2010–2019
“Kuo Fili ke Fakamoʻoni ki Hoku Huafá”
ʻOkatopa 2015


“Kuo Fili ke Fakamoʻoni ki Hoku Huafá”

ʻOku fakaʻofoʻofa ke ʻi ai ha kau tangata matuʻotuʻa ange ʻoku matuʻotuʻa fakalaumālie lahi mo fakakaukau lelei ʻi he ngaahi tuʻunga taki māʻolunga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Naʻe hā ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he 1996 ʻi he polokalama ongoongo ʻa e televīsone fakafonua ko e 60 Minutes. Naʻe fakahoko ʻe ha faiongoongo taukei mo tuʻukāivi ko Maikolo Uālisi hano fakaʻekeʻeke ʻo Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo ha ngaahi tefito mahuʻinga.

Ofi ki he ngataʻanga ʻo e pōtalanoá, ne talaange ʻe Misa Uālisi, “ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau pehē, ‘Ko e meʻa pē ʻeni ia ʻa e kakai matuʻotuʻa. Ko ha siasi ʻeni ia ʻoku fakalele ʻe ha kau tangata toulekeleka.’”

Naʻe tali fiefia mo ʻikai toe momou ange ʻe Palesiteni Hingikelī, “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke ʻi ai ha tangata matuʻotuʻa ʻi he fohé, ha tangata ʻoku fakakaukau lelei pea ʻoku ʻikai ueʻi ngofua ʻe he matangí ke feliliuaki ʻa e tokāteliné?” (fakamafola ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, 1996).

Ko ʻeku taumuʻá ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻofoʻofa ai ke ʻi ai ha kau tangata matuʻotuʻa ange ʻoku matuʻotuʻa fakalaumālie lahi mo fakakaukau lelei ʻi he ngaahi tuʻunga taki māʻolunga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí—mo e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau “fanongo” mo “tokanga” (Mōsaia 2:9) ki he ngaahi akonaki ʻa e kau tangatá ni kuo “fili ʻe he [ʻEikí] ke nau fakamoʻoni ki [Hono] huafá … ʻi he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakaí” (T&F 112:1).

ʻOku ou fakatauange ʻe akoʻi kotoa kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakakaukauʻi fakataha e kaveinga mahuʻingá ni.

Ko ha Lēsoni ki he Moʻuí Kotoa

ʻOku ou lave ki he tefitó ni mei ha tafaʻaki mahino. Kuó u hoko ʻi he taʻu ʻe 11 ne toki ʻosí ko e mēmipa kei siʻi taha ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakatatau mo e fakahokohoko ʻo e taʻu motuʻá. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻo ʻeku ngāué, ko e ʻavalisi ʻo e taʻu ʻo e kau tangata ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taʻu 77—ko e ʻavalisi taʻu motuʻa taha ia ʻi he taʻu ʻe 11 ʻi he kuonga fakakosipelí ni.

Kuó tāpuekina au ʻe he taukei fakaeʻaposetoló, fakalotú, fakafoʻituituí, mo fakapalofesinalé mo e ʻilo ki he kau mēmipa ʻoku mau ngāue ʻi he kōlomú. ʻOku fakamahino ʻe ha sīpinga mei heʻeku feohi mo ʻEletā Lōpeti D. Heilí ʻa e ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa kuo pau ke u ako mei heʻeku ngāue fakataha mo e kau taki ko ʻení.

Naʻá ku ʻi he ʻapi ʻo ʻEletā Hilí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ʻi ha hoʻatā Sāpate, ʻi heʻene fakaakeake mei haʻane puke lahi. Naʻá ma talanoa ki homa fāmilí, homa ngaahi fatongia fakakōlomú, mo ha ngaahi aʻusia mahuʻinga.

Naʻá ku ʻeke ange kia ʻEletā Heili ʻi ha taimi ʻe taha, “Kuó ke hoko ko ha husepāniti, tamai, taha sipoti, pule pisinisi, mo ha taki faka-Siasi lavameʻa. Ko e hā ha lēsoni kuó ke ako ʻi hoʻo fakaʻau ke toulekeleka angé pea kanoni ʻaki e hōloa ho ivi fakaesinó?

Naʻe kiʻi longo taimi siʻi ʻa ʻEletā Heili peá ne tali mai, “Ko e taimi ʻoku ʻikai ke ke lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ke anga hono faí, fai pē ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.”

Naʻá ku ʻohovale ʻi he faingofua mo e mahino kakato ʻo ʻene talí. Naʻe vahevahe ʻe hoku kaungā ngāue fakaʻaposetoló ni mo au ha lēsoni mei he moʻuí kotoa—ko ha lēsoni naʻe ako ʻi he taulōfuʻu e sivi ʻo e faingataʻaʻia fakaesinó mo e fekumi fakalaumālié.

Ngaahi Fakangatangata mo e Ngaahi Vaivai Fakaetangatá

ʻE lava ʻa e ngaahi fakangatangata fakanatula ʻoku tupu mei he fakaʻau ke motuʻá ʻo hoko ko ha ngaahi maʻuʻanga ʻo e ako mo e ʻilo fakalaumālie. ʻE lava ke hoko e ngaahi meʻa ʻe ala tui ha tokolahi ʻokú ne fakangatangata e lelei ʻo e ngāue ʻa e kau tamaioʻeikí ni ko e taha ʻo honau ngaahi mālohinga maʻongoʻonga tahá. ʻE lava ʻe he ngaahi fakangatangata fakaesinó ke fakalahi ʻa e mahinó. ʻE lava ʻe he fakangatangata ʻo e iví ke fakamahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá. ʻE lava ʻe he taʻemalava ke fai ha ngaahi meʻa lahi ʻo tataki ʻetau tokangá ki he fanga kiʻi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Kuo pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ha kau taki kei talavou ange mo ivi mālohi ʻi he Siasí ke nau talia lelei ange e ngaahi palopalema faingataʻa ʻo hotau māmani ʻo onopōní. Ka ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakakaukau fakapoto mo e ngaahi tōʻonga fakataki ʻo onopōní ke fakahoko ʻaki ʻEne ngaahi taumuʻá (vakai, ʻĪsaia 55:8–9). ʻE lava pē ke tau ʻamanaki ko e Palesiteni mo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ko ha kau tangata ʻe matuʻotuʻa mo fakapotopoto ange.

ʻOku fakahā mai ʻe he sīpinga puleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakataha alēleá, ʻa e ʻikai uesia ia ʻe fai ʻe he vaivai fakaesino ʻa e tangatá. Ko e mālié, he ʻoku hanga ʻe he ngaahi fakangatangata fakamatelie ʻo e kau tangatá ni ʻo fakamahino ʻa e maʻuʻanga tokoni fakalangi ʻo e fakahā ʻoku nau maʻu mo fou mai ʻiate kinautolú. ʻOku ui moʻoni ʻa e kau tangatá ni ʻe he ʻOtuá ʻi he kikite (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5).

Ko ha Sīpinga ʻo e Teuteú

Kuó u fakatokangaʻi ʻi hoku Ngaahi Tokouá ha konga ʻo e taumuʻa ʻa e ʻEikí ke ʻi ai ha kau tangata matuʻotuʻa mo fakapotopoto ange ke nau ʻi he ngaahi tuʻunga fakataki māʻolunga ʻo e Siasí. Kuo fuoloa fau hono fakahinohinoʻi e kau tangatá ni ʻe he ʻEikí ʻa ē ʻoku nau fakafofongaʻi, tauhi, pea mo ʻofa aí. Kuo nau ako ʻo mahino kiate kinautolu ʻa e lea fakalangi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e sīpinga ʻa e ʻEikí ki he maʻu ʻo e fakahaá. Kuo foua ʻe he kau tangata angamahení ni ha founga fakatupulaki fisifisimuʻa kuo fakamāsilaʻi ai ʻenau fakakaukaú, tokoniʻi ʻenau ʻiló, fakatupu ha ʻofa ki he kakai ʻo e puleʻanga mo e tūkunga kotoa pē, pea fakapapauʻi ai mo e moʻoni ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Kuó u toutou mātā tonu e feinga faivelenga hoku Kaungā Takimuʻá ke fakahoko mo fua faivelenga honau ngaahi fatongiá, neongo ʻenau fefaʻuhi mo e ngaahi palopalema fakaesinó. ʻOku ʻikai hao ʻa e kau tangatá ni mei he faingataʻá. Ka, ʻoku tāpuekina mo fakaivia kinautolu ke nau tuiaki lototoʻa atu he lolotonga ʻenau tofanga ʻi he faingataʻá.

ʻI heʻeku ngāue fakataha mo e kau fakafofonga ko ʻeni ʻo e ʻEikí, kuó u ʻilo ai ʻenau fakaʻānaua taupotu tahá ke ʻilo mo fai ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻofaʻangá. ʻI heʻeku alēlea mo hoku Kaungā Takimuʻá, kuo maʻu ai ha ngaahi fakahā mo fai ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku hāsino ai e lahi ʻo e māmá mo e moʻoni ʻoku mahulu hake ʻi he poto, fakaʻuhinga pea mo e taukei fakaetangatá, ʻI heʻemau ngāue uouangataha ʻi he ngaahi palopalema faingataʻá, kuo fakatupulaki ai ʻi ha founga fakaofo ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ʻemau mahino ki he palopalemá.

ʻOku ou monūʻia ke sio fakaʻaho ki he ʻulungaanga fakatāutaha, ivi ngāue, mo e natula fakaʻeiʻeiki ʻo e kau takí ni. ʻOku lau foki ʻe ha niʻihi ia ʻoku hoko e ngaahi tōnounou fakaetangata ʻa e Kau Takí ni ko ha meʻa ʻoku fakapuputuʻu kiate kinautolu pea hōloa ai ʻenau tuí. Ka kiate au, ʻoku hoko e ngaahi tōnounou ko iá ko ha meʻa ʻoku fakatupu fakalotolahi pea mo fakatupulaki ai ʻa e tuí.

Ko ha Lēsoni Makehe

Kuó u siotonu ʻeni he hiki atu ha toko ono ʻo hoku Kaungā Takimuʻá, ʻi he mate fakaesinó ki ha ngaahi fatongia foʻou ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié: ʻA Palesiteni Sēmisi E. Fausi, Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻEletā Siosefa B. Uefilini, ʻEletā L. Tomu Peli, Palesiteni Poiti K. Peeka, pea mo ʻEletā Lisiate G. Sikoti.

Kuo līʻoa ʻe he kau Taki lototoʻá ni “honau laumālié kotoa” (ʻAmenai 1:26) ke fakamoʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi māmani kotoa. ʻOku mahuʻinga fau ʻenau ngaahi akonakí kotoa.

Kuo vahevahe ʻe he kau tamaioʻeikí ni mo kitautolu ʻi he ngaahi taʻu fakamuimui ʻo ʻenau ngāué ha ngaahi lēsoni fakalaumālie mahuʻinga kuo tau ako ʻi he ngaahi taʻu lahi fau ʻo ʻenau ngāue līʻoá. Kuo tuku mai ʻe he kau takí ni ha ngaahi moʻoni mahuʻinga lahi ʻi ha kuonga ʻe ala tui ai ha niʻihi ʻoku siʻi fau e meʻa ke foakí.

Fakakaukau ki he ngaahi akonaki fakaʻosi ʻa e kau palōfita maʻongoʻonga ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, naʻe fakaʻosi ʻe Nīfai ʻene lekōtí ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “He kuo fekauʻi peheʻi au ʻe he ʻEikí, pea kuo pau ke u talangofua” (2 Nīfai 33:15).

Naʻe naʻinaʻi ʻa Sēkope ʻi he ofi ke ne pekiá:

“Mou fakatomala, pea hū ʻi he matapā fāsiʻí, pea ʻalu atu ʻi he hala ʻa ia ʻoku lausiʻí, kae ʻoua ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

“ʻOiauē mou fakapotopoto; ko e hā ha meʻa ke u toe lea ʻaki?” (Sekope 6:11–12).

Naʻe fakaʻosi ʻe Molonai ʻene ngāue ki he teuteu ʻo e ʻū lauʻi peletí ʻaki ha fakaʻānaua ki he Toetuʻú: “ʻOku vave ke u ʻalu ʻo mālōlō ʻi he palataisi ʻo e ʻOtuá, kae ʻoua ke toe fakataha ʻa hoku laumālié mo e sinó, pea ʻomi au kuó u ikuna ʻi he ʻataá, ke fetaulaki mo kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e fakamaau lelei ʻo Sihova māfimafí, ko e Fakamaau taʻengata ʻo e moʻuí mo e maté fakatouʻosi” (Molonai 10:34).

ʻOkú ta monūʻia ke ako mei he ngaahi akonaki mo e ngaahi fakamoʻoni aofangatuku ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e ngaahi hingoa ʻo e ʻaho ní ʻoku ʻikai ko e Nīfai, Sēkope, mo e Molonai—ka ko e Palesiteni Fausi, Palesiteni Hingikelī, ʻEletā Uefilini, ʻEletā Peuli, Palesiteni Peeka, pea mo ʻEletā Sikoti.

ʻOku ʻikai ko haʻaku fokotuʻu atu ko e pōpoaki tuku ʻa e kau tangata ʻofeiná ni ʻoku ʻiloa mo mahuʻinga taha ʻi heʻenau ngāué. Kuo hanga ʻe he kotoa ʻo ʻenau ako fakalaumālié mo e aʻusia ʻi he moʻuí ʻo ʻai ʻa e kau takí ni ke nau fakamamafaʻi ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá ʻi he founga moʻoni, pau mo lelei.

ʻĪmisi
President James E. Faust

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Fausi ʻi heʻene malanga konifelenisi lahi fakaʻosi ʻi ʻEpeleli 2007:

“Kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu kotoa pē ha melino pelepelengesi ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí, ka ʻe lava ke toki hoko pē ʻeni ʻi heʻetau loto fiemālie ke toʻo atu ʻa e ongoʻi loto ʻitá, tāufehiʻá pe sāuní. …

“Tau manatuʻi muʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakamolemole kae fakamolemoleʻi kitautolu … ʻOku ou tui ʻaki e kotoa ʻo hoku lotó mo e laumālié ki he mālohi faifakamoʻui ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ke tau ʻfakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pēʻ [T&F 64:10]” (“Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé,” Liahona, Mē 2007, 69).

Ko e pōpoaki ʻa Palesiteni Fausí ko ha lēsoni lelei moʻoni ia ʻo e moʻuí mei ha tangata ʻoku ou ʻofa ai pea mo e taha faʻa-fakamolemole taha kuo faifaiangé peá u ʻiloʻi.

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi heʻene malanga konifelenisi lahi fakamuimuitaha ʻi ʻOkatopa 2007 ʻo pehē: “ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻeku fakamoʻoni ki he uiuiʻi ʻo e Palōfita ko Siosefá mo ʻene ngāué pea mo ʻene fakamaʻu ʻene fakamoʻoni ʻaki ʻa hono totó ʻo ne mate fakamāʻata ai koeʻuhí ko e moʻoni taʻengatá. … ʻOkú ta fakatou fehangahangai mo e fehuʻi ko ia pe te ta tali ʻa e moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí mo e meʻa ne muiaki aí. ʻOku toka he fehuʻi fekauʻaki mo hono moʻoní, ʻa e uho moʻoni ʻo e Siasí. Kapau ʻoku moʻoni ia pea ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ia, ta ko e ngāue ʻoku tau fai he māmaní ko e ngāue mahuʻinga tahá ia” (“Ko e Maka Naʻe Tā Mei he Moʻungá,” Liahona, Nōv. 2007, 86).

ʻOku fakamahino ʻe he fakamoʻoni ʻa Palesiteni Hingikelií ha lēsoni moʻoni ʻo e moʻuí mei ha tangata ʻoku ou ʻofa mo ʻiloʻi naʻe hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

Naʻe fai ʻe ʻEletā Uefilini ʻene pōpoaki konifelenisi lahi fakaʻosí ʻi ʻOkatopa 2008.

“ʻOku ou kei manatuʻi pē [akoanki ʻeku faʻeé] kiate au he ʻaho fuoloa ko ia ne ʻulungia ai ʻemau timi ʻakapulú: ‘Tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí.’

“… Kapau te tau tali totonu ʻa e ʻahiʻahí, ʻe lava ke hoko ia ko ha tāpuaki ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava ke tau ako ke tali lelei ia. …

“I heʻetau feinga ke tūkuhuá, fekumi ki he fakakaukau taʻengatá, ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e totongi huhuʻí pea ʻunu ke toe ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe lava ke tau kātekina ai ʻa e faingataʻá moe ʻahiʻahí. Te tau lava ʻo lea fakataha mo ʻeku faʻeé, ‘Tali lelei ʻa ia ʻoku hoko maí’” (“Tali Lelei ʻA ia ʻOku Hoko Maí,” Liahona, Nōv. 2008, 28).

ʻOku hoko e pōpoaki ʻa ʻEletā Uefiliní ko ha lēsoni mālohi fau ʻo e moʻuí mei ha tangata ʻoku ou ʻofa ai pea ko e fakamoʻoni tonu ʻene moʻuí, ʻa hono ikunaʻi ʻo e ngaahi faingataʻá ʻi he tui ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

Naʻe tuʻu ʻa ʻEletā Peuli ʻi he tuʻunga malangá ni ʻi he māhina pē ʻe ono kuohilí. Naʻe ʻikai ke tau lavelaveʻiloa he taimi ko iá ʻe hoko ʻene fakamoʻoní ko hono ngalutukú ia ʻi ha konifelenisi lahi.

“Tuku ke u fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoní (pea ʻoku fakafeʻungaʻi moʻoni au ʻe hoku taʻu ko ʻeni ʻe hivangofulu ʻo ʻeku ʻi he māmaní ke u lea ʻaki ʻeni), ko e fakaʻau ko ia ke u motuʻa angé, ko e lahi ange ia ʻeku fakapapauʻi ko e fāmilí ʻa e uho ʻo e moʻuí pea ko e kī ia ki he fiefia ʻoku taʻengatá.

“ʻOku ou fakamālō ki hoku uaifí, ʻeku fānaú, makapuna ʻuluakí mo e makapua uá, pea mo e fāmili mo e kāinga kotoa pē ʻi he fonó, ʻi hoʻomou fakakoloaʻia lahi ʻeku moʻuí pea tuʻuloa ʻo aʻu ki he taʻengatá. Ko ʻeku fakamoʻoni mālohi mo toputapu tahá ia ki he moʻoni taʻengata ko ʻení” (ʻUhinga ʻoku mahuʻinga ai e malí mo e fāmilí ––He Feituʻu Kotoa pē ʻo e Māmaní.” Liahona, Mē 2015, 42).

ʻOku hoko e pōpoaki ʻa ʻEletā Peulí ko ha lēsoni ʻo e moʻuí mei ha tangata ʻoku ou ʻofa ai pea mo ha taha mahino lahi tuʻunga ʻi he ngaahi aʻusiá, mo e fetuʻutaki mahuʻinga ʻi he fāmilí mo e fiefia taʻengatá.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Peeka ʻi he konifelenisi lahi he māhina ʻe ono kuohilí ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí, ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo e fāmili taʻengatá:

“ʻOku ou fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. Ko e ʻulu ia ki he Siasí ni. ʻOku makatuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e malava ke fakataha ʻo taʻengata e ngaahi fāmili ne faʻu ʻi he matelié. …

“ʻOku ou fakafetaʻi lahi … ko e Fakaleleí ko e lava ke fufulu ai ʻo maʻa e ʻuli kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono faingataʻa pe lōloá pe tuʻo lahi ʻene toutou hokó. ʻE lava ʻe he Fakaleleí ʻo fakatauʻatāinaʻi koe ke ke hoko atu kuó ke maʻa mo taau” (“Ko e Palani ʻo e Fiefiá,” Liahona, Mē 2015, 28).

ʻOku hoko e pōpoaki tuku ʻa Palesiteni Pēká ko ha lēsoni fungani mei ha tangata ʻoku ou ʻofa ai kuó ne toutou fakamamafaʻi mai ko e taumuʻa ʻo e “ngaahi ʻekitivitī kotoa pē ʻoku fai ʻi he Siasí, ke fakapapauʻi ʻoku fiefia ʻa e tamaí, faʻeé mo ʻena fānaú ʻi ʻapi pea kuo silaʻi kinautolu ki he moʻui ni mo e taʻengatá” (Liahona, Mē 2015, 26).

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Sikoti ʻi heʻene malanga konifelenisi lahi fakaʻosi ʻi ʻOkatopa 2014: “Naʻa tau haʻu ki he moʻui matelié ke tupulaki ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo hono siviʻi kitautolú. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá ke tau hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻoku malava ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau kātekina e ngaahi faingataʻa ko iá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau haʻu moʻoni kiate Iá, te tau lava ai ʻo kātekina e ʻahiʻahí, lotomamahí, mo e faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá” (“Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāue ʻi he Tuí,” Liahona, Nōv. 2014, 94).

ʻOku hoko ʻe pōpoaki ʻa ʻEletā Sikotí ko ha lēsoni ʻo e moʻuí mei ha tangata ʻoku ou ʻofa ai mo ha fakamoʻoni makehe ʻo e huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa (vakai, T&F 107:23).

Palōmesi mo e Fakamoʻoni

“Neongo pe ʻe fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38). ʻOfa te tau fakafanongo mo talangofua ki he ngaahi moʻoni taʻengata kuo akoʻi ʻe he kau fakafofonga ʻa e ʻEikí kuó Ne fakamafaiʻi maí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku ou palōmesi atu ʻe fakamālohia ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, pea te tau maʻu ha fakahinohino fakalaumālie mo e maluʻi ki hotau ngaahi tūkungá mo e ngaahi fie maʻu makehé.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻaki e ivi kotoa ʻo hoku laumālié, ʻoku tataki ʻe he Kalaisi Toetuʻu mo moʻuí ʻa Hono Siasi kuo fakafoki maí ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fili ke fakamoʻoniʻi Hono huafá. Ko ʻeku fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.