2010–2019
Ite mai i te huru hanahana i roto
Atopa 2015


Ite mai i te huru hanahana i roto

Ua haere mai tatou i ni’a i te fenua nei no te aupuru e no te ite mai i te mau huero no te huru hanahana e vai ra i roto ia tatou.

E te mau tuahine, ua here matou ia outou ! Te faaite papû nei au e, e tao’a horo’a te ora. E faanahoraa ta te Atua no tatou tata’itahi, e ua haamata a’ena te reira opuaraa hou roa to tatou taeraa mai i ni’a i te fenua nei.

Aita i maoro a’enei, ua apo vau i te semeio no te fanauraa i te hoê tamarii i te tahuti nei ei tuhaa no te faanahoraa a te Fatu. Ua hamanihia to tatou tino tata’itahi i roto i te opu o to tatou metua vahine, e e rave rahi ava’e te maoro ua turu’i tatou i ni’a i to’na tino no te faaamu i to tatou nei. E i te hopea râ, na roto i te ohipa no te fanauraa—ohipa ri’ari’a no te metua vahine e te pêpe—ua taa tatou.

Hōho’a
Aiû fanau apî

Ia tomo mai te pêpe i teie nei ao, e taui te anuvera e te maramarama ati a’e ia’na, e no te oreraa te nê’iraa (pression) i ni’a i to’na ouma, e huhuti teie aiû i to’na mata’i matamua. E e î to’na mahaha i te aho no te taime matamua, e e araara teie nau melo o te tino e ua haamata atura ïa te hutiraa aho o teie aiû. E a pinehia ai te taura pito, ua mutu a muri noa’tu teie taura ora i rotopu i te metua vahine e te aiû, e tera atura te haamataraa o to teie aiû oraraa i ni’a i te fenua nei.

Ua parau Ioba e, « Na te Varua o te Atua vau i hamani ; e na te aho o te Puaihope to’u ora ».1

Ua pou mai tatou i te fenua nei ma te « ahu… ata hanahana ».2 Te haapii nei « Te utuafare : E Poro’i i to te Ao nei » e, tei ônei tatou tata’itahi « ei tamaiti e ei tamahine varua herehia e na metua i te ra’i ra » e « e huru e e hopea hanahana to tatou tata’itahi ».3 Ua horo’a hua mai te Metua i te Ao ra i te hoê tuhaa o To’na huru hanahana i roto ia tatou nei. E tae mai teie huru hanahana ei tao’a horo’a mai Ia’na ra, ma te here hoê noa metua e putapû.

Ua haere mai tatou i ni’a i te fenua nei no te aupuru e no te ite mai i te mau huero no te huru hanahana e vai ra i roto ia tatou.

Ua ite tatou no te aha

Ua parau Elaine Cannon, peresideni rahi tahito no te Feia Apî Tamahine e, « E piti mahana faufaa rahi i roto i te oraraa o te hoê vahine : Te mahana ua fanauhia oia e te mahana ua itehia mai te tumu o te reira ».4

Ua ite tatou no te aha. Ua tae mai tatou i te fenua nei no te tauturu i te paturaa i To’na basileia i ni’a i te fenua nei e no te faaineineraa i te Tae-piti-raa mai o Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia. I te mau hutiraa aho atoa e tutava tatou ia pee Ia’na. E anaana e e rahi mai te huru hanahana i roto ia tatou tata’itahi na roto i ta tatou tautooraa ia haafatata i to tatou Metua e i Ta’na Tamaiti.

E ere roa’tu to tatou huru hanahana no roto mai i to tatou mau manuiaraa, mau ti’araa tei roaa ia tatou, te rahiraa hororaa marathon ta tatou i horo e to tatou roo e to tatou hi’oraa ia tatou iho. No ô mai te reira i te Atua. Ua haamauhia te reira i roto i te oraraa hou te fanauraa e e tamau ho’i te reira i roto i te mure ore.

E mea herehia outou

E faaite tatou i to tatou huru hanahana ia putapû e ia horo’a atu tatou i te here o to tatou Metua i te Ao ra. E ti’amâraa to tatou ia ma’iti ia aupuru i te reira, ia faa’uaa e ia faatupu ho’i. Ua parau Petero e, e « maitai rahi roa i parauhia maira » ia noaa ia tatou « te huru atua i reira ».5 Ia maramarama tatou o vai tatou—e mau tamahine ho’i na te Atua—e haamata atoa ïa tatou i te putapû i teie maitai rahi.

Ia hi’o tatou na roto atu i te haamaramarama, eiaha râ i to tatou noa hoho’a i roto i te hi’o, e ite ai tatou ia tatou iho ei tamahine Na’na. E fariu au noa tatou Ia’na na roto i te pure e e tupu to tatou hiaai ia tai’o i Ta’na mau parau e ia rave i To’na hinaaro. E ti’a atura ïa ia tatou ia tia’i i te mana’o farii mai ni’a mai, mai Ia’na ra, eiaha râ mai roto mai i te ao ati a’e ia tatou e aore râ mai roto mai ia Facebook e te Instagram.

Mai te peu e titotito to outou iho mana’o no ni’a i teie pura iti hanahana, a tuturi e a pure e a ani i te Metua i te Ao ra, « E tamahine mau anei au na Oe e ua here anei Oe ia’u ? » Ua parau Elder M. Russell Ballard, « Te hoê o te mana’o au roa a’e e faatae mai te Varua, oia ho’i ïa, o te mana’o o te Fatu no ni’a ia outou ».6

No’na tatou. Ua parau Paulo e, « O te Varua iho ho’i, e to tatou atoa nei varua, o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua ».7 Te rahiraa taime, te himene Paraimere matamua ta tatou e haapii, o te himene ïa, « E tamarii au na te Atua ».8 I teie nei râ, ua tae te taime no te raveraa i teie parau iti « E tamarii au na te Atua » e parau ai « E aha atura ïa ? » E ti’a atoa ia tatou ia ui atoa i teie mau uiraa : « E aha ta’u e rave no te ora ei tamarii na te Atua ? » « Nahea vau i te faatupu i te huru hanahana e vai nei i roto ia’u ? »

Ua parau te peresideni Dieter F. Uchtdorf, « Ua tono mai te Atua ia outou i ô nei no te faaineine no te hoê ananahi rahi atu â i ta outou e nehenehe e feruri ».9 E ti’a ora roa mai te reira ananahi, hoê mahana i muri mai i te tahi, ia rave rahi atu â outou eiaha râ e vai noa ; e ti’a ora roa mai te reira ia ora outou mai te au i te îraa o to outou hamaniraahia. E pii te reira i te Fatu i roto i to outou oraraa e e haamata outou i te vaiiho i To’na hinaaro ia riro ei hinaaro no outou.

E haapii tatou maoti to tatou huru hanahana

E puhi mai te huru hanahana i roto ia tatou i te hiaai ia ite i teie mau parau mau mure ore no tatou iho.

No haapii noa mai nei te tahi tamahine, o Amy, i teie haapiiraa ia’u a papa’i mai ai oia e : « E mea fifi ia riro ei taure’are’a i teie nei. Te piriha’o noa ra te e’a. Te tamata mau nei Satane. E mea maitai e aore râ e mea ino, aita e ropuraa ».

Te parau faahou nei oia : « E mea fifi rii ia ite mai i te hoa maitai. E mana’o oe e, e mau hoa rahi teie o te ore roa e faaru’e mai ia oe, e i muri iho, te taui ra no te tahi tumu. Tera te tumu te oaoa nei au e, te vai ra te utuafare, te Metua i te Ao ra, Iesu Mesia e te Varua Maitai, no te riro ei hoa no’u ia pe’ape’a noa’tu matou te mau hoa ».

E ua parau faahou Amy e, « I te hoê pô ua fifi to’u mana’o. Ua parau vau i to’u tuahine e, aita vau i taa e aha te rave ».

I te maororaa pô, ua hapono mai to’na tuahine i te tahi faahitiraa a Elder Jeffrey R. Holland : Eiaha e faaru’e… Eiaha e faaru’e. A haere noa. A tamata noa. Te vai ra te tauturu e te oaoa i mua… E mea maitai roa i te hopea. A horo’a i te aau i te Atua e a ti’aturi i roto i te mau mea maitai e tae mai ».10

Ua faataa mai Amy e : « Te haamana’o ra vau i te tai’oraa i te reira e teie ta’u pure iti, ahani pai tei reira mau Oia no’u, ua putapû ïa vau i te here o te Atua ».

Te parau ra oia e : « I te taime ihoa ua ani atu vau ma te ti’aturi e, tei reira Oia, ua putapû vau i te mana’o faahiahia roa e te oaoa e te tamahanahana. Eita e nehenehe parau. I ite ho’i au e, tei reira Oia e ua here Oia ia’u ».

No te mea e tamarii outou Na’na, ua ite Oia o vai ta outou e nehenehe e riro mai. Ua ite Oia i te mea ua ri’ari’a outou e te mea ta outou e moemoea ra. Te au nei Oia i to outou faito puai. Te tia’i nei Oia ia haere mai outou Ia’na ra na roto i te pure. No te mea e tamarii outou Na’na, ua hinaaro outou Ia’na, ua hinaaro atoa râ Oia ia outou. Ratou e parahi ra na piha’i iho ia outou i roto i teie putuputuraa, ua hinaaro atoa ratou ia outou. Ua hinaaro teie ao ia outou e na to outou huru hanahana e faariro ia outou ei pipi ti’aturihia e Ana i mua i Ta’na mau tamarii atoa. I te taime e haamata outou i te ite i te huru hanahana i roto ia outou, e ite atoa outou i te reira i roto ia vetahi ê.

Te tavini nei tatou maoti to tatou huru hanahana

Te puhi nei te huru hanahana i roto ia tatou i te hinaaro ia tavini ia vetahi ê.

Hōho’a
Te metua vahine e ta’na tamarii i te taime no te o’e i Etiopia

Aita i maoro a’enei, ua faati’a mai Sharon Eubank, te upoo faatere no te ohipa tautururaa i te ao e te faanahoraa LDS Charities, i te hoê ohipa ta Elder Glenn L. Pace i faaite mai. E pa’ura rahi e te o’e e vai ra i Etiopia i te mau matahiti 1980 ra. No te tauturu i reira, ua faanahohia te tahi mau vahi opereraa maa e te pape no te feia nehenehe e haere mai. E te haere ra te tahi papa ruau, pohe po’ia, i tera tere atea e tapae ai i te vahi opereraa. E te na piha’i iho ra oia i te hoê oire iti, i faaroo ai oia i te ta’i o te hoê aiû. Imi a’era oia e itehia mai ia’na te aiû te parahi ra i ni’a i te repo i piha’i iho i to’na metua vahine tei faaru’e mai. Ua rave oia ia’na e ua haere atura e 25 maile (40 km) te atea na raro i te vahi opereraa maa. I to’na tapaeraa i reira, aita oia i parau oioi e, « Ua po’ia vau » e aore râ « Tauturu mai ia’u ». O teie ta’na mau parau, « E aha te nehenehe e rave no teie aiû ? »11

E tu’ama te huru hanahana i roto ia tatou i to tatou hinaaro ia toro i te rima ia vetahi ê e ma te faauru ia tatou ia rave. E ti’a i te Metua i te Ao ra e ia Iesu Mesia ia tauturu ia tatou ia itehia mai te puai ia na reira. E ti’a anei i te Fatu ia ui e, « E aha te nehenehe e rave no teie tamahine, teie taea’e, teie metua tane e aore râ teie hoa ? »

E mea na roto i te mau muhumuhu a te Varua te huru hanahana o te taata feaa e huhuti ai i te mata’i a ite faahou ai i te hau o te hutiraa aho.

I te taime e paraparau te peropheta, e ta’i ta’na mau parau i roto i to tatou huru hanahana no te horo’a ia tatou i te puai no te pee i te reira.

E puhi mai te raveraa tahepetoma i te oro’a i te ti’aturi i roto i te huru hanahana e vai nei i roto ia tatou, e e haamana’o tatou i to tatou Faaora, o Iesu Mesia.

Te parau fafau atu nei au e, ia imi outou ia ite i te hohonu o te huru hanahana e vai ra i roto ia outou, e haamata atu outou i te faarahi i teie tao’a rahi na outou. A tuu i te reira ia arata’i ia outou ia riro ei Tamahine Na’na, no te haere i te e’a ho’iraa Ia’na ra—i reira tatou e « faaho’ihia… i te Atua i tei horo’a mai i te aho no [tatou] » .12 Na roto i te i’oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Ioba 33:4.

  2. « Ode: Intimations of Immortality from Recollections of Early Childhood », The Complete Poetical Works of William Wordsworth (1924), 359.

  3. « Te utuafare : E Poro’i i to te Ao nei », Liahona, Novema 2010, 129.

  4. Elaine Cannon, « ‘Let Me Soar,’ Women Counseled », Church News, 17 no atopa 1981, 3.

  5. 2 Petero 1:4.

  6. M. Russell Ballard, « Women of Righteousness », Liahona, Titema 2002, 42.

  7. Roma 8:16.

  8. Hi’o « E tamarii au na te Atua ra », Te mau himene, n°185.

  9. Dieter F. Uchtdorf, « Te oraraa i te evanelia ma te oaoa » Liahona, Novema 2014, 121.

  10. Jeffrey R. Holland, « E tahu’a rahi no te mau mea maitai e tae mai », Liahona, Tenuare 2000, 45.

  11. Hi’o Glenn L. Pace, « Infinite Needs and Finite Resources », Tambuli, Mati 1995, 18-19.

  12. 2 Nephi 9:26.