2010–2019
Mata ke Mamata mo e Telinga ke Fanongo
ʻOkatopa 2015


Mata ke Mamata mo e Telinga ke Fanongo

Kapau te tau sio kia Kalaisi pea fakaava hotau matá mo hotau telingá, ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau sio ki he ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi māmaní, naʻá Ne fakahoko ha ngaahi mana faifakamoʻui lahi pea faiako ʻi he mafai mo e mālohi ʻo pehē ai ʻe he folofolá, “[Naʻe] mafola atu hono ongoongó ʻi Sīlia kotoa pē: Pea naʻe muimui ʻiate ia ʻa e kakai tokolahi ʻaupito.”1

Ne fakafisingaʻi Ia ʻe ha niʻihi ne nau mamata mo fanongo tonu ki Heʻene faifakamoʻuí. Ne muimui ha niʻihi ʻiate Ia ʻi ha vahaʻataimi, pea nau foki ʻo ʻikai toe ʻalu pea mo Ia.2 Naʻe ʻi muʻa ʻiate kinautolu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ka naʻe ʻikai ke nau mamata moʻoni kiate Ia. Naʻe fakakuihi kinautolu pea nau fili leva ke tafoki. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē kau kiate kinautolu:

“Naʻá ku haʻu ki hoku kakaí, ka naʻe ʻikai tali au ʻe hoku kakaí.”3

Pea kuo tuli ho nau telingá, pea kuo nau fakamohe honau matá.”4

Ka neongo iá, naʻe tokolahi ha kau tangata mo fafine, kau ai ʻa ʻEne kau ʻaposetolo faivelengá, ne nau fakatefito ʻenau moʻuí ʻiate Ia. Neongo ʻoku nau fefaʻuhi mo e ngaahi meʻa fakaemāmaní, mo puputuʻu ʻo kau ki he meʻa naʻá Ne akoʻí, ʻo aʻu ki heʻenau ilifiá, ka naʻa nau tui kiate Ia, ʻofa ʻiate Ia, pea muimui kiate Ia.

Naʻe pehē ʻe Sīsū kau kiate kinautolu, “Ka ʻoku monūʻia homou matá, he ʻoku nau mamata; mo homou telingá he ʻoku nau ongoʻi”5

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e talaʻofa fakaʻofoʻofa ko ʻení ki Heʻene kau ākongá kimuʻa Heʻene mamahi ʻi Ketisemani mo Kalevalé: “Ko e moʻoni, koe moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko ia ʻoku tui kiate aú, ko e ngaahi ngāue ʻoku ou faí e fai ʻe Ia foki; pea te ne fai mo ia ʻoku lahi haké; koeʻuhi ko ʻeku ʻalu ki heʻeku Tamaí.”6

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e talaʻofa ko iá: ʻo kamata ʻaki e ʻaho ʻo e Penitekosí, ʻa ia ne tāpuekina e kau ākongá ʻi hono papitaiso ʻaki ʻa e afi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.7 Koeʻuhí ko ʻenau tui kia Kalaisí, fakatomalá, mo e talangofuá, ne hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko honau takaua, ʻo liliu honau lotó, mo tāpuekina kinautolu ʻaki ha fakamoʻoni tuʻuloa ki he moʻoní.

Naʻe fakamālohia ʻe he ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻa e kau ākonga ʻa e ʻEikí. Neongo ko e ngaahi taimi naʻa nau moʻui aí ne fakatuʻutāmaki mo puputuʻu, naʻa nau maʻu e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e mata ke mamatá mo e telinga ke fanongó. ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe kamata ke nau mamata ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, kae tautautefito ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ngāue ʻiate kinautolú.8 Naʻe fakamāmaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau mahinó, pea ne nau fanongo lelei ange ki he leʻo ʻo e ʻEikí. Naʻe tō mamafa ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki honau lotó.9 Naʻa nau tui faivelenga mo talangofua.10 Naʻa nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he loto-toʻa mo e mālohi mo langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.11 Naʻa nau maʻu ʻa e fiefia ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau faitatau ʻi he meʻa lahi mo e kau tangata mo fafine faivelenga ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí. ʻOku tau moʻui foki ʻi ha taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha ngaahi mana ʻiate kitautolu—kau ai ʻa e fakamoʻui e mahakí, fakamaʻa kitautolu mei he angahalá, liliu hotau lotó, mo fakaʻatā ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku kei moʻuí mo kinautolu kuo nau pekiá. ʻOku ʻi hotau kuongá foki ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo moʻui, mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, mo e ngaahi tāpuaki fungani ʻo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí.

ʻOku fakatuʻutāmaki hotau kuongá—ko ha taimi ʻo e fuʻu kovi lahi mo e ʻahiʻahi lahi, ko ha taimi ʻo e puputuʻu mo e moveuveu. ʻI he ngaahi taimi faingataʻá ni, kuo ui mai ʻa e palōfita ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ke tau fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku kafo fakalaumālié,12 ke taukaveʻi e moʻoní ʻi he loto-toʻa,13 pea ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.14 Ko e hā pē tuʻunga ʻo e moʻui fakalaumālié pe tuí pe talangofuá ʻoku tau ʻi ai he taimí ni, he ʻikai ke feʻunga ia mo e ngāue ʻoku toka mei muʻá. ʻOku tau fie maʻu ha maama fakalaumālie mo ha mālohi lahi ange. ʻOku tau fie maʻu ʻa e mata ke mamata lelei ange ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí mo ha telinga ke fanongo ki Hono leʻó ʻo lahi ange ʻi hotau lotó.

ʻOku maʻu ʻa e tāpuaki fakaofo ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau fakaava ai hotau lotó mo maʻu,15 ʻo maʻu moʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻEne tokāteliné, pea mo Hono Siasí ki heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau haohaoa, ka ʻoku fie maʻu ke tau lelei pea toe lelei ange. ʻOku fie maʻu ke tau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo faingofua ʻo e ongoongoleleí. Kapau te tau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí, ngāue ʻaki e tui kiate Ia ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, pea manatu maʻu ai pē kiate Ia, te tau maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻomi ʻe he talangofua faingofuá ʻa e Laumālié ki hotau lotó. ʻOku tau lotu ʻi he tui ʻi hotau ngaahi ʻapí, fekumi ʻi he folofolá, mo tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi hotau ngaahi falelotú pea fai ʻa e ngaahi palōmesi toputapu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Kalaisí. ʻOku tau kau ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní maʻa hotau kāinga kuo pekiá. ʻI hotau ngaahi fāmilí pea ʻi heʻetau ngaahi ngāue mei he ʻEikí, ʻoku tau ala atu ki he niʻihi kehé, pea hiki ʻenau ngaahi kavengá pea fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu kia Kalaisi.

ʻE kāinga, ʻoku ou ʻiloʻi kapau te tau fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní! Te tau tupulaki fakalaumālie mo maʻu ha aʻusia ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní, pea te Ne hoko ko hotau takaua. Kapau te tau sio kia Kalaisi pea fakaava hotau matá mo hotau telingá, ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau sio ki he ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, ʻo fakamālohia ai ʻetau tui kiate Iá ʻi he fakapapau mo e fakamoʻoni. ʻE fai atu pē pea te tau mamata ki hotau kāingá ʻo hangē ko e ʻafio hifo ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú, ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa. Te tau fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié, pea ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí.16 Te tau mamata ki he mālohi ʻo e ʻOtuá Heʻene nofoʻia ʻEne palōfitá mo e kau taki kotoa pē ʻo Hono Siasi moʻoni mo moʻuí, pea te tau ʻilo fakapapau ko e ngāue māʻoniʻoni ʻeni ʻa e ʻOtuá.17 Te tau mātā mo mahino kiate kitautolu ʻa e māmaní ʻo tatau mo e founga ʻa e Fakamoʻuí. Te tau maʻu ʻa e meʻa naʻe ui ʻe he ʻaposetolo Ko Paulá “ko e finangalo ʻo Kalaisí.”18 Te tau maʻu ʻa e mata ke mamata mo e telinga ke fanongo, pea te tau langa leva ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻE lava pē ke faingataʻa ʻa e moʻuí, puputuʻu, fakamamahi mo fakalotosiʻi. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe hanga ʻe he maama ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí fakafou ʻi he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo motuhi e puputuʻú, mamahí, mo e fakapoʻulí. Tatau ai pē pe ʻoku haʻu kotoa ʻi he taimi pē taha pe māmālie, ʻe hanga ʻe he mālohi fakalaumālie nāunauʻia ko iá ʻo ʻomi ha ʻofa mo ha fakafiemālie kiate kinautolu ʻoku fakatomalá, kafó; tekeʻi ʻa e fakapoʻulí ʻaki ʻa e maama ʻo e moʻoní; pea kapusi ʻa e loto-foʻí ʻaki e ʻamanaki lelei kia Kalaisí. Te tau vakai ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení, pea te tau ʻilo ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻoku ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí. Ko e moʻoni ko ʻetau ngaahi kavengá ʻe “moʻua ʻi he fiefia [ʻo hotau Huhuʻí].”19

ʻOku fakatātaaʻi mai ʻe ha meʻa ne aʻusia ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí hono mahuʻinga mo e mālohi ʻo e mata ke mamatá mo e telinga ke fanongó. Ne uiuiʻi ʻeku ongo mātuʻá ke na ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Filipaini Tavó ʻi he 1982. ʻI he taimi naʻe fakaava hake ai ʻe heʻeku faʻeé ʻa e tohí mo sio ki he feituʻu ne ui kinaua ki aí, naʻá ne lea ki heʻeku tamaí, “ʻIkai! Kuo pau ke ke telefoni kiate kinautolu ʻo talaange he ʻikai lava ia ke ta ʻalu ki he ʻotu Filipainí. “ʻOku nau ʻiloʻi ʻokú ke puke he helá.” Naʻe puke ʻeku tamaí he helá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, pea naʻe hohaʻa lahi ʻeku faʻeé ki ai.

Hili ha ngaahi pō siʻi mei ai ne fafangu ʻe heʻeku faʻeé ʻeku tamaí ʻi he 2:30 a.m. Naʻá ne pehē, “Mēlini, naʻá ke fanongo ki he leʻo ko iá?”

“ʻIkai, ʻoku ʻikai ke u fanongo ki ha leʻo.”

“Sai, kuó u fanongo ki he leʻo tatau tuʻo tolu he poó ni, ʻoku pehē mai, ‘Ko e hā ʻokú ke loto hohaʻa aí? ʻOku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne puke ʻi he helá? Te u tokangaʻi ia, pea te u tokangaʻi foki mo koe. Teuteuʻi koe ke ke ngāue ʻi he ʻotu Filipainí.’”

ʻĪmisi
Mēlini mo Hēleni Kalake

Naʻe maʻu ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha aʻusia fakaʻofoʻofa ʻi heʻena ngāue fakafaifekau ʻi he ʻotu Filipainí. Ko hona hoá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻe tāpuakiʻi mo maluʻi kinaua. Naʻe ʻikai ha palopalema fekauʻaki mo e puke ʻeku tamaí ʻi he helá. Naʻá ne hoko ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī ʻo e misioná, peá na akoʻi ha kau faifekau ʻe laungeau mo lauiafe mo ha kāingalotu faivelenga ʻe lauiafe ʻi he teuteu ke fokotuʻu ha ngaahi uooti mo ha ngaahi siteiki ʻi he motu ko Minitanó. Naʻe tāpuekina kinaua ʻaki e mata ke mamata mo e telinga ke fanongo.

ʻE kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. Ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ou ʻilo kapau te tau tali Ia ki heʻetau moʻuí pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni faingofua mo mahinongofua ʻo ʻEne ongoongoleleí, te tau fiefia ʻi he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te tau maʻu e meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e mata ke mamatá mo e telinga ke fanongó Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.