2010–2019
« Ma’itihia no te hopoiraa’tu i te parau faaite no to’u nei i’oa »
Atopa 2015


« Ma’itihia no te hopoiraa’tu i te parau faaite no to’u nei i’oa »

E mea faahiahia ia vai te mau taata ruau a’e tei paari te feruriraa e te mana’o i te pae varua no te tavini i roto i te mau ti’araa faatere o te Ekalesia a Iesu Mesia.

I te matahiti 1996 ua itehia te peresideni Gordon B. Hinckley i ni’a i te afata teata i roto i te faanahoraa parau apî 60 Minuti. Na Mike Wallace, te hoê papa’i ve’a aravihi e te onoono, e uiui ra i te peresideni Hinckley no ni’a i te tahi mau parau tumu faufaa.

I te pae hopea o ta raua aparauraa, ua parau o Wallace tane e, « te parau nei te tahi mau taata e, ‘E faanahoraa teie na te mau ruhiruhia. E Ekalesia teie faaterehia e te feia ruau’».

Ua pahono atura te peresideni Hinckley ma te ataata e ma te oti’ati’a ore, « E ere anei te mea faahiahia ia vai te hoê taata feruriraa paari ei upoo faatere, e taata mana’o papû, aore e aueue noa i te mata’i i tera parau e tera parau ? » (haapurororaa i te 7 no eperera 1996)

Te hinaaro nei au e faataa’tu e, no te aha e mea faahiahia ia vai te mau taata ruau a’e tei paari te feruriraa e te mama’o i te pae varua no te tavini i roto i te mau ti’araa faatere o te Ekalesia a Iesu Mesia i faaho’i-faahou-hia mai—e no te aha i titauhia ai ia tatou ia « faaroo » (Mosia 2:9) i te mau haapiiraa a teie mau taata ta te Fatu i « ma’iti no te hopoiraa’tu i te parau faaite no [To’na] i’oa … i rotopu i te mau nunaa ato’a, te mau opu, e te mau reo, e te mau taata ato’a » (PH&PF 112:1).

Te pure nei au ia haapiihia tatou paato’a na te Varua Maita’i a feruri amui ai tatou i teie tumu parau faufaa.

Hoê haapiiraa no te oraraa

Te paraparau nei au i teie tumu parau ia au i te hoê hi’oraa papû maita’i. I roto i te roaraa o na 11 matahiti i ma’iri a’e nei, ua riro noa vau ei melo apî roa a’e no te Tino Ahuru Ma Piti ia au i te matahiti o te piiraa. I roto i ta’u mau matahiti taviniraa, te faito matahiti ropu o te mau taata e tavini ra i roto i te Peresideniraa Matamua e i te Pupu no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo tei ni’a ïa i te 77 matahiti—te faito matahiti ropu paari roa a’e o te mau Aposetolo i roto i te maoro 11 matahiti i roto i teie tau tuuraa.

Ua farii au i te haamaita’iraa o te iteraa e te feruriraa i te pae o te pupu aposetolo, i te pae o te taata iho e i te pae toro’a ohipa, o te mau melo o te pupu a tavini ai au i piha’i iho ia ratou. Na te hoê hi’oraa no roto mai i to’u rave apitiraa i piha’i iho ia Elder Robert D. Hales e faaite mai i te mau rave’a faahiahia tei roaa ia’u no te haapii mai na roto mai i teie mau ti’a faatere e te taviniraa i piha’i iho ia ratou.

E rave rahi matahiti i ma’iri a’e nei ua parahi au i piha’i iho ia Elder Hales hoê avatea Sabati i roto i to’na fare, inaha ua roohia oia i e hoê ma’i teimaha. Ua aparaparau maua no ni’a i to maua nau utuafare, ta maua mau hopoi’a no te pupu autahu’araa, e te mau iteraa faufaa.

I te hoê taime ua ani au ia Elder Hales, « ua riro oe ei tane faaipoipo, ei metua tane, ei maona, ei paireti manureva, ei faatere pupu faufaa e ei ti’a faatere Ekalesia manuïa. Eaha te mau haapiiraa ta oe i apo mai a tupu ai oe i te paariraa, e a roohia ai to oe tino i te fifi ? »

Ua faaea rii Elder Hales maa taime iti e na ô mai ra, « ia ore ana’e oe e nehenehe e rave i te mea ta oe i rave noa na, e rave noa ïa oe i te mea faufaa a’e ».

Ua maere au i te ohie e te papû o ta’na pahonoraa. Ua faaite maira to’u hoa aposetolo here ia’u i te hoê haapiiraa no te oraraa—e haapiiraa tei apohia mai i roto i te tamataraa o te ati o te tino e te tuatapaparaa i te pae varua.

Te mau ta’oti’araa e te mau paruparu o te taata

E nehenehe te mau taoti’araa tei riro ei hopearaa matarohia no te matahiti paari, e riro mai ei mau tumu faahiahia no te haapiiraa e te iteraa pae varua. Te mau tumu ta te mau taata e rave rahi e mana’o nei e, e taoti’a te reira i te itoito o teie mau tavini, e nehenehe ïa e riro mai ei hoê o to ratou mau puai rahi a’e. E nehenehe te ati o te tino e faarahi i te iteraa. E nehenehe te iti o te puai e haapapû i te mau ohipa matamua. Te oreraa e nehenehe e rave i te mau ohipa rau, e nehenehe te reira e faafariu i te faatumuraa i ni’a i te tahi mea rii faufaa rahi a’e.

Ua parau te tahi mau taata e, e hinaarohia te feia apî a’e, te feia pautuutu a’e i roto i te Ekalesia no te pahono papû maita’i i te mau titauraa teimaha o to tatou nei ao i teie mahana. Tera râ, aita te Fatu e faaohipa i te mau haapiiraa e te mau ohipa faatereraa no teie anotau no te faatupu i Ta’na mau opuaraa (a hi’o Isaïa 55:8-9). E nehenehe ta tatou e feruri e, te peresideni e te tahi atu mau ti’a faatere paari o te Ekalesia, e mau taata tei paari i te pae tino e i te pae varua.

Ua heheuhia mai te hoho’a faatereraa a te Fatu na roto i te mau apooraa i roto i te Ekalesia no te paruru e no te tamarû i te mau paruparu o te taata nei. Te vahi maere, oia hoi, te haapapû nei te mau taoti’araa tahuti o teie mau taata i te tumu hanahana o te mau heheuraa e tae mai nei ia ratou ra e o te heheuhia mai nei ia tatou na roto ia ratou. Oia mau, ua pii-mau-hia teie mau taata na te Atua na roto i te tohu (a hi’o Hiroa Faaroo 1:5).

Hoê hoho’a no te faaineineraa

Ua ite au i roto i to’u mau Taea’e hoê a’e tuhaa o te opuaraa a te Fatu ia rave i te mau taata paari feruriraa paari e te mana’o papû no te tavini i roto i te mau ti’araa faatere o te Ekalesia. Ua vai teie mau taata i roto i te hoê tau haapiipiiraa na te Fatu, o ta ratou e ti’a nei, e tavini nei, e e here nei. Ua haapii ratou ia ite i te reo hanahana o te Varua Maita’i e i te mau faanahoraa a te Fatu no te farii i te heheuraa. Ua farii teie mau taata i te hoê faanahoraa faahoturaa taa ê roa, o tei haamaita’i roa i to ratou iteraa, tei faaî i to ratou hi’oraa, tei faahotu i te here no te taata no te mau fenua ato’a e no te mau huru oraraa ato’a, e o tei haapapû i te ti’araa mau o te parau no te Faaho’i-faahou-raa mai.

Ua ite pinepine au i to’u mau Taea’e i te rohi-itoito-raa no te rave e no te faananea i ta ratou mau hopoi’a a vai ai ratou i roto i te mau ati teimaha o te tino. Aita teie mau taata i faaatea-ê-hia i te ati. Ua haamaita’ihia râ ratou e ua faaitoitohia ia haere i mua ma te itoito a vai ai ratou i roto i te mauiui o te ati.

Na roto i to’u taviniraa i piha’i iho i te mau ti’a o te Fatu, ua ti’a ia’u ia ite e, to ratou hiaai rahi a’e, o te imiraa ïa e te raveraa i te hinaaro o to tatou Metua i te ao ra e to Ta’na Tamaiti here. Ia putuputu matou, ua tae mai te faaururaa, e ua ravehia te mau faaotiraa tei au i te faito o te maramarama e o te parau mau tei hau ê roa i te maramarama, te feruriraa e te iteraa o te taata nei. Ia rave amui matou i roto i te tahoê i ni’a i te mau fifi teimaha, ua faaaanohia to matou iteraa amui no ni’a i te hoê ohipa i te hoê faito mana’o-ore-hia, na roto i te puai o te Varua Maita’i.

Ua fana’o vau ia ite i te mau mahana ato’a i te huru, te mau aravihi e te huru hanahana o teie feia faatere. Te parau nei te tahi mau taata e, ua riro te mau fifi o te mau Taea’e ei ohipa pe’ape’a e ei faatapitapiraa i te faaroo. No’u nei ua riro teie mau hapehape ei faaitoitoraa e ei haapuairaa i te faaroo.

Te tahi atu haapiiraa

Ua ite au i teie nei e ono o to’u mau Taea’e tei faaoti i ta ratou pu’e tau ohiparaa i te tahuti nei no te mau hopoi’a apî i roto i te ao varua : Peresideni James E. Faust, peresideni Gordon B. Hinckley, Elder Joseph B. Wirthlin, Elder L. Tom Perry, peresideni Boyd K. Packer e o Elder Richard G. Scott.

Ua pûpû teie mau Taea’e itoito i to ratou « aau ato’a » (Omoni 1:26)—i te faaite-papû-raa i te i’oa o Iesu Mesia i roto i te ao ato’a nei. E faufaa tao’a rahi te taato’araa o ta ratou mau haapiiraa.

Ua faaite mai teie mau tavini ia tatou, i roto te mau matahiti hopea o ta ratou pu’e tau ohiparaa i te tahuti nei, i te mau puohuraa haapiiraa varua puai rahi, tei apohia mai i roto i te roaraa tau o te ohipa taviniraa itoito. Ua vaiiho mai teie mau ti’a faatere i te mau parau mau faufaa rahi i te hoê tau a feruri ai te tahi pae e, aita ta ratou e nehenehe faahou e horo’a i te hoê mea.

A hi’o na i te mau haapiiraa hopea a te mau peropheta rarahi i roto i te mau papa’iraa mo’a. Ei hi’oraa, ua opani o Nephi i ta’na mau papa’iraa na roto i teie mau parau : « Ua na reira maira te Fatu i te faaue mai ia’u ra, e ia haapa’o vau i te reira e ti’a’i » (2 Nephi 33:15).

I te pae hopea o to’na oraraa, ua a’o o Iakoba e :

« A tatarahapa outou, a tomo na roto i te uputa titi’aifaro, a haere na te e’a pirihao e ia tae noa’tu i te tau e roaa a’i ia outou te ora mure ore ra.

« Ia paari outou ; eaha atu â e ti’a ia’u ia parau atu ? » (Iakoba 6:11–12).

Ua faaoti o Moroni i ta’na ohipa faaineineraa i te mau papaa parau ma te ti’aturi mahutahuta i te ti’a-faahou-raa : « E haere vave au e faaea i roto i te paradaiso o te Atua ra, e tae roa’tu ua amui-faahou-hia tau varua e tau tino hoi, e ua afaihia a’e ra vau ma te umere na roto i te reva nei, ia farerei a’e ia outou i te haavaraa a Iehova teitei, o te haava mure ore no tei ora e tei pohe ra » (Moroni 10:34).

Ua fana’o outou e o vau nei, ia farii i te mau haapiiraa e te mau iteraa papû maita’i o te mau peropheta e te mau aposetolo o te mau mahana hopea nei. I teie mahana, e ere o Nephi te i’oa, e ere o Iakoba e o Moroni—o peresideni Faust râ, o peresideni Hinckley, o Elder Wirthlin, o Elder Perry, o peresideni Packer e o Elder Scott.

Aita vau e parau nei e, o te mau parau poro’i hopea a teie mau taata herehia, te mau parau faahiahia e aore ra, faufaa roa a’e o to ratou tau ohiparaa. Tera râ, na roto i te taato’araa o te mau mea pae varua ta ratou i apo mai, e to ratou mau iteraa o te oraraa nei, ua ti’a i teie mau ti’a faatere ia haapapû mai i te mau parau mau mure ore ma te papû maita’i e te mana rahi papû maita’i.

Hōho’a
Peresideni James E. Faust

I roto i ta’na a’oraa hopea no te amuiraa rahi i te ava’e eperera 2007, ua parau te peresideni Faust e :

« Ua pûpû mai te Faaora ia tatou paato’a i te hoê hau tao’a rahi na roto i Ta’na Tara’ehara, tera râ, hoê noa iho rave’a e tupu ai te reira maori râ, mai te mea e, e hinaaro tatou e ti’avaru i te mau mana’o ino o te riri, te oto, e aore ra, te tahoo …

« A haamana’o tatou e, titauhia ia tatou ia faaore i te hapa, ei reira e faaorehia ai ta tatou hapa… Ma to’u aau ato’a e to’u varua ato’a, te ti’aturi nei au i te mana faaora e tae mai i roto ia tatou mai te mea e, e pee tatou i te a’oraa a te Faaora ‘ia faaore i te hapa a te taata ato’a’ [PH&PF 64:10] » (« Te mana faaora o te faaoreraa hapa », Liahona, Me 2007, 69).

Ua riro te parau poro’i a te peresideni Faust ei haapiiraa puai no te oraraa no roto mai i te hoê taata ta’u i here e te hoê o te mau taata faaore hapa roa a’e ta’u i ore i ite a’e nei.

Hōho’a
Peresideni Gordon B. Hinckley

Ua paraparau te peresideni Hinckley i roto i te amuiraa rahi hopea i te ava’e atopa 2007 e : « Ua faaite papû oia i te ti’araa mau o te Faaho’i-faahou-raa mai e i te piiraa hanahana o te Peropheta Iosepha Semita, no ta’na ohipa no te titiro-raa-hia to’na iteraa papû i to’na toto ei maratiri no te parau mau mure ore… Tei mua outou e o vau nei i te uiraa o te fariiraa i te parau mau o te Orama Matamua, e i te ohipa i muri mai. Tei ni’a iho i te uiraa o te parau mau o te reira te vairaa te ti’araa mau o teie Ekalesia. Mai te mea e, e parau mau, e te faaite papû nei au e, e parau mau, ua riro ïa te ohipa ta tatou e rave nei ei ohipa faufaa roa a’e i ni’a i te fenua nei » (« Te ofa’i i tapu-ê-hia i te mou’a », Liahona, Novema 2007, 86).

Te haapapû nei te iteraa o te peresideni Hinckley i te hoê haapiiraa puai no te oraraa no roto mai i te hoê taata ta’u e here nei e ta’u i ite e, e peropheta na te Atua.

Hōho’a
Elder Joseph B. Wirthlin

Ua vauvau mai o Elder Wirthlin i ta’na parau poro’i hopea no te amuiraa rahi i te ava’e atopa 2008.

« Te haamana’o noa nei â vau i te parau a’o [ta to’u metua vahine] i horo’a mai ia’u i te hoê mahana e râ ê te tau, a pau ai ta’u pupu i te hoê ha’utiraa faahoro popo : ‘Vaiiho noa, a here i te reira’.

« … Te ati, mai te mea e, e arai-maita’i-hia oia, e nehenehe ïa e riro maiei hoê haamaita’iraa i roto i to tatou oraraa…

« Mai te mea e imi tatou i te huru oaoa, e titau i te hi’oraa mure ore, e haroaroa ho’i i te parau no te faaho’iraa, e e haafatata tatou i pihai iho i to tatou Metua i te Ao ra, e ti’a ïa ia tatou ia faaoroma’i i roto i te ati e te ahoaho. E nehenehe ïa ta tatou e parau mai ta to’u metua vahine i parau ra e ‘vaiiho noa, a here i te reira’» (« Vaiiho noa, a here i te reira », Liahona, Novema 2008, 28).

Ua riro te parau poro’i a Elder Wirthlin ei haapiiraa puai no te oraraa no roto mai i te hoê taata ta’u i here e o tei riro ei a’oraa ora no te upooti’a i roto i te mau fifi na roto i te faaroo i te Faaora.

Hōho’a
Elder L. Tom Perry

Ua ti’a Elder Perry i mua i teie terono a ono noa ava’e i ma’iri a’e nei. I taua taime ra, aore i ti’a ia tatou ia feruri e, e riro to’na iteraa papû ei iteraa papû hope’a i roto i te hoê amuiraa rahi.

« Te hinaaro nei au e opani na roto i te faaiteraa i to’u iteraa papû (e no te iva-ahuru-raa te matahiti au i ni’a i teie fenua e ti’a ai ia’u ia parau e), paari noa’tu vau, rahi noa’toa’tu to’u iteraa e, o te utuafare te pû o te oraraa, e te taviri e tae atu ai i te oaoa mure ore ra.

« Te haamauruuru nei au i ta’u vahine, i ta’u mau tamarii, i ta’u mau mootua e ta’u mau hina, e no te… fetii taato’a tei faariro i to’u oraraa ei oraraa faufaa, e, oia mau, ei ora mure ore. Te faaite nei au i to’u iteraa papû puai e te mo’a roa a’e no teie mau parau mau mure ore » (« No te aha e mea faufaa te faaipoiporaa e te utuafare—i te mau vahi ato’a i te ao nei », Liahona, Me 2015, 42).

Ua riro te parau poro’i a Elder Perry ei haapiiraa puai no te oraraa no roto mai i te hoê taata ta’u i here e tei maramarama na roto i te iteraa aano, i te faufaa o te auraa i rotopu i te utufare e i te oaoa mure ore.

Hōho’a
Peresideni Boyd K. Packer

Ua haapapû mai te peresideni Packer i roto i te amuiraa rahi a ono ava’e i ma’iri a’e nei i te faanahonahoraa no te oaoa a te Metua, te Tara’ehara a te Faaora, e te mau utuafare mure ore :

« Te faaite papû nei au e, o Iesu te Mesia e te Tamaiti a te Atua ora. Te ti’a nei oia i te upoo o te Ekalesia. Na roto i Ta’na Tara’ehara e i te mana o te autahu’araa e nehenehe ai i te mau utuafare, tei haamata i te oraraa tahuti nei, e faaea amui e a muri noa’tu …

« Ua mauruuru roa hoi au … no te Tara’ehara o te nehenehe e tamâ roa i te pora’ora’o, noa’tu te paari e aore ra, te roa e aore ra, te rahiraa taime e titau-faahou-hia mai. E nehenehe i te Tara’ehara ia haamatara faahou ia outou ia haere outou i mua ma te mâ e te parau ti’a » (« Te rave’a oaoa », Liahona, Me 2015, 28).

Ua riro te parau poro’i hopea a te peresideni Packer ei haapiiraa no te oraraa no roto mai i te hoê taata ta’u i here e tei faaite tamau noa ma te here e, te fâ hopea « o te mau ohipa ato’a i roto i te Ekalesia o te iteraa ïa e, te oaoa ra te hoê tane e te hoê vahine e ta raua mau tamarii i roto i te utuafare, e ua taatihia ratou no te tau e no a muri noa’tu », (Liahona, Me 2015, 26).

Hōho’a
Elder Richard G. Scott

Ua poro’i o Elder Scott i roto i ta’na a’oraa hopea i te amuiraa rahi no atopa 2014 e : « Ua haere mai tatou i roto i te oraraa tahuti nei ia tupu na roto mai i te mau faahemaraa e te tamataraa. E tauturu te mau tamataraa ia tatou ia riro mai to tatou Metua i te Ao ra, e na te Tara’ehara a Iesu Mesia e faati’a ia tatou ia faaoroma’i i taua mau tamataraa ra. Te faaite papû nei au e, a haere ai tatou ma te itoito Ia’na, e nehenehe ïa ia tatou ia faaoroma’i i te mau faahemaraa ato’a, te mau oto ato’a, te mau tamataraa ato’a ta tatou e faaruru » (« A faariro te faaohiparaa i te faaroo ei ohipa matamua roa no outou », Liahona, Novema 2014, 94).

Ua riro te parau poro’i a Elder Scott ei haapiiraa no te oraraa no roto mai i te hoê taata ta’u i here e te hoê ite taa ê herehia no te i’oa o te Mesia na te ao ato’a nei (hi’o PH&PF 107:23).

Fafauraa e iteraa papû

Ua parau te Faaora e, « na roto i to’u iho reo e aore ra na roto i te reo o ta’u mau tavini, hoê â ïa » (PH&PF 1:38). E mata na tatou i te faaroo e i te haapa’o i te mau parau mau mure ore o tei haapiihia e te mau ti’a mana o te Fatu. Mai te mea e, e na reira tatou, te fafau atu nei au e, e haapuaihia to tatou faaroo i te Metua i te ao ra e ia Iesu Mesia, e e farii tatou i te arata’iraa e te parururaa pae varua no to tatou oraraa e to tatou mau hinaaro taa ê.

Na roto i te puai ato’a o to’u aau, te faaite papû nei au e, te arata’i nei te Mesia ora tei ti’a faahou i te mau ohipa o Ta’na Ekalesia ora e tei faaho’i-faahou-hia mai, na roto i To’na mau tavini tei ma’itihia no te hopoiraa’tu i te parau faaite no To’na i’oa. Te na reira nei au na roto i te i’oa mo’a o Iesu Mesia ra, amene.