia ai e lea tina lotofaatauanau lana tama ua toe amata ona foi mai i le aiga i le nuu folafolaina. Paga lea, tatou te iloa foi o se faamanuiaga e le oo mai i matua uma o e tiga ona o tulaga eseese uma o a latou fanau, ma o lagona faalefeusuaiga o lenei atalii sa lei suia i se vavega—ma e leai se tasi e manatu o le a suia vave. Ae o sina mea itiiti i lea taimi ma lea taimi na suia ai lona loto.

Sa amata ona toefoi mai le lotu. Sa ia filifili e taumafa i le faamanatuga ma le naunautai ma le agavaa. Sa ia toe maua foi se pepa faataga o le malumalu ma taliaina se valaauga e auauna atu o se faiaoga seminare i le vaveao, lea sa matua faamanuiaina ai o ia. Ma o lenei, i le mavae ai o le lima tausaga, ma i lana lava talosaga faatasi ai ma le fesoasoaniga iloga a le Ekalesia, ua ia toe ulufale atu ai i le misiona e faamaea lana auaunaga i le Alii. Sa ou tagi ona o le lototele, amiosa’o, ma le naunautaiga o lenei alii talavou ia taulimaina ona faafitauli ma faatumauina lona faatuatua. Ua ia iloaina e tele mea o loo ia nofoaitalafu ai i le toatele o tagata, ae ua ia iloa e tele atu mea ua ia nofoaitalafu ai i tagata e toalua pei ni Mesia i lona olaga, le toalua ia na onosaia o ia ma tauaveina o ia, faatiga faatasi ma ia ma laveaiina o ia—o lona Faaola, le Alii o Iesu Keriso, ma lona tina, naunautai, togiolaina ma paia atoatoa.

Aafiaga mulimuli, e mai le toefaapaiaga o le Malumalu o le Aai o Mekisiko i le tolu vaiaso talu ai. O iina faatasi ai ma Peresitene Henry B. Eyring sa ma vaaia ai le ma uo faapelepele o Pisa Tuttle Pieper o loo tu i lena sauniga musuia o le faapaiaga. Ae sa tu ma ni faafitauli ona o le tasi lima sa ia siiina lana tama teine faapelepele e le atoatoa le malosi, o Dora, a o le isi lima sa taumafai ai e faaminoi le lima taumatau pē o Dora ina ia mafai ai e lenei afafine luitauina, ae o se afafine faapelepele e faavavau o le Atua ona talotalo atu se solosolo paepae ma tau memumemu atu ma le poto ia te ia lava le alaga, “Osana, osana, osana i le Atua ma le Tamai Mamoe.”12

I o tatou tina uma i soo se mea, tuanai, taimi nei, po o le lumanai, ou te faapea atu, “Faafetai mo le fanauina o fanau, mo le mamanuina o agaga, mo le mamanuina o amioaga ma uiga, ma mo le faailoaina o le alofa le pona o Keriso.” I le Tina o Eva, ia Sarai, Repeka, ma Rasela, ia Maria o Nasareta, ma i se Tina i le Lagi, ou te faapea atu, “Faafetai atu mo la outou matafaioi taua i le faataunuuina o faamoemoega o le faavavau.” I tina uma i soo se tulaga o i ai, e aofia ai i latou o loo tauivi—ma i latou uma—ou te faapea atu, “Ia toafilemu. Talitonu i le Atua ma oe lava ia. O loo outou lelei e sili atu i lo le mea o loo outou mafaufau o loo outou i ai. O le mea moni, o outou o faaola i luga o le Mauga o Siona,13 ma e pei o le Matai o loo outou mulimuli ai, o lo outou alofa ‘e le uma.’14” Ou te le mafai ona faamamalu tele atu i se isi tagata i lo outou. I le suafa o Iesu Keriso, amene.