2010–2019
O Le Faatuatua E Le Tupu Faafuasei, ae e ala i Filifiliga
Oketopa 2015


O Le Faatuatua E Le Tupu Faafuasei, ae e ala i Filifiliga

O le faatuatua ia Iesu Keriso o se meaalofa mai le lagi lea e oo mai pe a tatou filifili e talitonu ma pe a tatou sailia ma pipiimau i ai.

Sa silafia e le Faaola le malosiaga po o le vaivaiga o le faatuatua o i latou sa vagavagaia o Ia. Sa Ia fetalai atu i se tasi ma le faamalieina, “Ua tele lou faatuatua.”1 Na Ia sa’i i se tasi, “Oe na le faatuatua itiiti.”2 Na Ia fesiligia isi, “O fea o i ai lo outou faatuatua?”3 Ae na faasino maoti foi Iesu i se isi e faapea, “Ou te lei iloa ia [Isaraelu lava] se faatuatua e faapena ona tele.”4

Ou te fesili ifo ia te au lava, “Pe o faapefea ona silasila mai le Faaola i lo’u faatuatua?” Ma o le po nei ou te fesili atu ia te outou, “Pe o faapefea ona silasila mai le faaola i lou faatuatua?”

O le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso e le o se mea e mamasagia, e faaopeopea i le ea. O le faatuatua e le faafuasei ona oo mai i o tatou luga, e le tumau foi ia i tatou ona o se tofituufaasolo. E pei ona fai mai le mau, o le faatuatua “o le mautinoa … o mea e le o vaaia.”5 E faasusulu mai e le faatuatua le malamalama faaleagaga, ma o lena malamalama e iloagofie.6 O le faatuatua ia Iesu Keriso o se meaalofa mai le lagi lea e oo mai, pe a tatou filifili e talitonu7 ma pe a tatou sailia ma pipiimau i ai. O lou faatuatua a le o le tuputupu malosi ae po o le oo ina vaivai. O le faatuatua o se mataupu faavae o le mana, e taua e le gata i lenei olaga, ae i lo tatou alualu i luma pe a mavae le oti.8 E ala i le alofa tunoa o Keriso, o le a i ai se aso e faasaoina ai i tatou e ala i le faatuatua i Lona suafa.9 O le tele o lou faatuatua e maua i le lumanai e le tupu faafuasei ae e ala i filifiliga.

O Le Faatuatua o se Pasila Talavou

I se masina talu ai i Pasila, sa ou feiloai ai ia Aroldo Cavalcante. Sa papatisoina o ia i le 21 o ona tausaga, o le tagata muamua o lona aiga ua auai i le Ekalesia. Sa mumu tele lona faatuatua, ma sa vave amata ona tapena o ia e faamisiona. O le mea e faanoanoa ai, na ta’u ane ua maua le tina o Aroldo i le kanesa. E tolu masina mulimuli ane, i ni nai aso a o lei maliu o ia, sa ia talanoa atu ia Aroldo i le mea sa sili ona popole ai: Sa leai nisi o le aiga e fesoasoani atu. E tatau ia Aroldo ona vaaia ona tuafafine laiti e toalua ma lona uso laitiiti. Sa ia faia ma le faamaoni lenei folafolaga i lona tina o le a maliu.

Ata
Tei o Cavalcante

O le ao sa ia faigaluega ai i le faletupe, a o le po sa a’oga ai i le iunivesite. Sa tumau lona tausia o ana feagaiga o le papatisoga, ae ua mou atu ona faamoemoega mo se misiona. O lana misiona o le tausia lea o lona aiga.

I ni masina mulimuli ane, a o saunia se lauga mo le sauniga faamanatuga, sa suesue ai e Aroldo ia upu a Samuelu sa aoa’i atu ai i le Tupu o Saulo: “O le usitai,” sa ia faitau ai, “e sili i [lo] taulaga.”10 Sa maua e Aroldo se uunaiga e tatau ona ia usitai i le valaau a le perofeta tusa lava pe foliga mai e le mafai, ia faamisiona. Sa lei faaluafesasia e mea sa tutu mai i ona luma, ae sa ia agai atu loa i luma ma le faatuatua tele naua.

Ata
Elder Aroldo Cavalcante

Sa sefeina e Aroldo tupe Pasila uma sa mafai ona ia teuina. Ina ua 23 ona tausaga, sa ia maua lona valaauga o le misiona. Sa ia tau atu i lona uso le telē o le tupe e tala i tua i masina taitasi mai lana teugatupe mo le aiga. Sa lei lava se tupe a Aroldo e totogi atoa ai le tau o lana misiona ma tupe faaalu e ola ai lona uso ma ona tuafafine, ae faatasi ai ma le faatuatua sa ia ulufale atu ai i le NAF. O le vaiaso na sosoo ai, na ia maua ai le uluai faamanuiaga o le mau faamanuiaga. O le faletupe na faafaigaluegaina ia Elder Cavalcante sa faaluaina e aunoa ma se iloa le tupe sa tatau ona ia maua ina ua faaiuina lana galuega. O lenei vavega, faatasi ai ma isi, sa saunia ai le tupe maua sa moomia mo lana misiona ma lona aiga a o toesea.

Ata
Aiga o Cavalcante i le aso

Luasefulu tausaga mulimuli ane, ua avea nei Brother Cavalcante ma peresitene o le Siteki a Recife Brazil Boa Viagem. I le toe tilotilo ai i tua, na ia ta’ua ai na aso, “A o ou taumafai e ola amiotonu, sa ou lagonaina le alofa ma le taitaiga a le Faaola. Na tuputupu lo’u faatuatua, lea na mafai ai ona ou faatoilaloina le tele o luitau.”11 O le faatuatua o Aroldo sa lei faafuasei ona maua, ae na ala i ana filifiliga.

E toatele alii ma tamaitai Kerisiano e loloto lo latou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, ma e tatou te faamamaluina ma faaaloalogia i latou.

E Le o Toe Tutu Faavaeluatai

Peitai uso e, e i ai se isi mea e sili atu ua tuuina mai ia i tatou: o le perisitua a le Atua, o le mana o le Atua na toefuatai mai i le lalolagi e agelu paia. O le mea lea ua ese ai outou. Tou te le o toe tutu faavaeluatai. O le a le tuputupu ae faafuasei lo outou faatuatua, ae e ala i a outou filifiliga.

O le ala tatou te ola ai i o tatou olaga e faateleina ai pe faaitiitia ai foi lo tatou faatuatua. O le tatalo, usiusitai, faamaoni, mama a’ia’i o mafaufuaga ma galuega, ma le le manatu faapito e faateleina ai le faatuatua. A aunoa ma uiga nei, o le a faaitiitia lo tatou faatuatua. Aisea na fetalai atu ai le Faaola ia Peteru, “Ua ou faatoga mo oe, ina ne’i mavae lou faatuatua”?12 Ona o loo i ai se fili ua fiafia e faaumatia lo tatou faatuatua! Ia tinoū i le puipuia o lou faatuatua.

Fesili Faamaoni

O le taulimaina o fesili faamaoni o se vaega taua o le atinaeina o le faatuatua, ma e tatou te faaaogaina uma lo tatou atamai ma o tatou lagona. Na fetalai le Alii, “O le a ou tau atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto.”13 E le o tali uma o le a vave ona oo mai, ae o le tele o fesili e mafai ona foia e ala i le suesue ma le loto ma saili atu i tali mai le Atua. O le faaaogaina o o tatou mafaufau e aunoa ma o tatou loto o le a le maua ai ni tali faaleagaga. “E le iloa e se tasi mea a le Atua, ae [e ala] i le Agaga o le Atua.”14 Ma ina ia fesoasoani ia i tatou, ua folafola mai Iesu ia i tatou se “isi Fesoasoani, … o le Agaga o le upumoni.”15

E le faamalosia lava e le faatuatua se tali i fesili uma ae saili e le faatuatua le faamautinoaga ma le lototele e agai atu ai i luma, ma le iloaina i nisi taimi, “Ou te le iloaina mea uma, ae ua lava lo’u iloa e agaigai atu ai pea i le ala o le avea ai ma soo.”16

O le faatofuina o oe lava i le le mautonu faifai pea, lea e fafagaina e tali mai le au le faatuatua ma le au le faamaoni, e faavaivaia ai le faatuatua o se tasi ia Iesu Keriso ma le Toefuataiga.17 “Ae le talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua: aua o mea valea ia ia te ia.”18

Mo se faataitaiga, o fesili e faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita e le o ni mea fou. Na tau’aia ai o ia e le aufaitio talu ona amata lana galuega. I a i latou e faatuatua o e o vaavaai atu i tioata lanu o le seneturi e 21, ma fesiligia faamaoni mea na tutupu po o saunoaga a le Perofeta o Iosefa mai le toetoe 200 tausaga talu ai, sei ou faasoa atua ni fautuaga faaleuo: Mo le taimi nei, tuu ia lo tatou faamasinosino ia Uso Iosefa! I se aso i le lumanai, o le a faaselauina faamatalaga e te mauaina i lo mea e te mauaina i mea uma i aso nei i masini sailiili faaInitoneti, ma o le a faatuatuaina lelei.19 Mafaufau i le aotelega o lona soifua—na fanau mai e mativa ma e itiiti lava lona a’otauina, ae sa faaliliu e Iosefa le Tusi a Mamona i lalo ifo o le 90 aso.20 E fiasefulu o afe alii ma tamaitai faamaoni, tuuto i le galuega o le Toefuataiga. I le 38 tausaga sa faamaufaailogaina ai e Iosefa lana molimau i lona toto. Ou te molimau atu o Iosefa Samita sa avea ma perofeta a le Atua. Faamautu la’ia o le mea lea i lou mafaufau, ma agai i luma!

O Meaalofa e Faateleina lo Tatou Faatuatua

Ua aumai uma e le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ia i tatou le faamautinoaga matagofie e faapea o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua. O loo ou umia se kopi o le uluai lomiga o le Tusi a Mamona i le faa-Farani, ma lolomiina e Ioane Teila, ina ua ia amataina le galuega i Farani i le 1852. O se vaega po o le Tusi atoa a Mamona ua i ai i le 110 gagana i le salafa o le lalolagi. Ua avatu ai se molimau faaleagaga ma le tino mai o le moni o le Toefuataiga. O anafea na gata ai lou faitauina o le Tusi a Mamona mai le tasi faavaa i le isi? Toe faitau i ai. O le a faateleina ai lou faatuatua.21

O se tasi meaalofa mai le Atua e faalauteleina ai lo tatou faatuatua o le taitaiga a le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua. O le aso ua tatou lagolagoina ai ni uso fou e toatolu o le Toasefululua, ma ou te faafeiloai atu ia i latou. Sa fai mai Paulo:

“Na Ia [valaauina] aposetolo; ma … perofeta; …

“Ina ia faaatoatoaina ai le au paia … :

“Seia tatou oo atu o i tatou uma lava ma le lotogatasi i le faatuatua ma le iloa lelei o le Alo o le Atua … :

“Ina ia … le toe … felafoaiina i tatou e pei o peau ma feaveaiina i matagi uma lava o mataupu, i le … pepelo [o i latou o e] faitogafiti leaga ua saunia e faasese ai.”22

O le taitaiga a le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua ua fesoasoani e puipui lou faatuatua.

Ata
Sulu o le faatuatua

E ui o le amataga o lou faatuatua na o sina aloiafi, ae o filifiliga amiotonu e aumaia ai le talitonuga maumaututu tele atu i le Atua, ma e tuputupu ae ai lou faatuatua. E agi faasaga mai ia te oe faigata o le olaga, ma e faatalitali mai au a le tiapolo i le pogisa ma le faamoemoe e faaumatia lou faatuatua. Ae a faaauau pea ona e faia filifiliga lelei, faalagolago i le Atua, ma mulimuli i Lona Alo, o le a auina mai e le Alii le malamalama ma le poto faateleina, ma oo ai ina mautu ma lē maluelue lou faatuatua. Sa saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “Aua le fefe. … E susulu le lumanai e pei o lou faatuatua.”23

Porter, Zane, ma Max Openshaw

E ofoofogia le faatuatua o alii talavou o lenei Ekalesia!

Ata
Aiga o Openshaw

I le aso 12 o Iuni i le tausaga nei, sa ou maua ai se imeli na ta’u mai ai sa maliliu se epikopo mai le uarota a Iuta, o lona faletua, ma le la fanau e toalua i se faalavelave na tupu i se vaalele. O Epikopo Mark Openshaw sa faafoeina le vaalele a o tuua se malaevaalele laitiiti, sa faafuasei ona leai se eletise ma tifato ifo ai i le eleele ma pa. O Epikopo Openshaw, o lona faletua o Amy, ma le la fanau o Tanner ma Ellie sa maliliu uma ai i le faalavelave. O le la tama e lima tausaga le matua, o Max, na faavavega ona ato ese mai le vaalele i lona nofoa, ma ola ai sa na o ni nai ponaivi na gaui.

Sa ta’u mai ia te au o lo la atalii o Elder Porter Openshaw sa faamisiona i le Misona a Marshall Islands Majuro a o le la atalii e 17 tausaga o Zane, sa i ai i se polokalama faafesuiai i Siamani.

Sa ou vili atu ia Elder Openshaw i le Motu o Kerisimasi. E ui i le lotonutimomoia i le maliliu faafuasei o lona tina, tama, uso, ma le tuafafine, ae sa vave ona popole ia Elder Openshaw i ona uso laiti e toalua.

Mulimuli ane, na tonu ia Elder Openshaw ma lona uso o Zane e mafai e isi ona fesoasoani i le fale ae nofo ai Porter i le misiona. Sa la iloaina o le mea lena e mananao ai o la’ua matua.

Ata
O Elder Porter Openshaw i se papatisoga

A o ma talanoa ma Elder Openshaw, sa ou lagonaina lona faanoanoa ae faapea foi le mumu o lona faatuatua. “Ua i ai so’u talitonuga maumaututu,” na ia fai mai ai ia te au, “ma ua ou iloa e aunoa ma so’u masalosalo o le a ou toe vaai i lo’u aiga. … O le malosiaga i o tatou tofotofoga e maua e le aunoa i … lo tatou Alii, o Iesu Keriso. … sa manino le i ai o le aao silisiliese o le Atua e fesoasoani ai ia [te au] faapea o’u uso i [lenei] luitau matuia.”24

Ata
Zane Openshaw o loo lauga i le maliu

Sa ma feiloai ma Zane mo le taimi muamua i le falelauasiga. A o ou tilotilo atu i pusa maliu e fa sa i o matou luma i totonu o le falesa, sa ou maofa i le faatuatua o lenei 17-tausaga a o ia lauga i le potopotoga. “O le asō,” na ia fai mai ai, “ua tatou potopoto faatasi ma ni lotomaualalo ma agaga ua vaivai, ia manatua olaga o lo’u tina, tama, Tanner, ma Ellie. … Sa tatou talanoa faatasi, fetagisi faatasi, manatua faatasi, ma lagonaina faatasi le aao o le Atua. …

“O le asō ina ua uma ona ou faalogo i le tala i le faalavelave, sa ou maua ai se tusi i la’u ato mai lo’u tina. I le tusi sa ia tusi mai ai: ‘Zane, manatua lou faasinomaga ma le mea na e sau ai. O le a matou tatalo mo oe ma ua misia lava oe.” Sa faaauau le tala a Zane: “E leai nisi upu mulimuli e sili ona fetaui mai lo’u tina. Ou te iloa o ia, faatasi ai ma Tanner, ma Ellie, ma lo’u tama o loo … tatalo mo [o’u uso] ma au. Ou te iloa … latou te tatalo ia ou manatua pe o ai au … aua o a’u, faapei foi o outou, o se atalii o le Atua, ma sa Ia auina mai au iinei. Ou te molimau atu … po o le a lava so tatou lagona ua tuuatoatasi, o le a le tuulafoaiina lava i tatou e le Atua.”25

Au uo pele, o lo outou faatuatua e lei amataina ina ua fananau mai, ma o le a le muta foi i le oti. O le faatuatua o se filifiliga. Ia faamalosia lo outou faatuatua ma ia outou soifua ina ia onomea mo outou upu faamautu a le Faaola: “Ua matua tele lou faatuatua.” A outou faia, ou te molimau atu o lou faatuatua e ala i le alofa tunoa o Iesu Keriso, o le a i ai se aso, e mafai ai ona e tu atu faatasi ma i latou o e pele ia te oe, ua mama a’ia’i i le afioaga o le Atua, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataio 15:28.

  2. Mataio 6:30.

  3. Luka 8:25.

  4. Mataio 8:10.

  5. Eperu 11:1.

  6. Tagai Alema 32:35.

  7. Tagai L. Whitney Clayton, “Filifili e Talitonu,” Liahona, Me 2015, 36–39.

  8. Tagai Lectures on Faith (1985), 3.

  9. Tagai Efeso 2:8.

  10. 1 Samuelu 15:22.

  11. Talanoaga patino ma Aroldo Cavalcante, Aok. 29, 2015, Salvador, Brazil, e faapena foi se imeli i le aso 31 Aok., 2015. E i ai se isi mea i le tala i le tuuto o le tina o Aroldo Cavalcante mo ona tuafafine ma lona uso. I le aluga o tausaga na sosoo ai ma le maliu o lona tina, e na te faailoaina atu i lona uso ma ona tuafafine o ni ana “fanau.” I le taimi o lana misiona, o ana tusi ma valaau i le Kerisimasi ma le Aso o Tina e masani ona tauina mai ai luitau faaletagata lava ia o tagata taitasi o le aiga. E ala i ositaulaga tele ina ua maea lana misiona, na tauave ai e Aroldo le tiutetauave tautupe mo o latou aoga ma le misiona a lona uso. Sa faatali Aroldo seia faaipoipo ona tuafafine ma lona uso a o lei faaipoipo i le tausaga e 32. Sa latou tumau o se aiga e vavalalata tele.

  12. Luka 22:32.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2.

  14. 1 Korinito 2:11.

  15. Ioane 14:16–17.

  16. Tagai Adam Kotter, “Pe a Aliae Masalosaloga ma Fesili,” Liahona, Mat. 2015, 39–41.

  17. Sa saunoa mai Elder Neal A. Maxwell i se tasi taimi: “O nisi sa na o le mananao e suesueina le Ekalesia e ala i fofoga o le au faatautee—e pei o le faatalanoaina o Iuta ia malamalama ia Iesu. O le au faatautee e tau mai pea ia i matou mea e tele e uiga ia i latou lava nai lo lena lea sa latou tavavae ese mai ai” (“All Hell Is Moved” [Brigham Young University devotional, Nov. 8, 1977], 3, speeches.byu.edu).

  18. 1 Korinito 2:14.

  19. “Ou te lei fai atu ia te outou o au e atoatoa; ae e leai se measese i faaaliga ua ou aoaoina atu” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 522).

  20. Tagai John W. Welch and Tim Rathbone, “The Translation of the Book of Mormon: Basic Historical Information” (Foundation for Ancient Research and Mormon Studies, 1986).

  21. O se molimau faaleagaga o le Tusi a Mamona e tutotonu i le liuaina o Au Paia o Aso e Gata Ai. O se molimau e tatau ona faafouina i lea taimi ma lea taimi. A leai, e mou atu le lagona faaleagaga ma e le manatua e se tasi le mana sa ia lagona i se tasi o taimi. “Ma sa amata ona galo i tagata ia faailoga ma mea ofoofogia ia sa latou faalogo i ai, ma amata ona faaitiitia ifo lava i lalo lo latou ofo i se faailoga po o se mea … ofoofogia mai le lagi, sa oo ina amata ona latou maaa i o latou loto, ma tauaso i o latou mafaufau, ma amata ona le talitonu i mea uma sa latou faalogo ma vaai i ai … sa [amata] [ina] talitonu o le mataupu faavae a Keriso o se mea valea ma se mea ua le aoga” (3 Nifae 2:1–2).

  22. Efeso 4:11–14.

  23. Thomas S. Monson, “Ia Avea ma Tagata Sili e Mafai ona Avea ai Oe,” Liahona, Me 2009, 92.

  24. Imeli patino na maua mai ia Elder Porter Openshaw, Aug. 23, 2015.

  25. Manatu faaalia saunia e Zane Openshaw i le maliu mo tagata o lona aiga, Iuni 22, 2015.