2010–2019
Aita te faaroo e topa noa mai, e au râ i te ma’itiraa
Atopa 2015


Aita te faaroo e topa noa mai, e au râ i te ma’itiraa

Te faaroo ia Iesu Mesia, e horo’a ïa no te ra’i mai, o te tae mai ia ma’iti tatou ia ti’aturi, e ia imi ho’i tatou i te reira ma te tape’a noa i te reira.

I ite na te Faaora i te puai e aore râ te paruparu o te faaroo o te feia ati a’e Ia’na. No te hoê, ua parau mauruuru Oia, « E faaroo rahi to oe ».1 Ua otooto rii Oia no te tahi a na ô ai Oia e, « A tae ai ho’i ia outou… i te faaroo tapetepete e ».2 Ua ui i te tahi e, « Tei hea to outou faaroo ? ».3 Ua faahiahia râ i te tahi, a na ô ai, « [I Iseraela atoa nei], aitâ vau i ite i teie faaroo i te rahi ».4

Te uiui nei au, « E aha râ te faaroo ta te Faaora e ite ra i roto ia’u ? » E i teie pô, te ui nei au ia outou, « E aha râ te faaroo ta te Faaora e ite ra i roto ia outou ? »

E ere te faaroo i te Fatu ra ia Iesu Mesia i te hoê mea fafa ore, o te painu haere ra na roto i te aore. Aita te faaroo e topa noa mai i ni’a ia tatou, aita atoa e faaea noa mai ia au i to tatou fanauraa. Ua riro râ mai ta te papa’iraa mo’a e parau nei, « te mau mea… e te ite i te mau mea aore e hi’ohia nei ».5 E hihi maramarama pae varua taa ê to te faaroo, e e itehia te reira.6 Te faaroo ia Iesu Mesia, e horo’a ïa no te ra’i mai, o te tae mai ia ma’iti tatou ia ti’aturi,7 e ia imi ho’i tatou i te reira ma te tape’a noa i te reira. Te faaroo, e puai mai ïa e aore râ e paruparu mai. Ua riro te faaroo ei parau tumu no te mana, faufaa roa eiaha no teie noa oraraa, i roto atoa râ i to tatou haereraa i ô atu i te paruru.8 Na roto i te maitai rahi o te Mesia, e faaorahia tatou i te hoê mahana maoti te faaroo i To’na ra i’oa.9 Te ananahi o to outou faaroo, eita e topa noa mai, e au râ i ta outou mau ma’itiraa.

Te faaroo o te hoê taure’are’a Beresiria

Hoê ava’e i teie nei, ua farerei au ia Aroldo Cavalcante i Beresiria. Ua bapetizohia oia i te 21raa o to’na matahiti, o oia te melo matamua o te Ekalesia i roto i to’na utuafare. Mai te hoê auahi ura roa to’na faaroo, oioi roa oia i te faaineineraa ia tavini i te hoê misioni. Are’a râ, ua oto Aroldo i te iteraahia mai te ma’i mariri aitaata i roto i to’na metua vahine. Toru ava’e i muri mai, tau mahana noa hou oia a faaru’e mai ai, ua paraparau oia ia Aroldo i to’na mana’ona’oraa rahi roa a’e : Aita e fetii no te tauturu mai. E titauhia ia Aroldo ia amo i te hopoi’a no to’na na tuahine apî e piti e to’na taea’e. O teie ïa ta’na parau fafau rahi i to’na metua vahine e pohe ra.

Hōho’a
Te taea’e e te mau tuahine Cavalcante

Ia ao, e ohipa oia i roto i te hoê fare moni, e ia pô, e haere oia i te haapiiraa tuatoru. Ua tamau noa oia i te haapa’o i ta’na mau fafauraa no te bapetizoraa, ua ore râ to’na tia’iraa ia haere i te misioni rave tamau. Teie ta’na misioni, te aupururaa i to’na utuafare.

Tau ava’e i muri mai, a faaineine ai oia i te hoê a’oraa no te pureraa oro’a, ua tuatapapa Aroldo i te mau parau a Samuela i te faahaparaa i te arii Saula : Ua tai’o oia, « e maitai rahi tei te haapa’o i tei te tusia ».10 Ua tae mai i roto ia Aroldo i te mana’o e, titauhia ia’na ia haapa’o i te piiraa a te peropheta ia tavini i te hoê misioni, e nahea pai. Ma te otohe ore i mua i te mau tafifiraa e tarava ra i mua ia’na, ua haere oia i mua ma te faaroo rahi mau.

Hōho’a
Elder Aroldo Cavalcante

Ua faaherehere Aroldo i te cruzeiro atoa, te moni Beresiria, e roaa mai. I te 23raa o to’na matahiti, ua farii oia i ta’na piiraa no te misioni. Ua parau oia i to’na taea’e i te faito moni e iriti mai i te ava’e tata’itahi i ni’a i ta’na moni i te fare moni no te utuafare. Aita ta Aroldo moni i nava’i roa no te aufau i te taatoaraa o ta’na misioni e te oraraa o to’na nau taea’e e tuahine, ua haere noa râ oia i te MTC ma te faaroo. Hoê hepetoma i muri iho, o te haamaitairaa matamua ïa ta’na i farii. Ohipa tia’i-ore-hia, ua tata’ipiti te fare moni i te moni a Elder Cavalcante no te faaotiraa oia i ta’na ohipa i reira. No teie semeio, e te vai atura, ua fana’o oia i te moni tei hinaarohia no ta’na misioni e no to’na utuafare a haere ai oia i te misioni.

Hōho’a
Te utuafare Cavalcante i teie mahana

I teie nei, e piti ahuru matahiti i muri mai, te tavini ra te taea’e Cavalcante ei peresideni no te titi no Recife Brazil Boa Viagem. Ua hi’o oia i te ohipa i tupu e te parau ra oia no te reira mau mahana, « A tamata noa ai au ia ora ma te parau ti’a, ua putapû vau i te here e te arata’iraa a te Faaora. Ua tupu to’u faaroo i te rahi, e na te reira i tauturu mai ia faaruru i te mau tamataraa e rave rahi ».11 Aita te faaroo o Aroldo i topa noa mai, na’na râ i ma’iti.

Te vai nei e rave rahi tane e vahine keresetiano e faaroo rahi to ratou i te Fatu ra ia Iesu Mesia, e te arue e te faatura nei tatou ia ratou.

Aita faahou i ni’a i te reni ropu

Tera râ te mau taea’e, ua horo’ahia mai ia tatou te hoê mea rahi atu : te autahu’araa a te Atua, te mana a te Atua tei faaho’i-faahou-hia mai i ni’a i te fenua nei e te mau melahi mo’a ra. No reira e mea taa ê outou. Aita faahou outou i ni’a i te reni ropu. Eita to outou faaroo rahi e topa noa mai, e au râ i ta outou ma’itiraa.

Na te huru o to tatou oraraa e faarahi e aore râ e faaiti i to tatou faaroo. E faarahi te pure, te haapa’o, te haavare ore, te vai-mâ-raa te mana’o e te ohipa, e te pipiri ore i te faaroo. Ore noa’tu te reira, e iti mai te faaroo. No te aha te Faaora i parau ai ia Petero e, « I pure na… vau ia oe ia ore ia mure to oe faaroo » ?12 No te mea, te vai ra te enemi e au roa nei ia haamou i to tatou faaroo ! A paruru tuutuu ore i to outou faaroo.

Te mau uiraa parau ti’a

Te pahonoraa i te mau uiraa parau ti’a, e tuhaa faufaa roa ïa i roto i te paturaa i to tatou faaroo, e o na mea toopiti atoa ta tatou e faaohipa, te feruriraa e te mana’o o te aau. Ua parau te Fatu e, « e faaite au ia oe i roto i to oe feruriraa e i roto i to oe aau na ».13 Eita te mau pahonoraa atoa e tae vave mai, e nehenehe râ te rahiraa o te reira ia pahonohia na roto i te tuatapaparaa ateate (sincère) e te imiraa i te pahonoraa a te Atua. Eita te feruriraa noa, e aita te aau, e faatae mai i te mau pahonoraa pae varua. « Te mau mea a te Atua, aore roa te hoê i ite, maori râ o te varua o te Atua ».14 Ei tautururaa no tatou, ua parau fafau mai Iesu ia tatou i « te tahi Faaa’o » ma te parau i Ia’na « te Varua parau mau ra ».15

Eita te faaroo e ani i te pahonoraa i te mau uiraa atoa, e imi râ te reira i te mana’o papû e te itoito no te haere â i mua, ma te fa’i atoa i te tahi taime e, « Aita vau i ite i te mau mea atoa, ua nava’i râ ta’u i ite no te haere â i ni’a i te e’a no te ti’araa pipi ».16

Te utuhiraa te taata ia’na i roto i te feaaraa tamau, tei faaamuamuhia e te mau pahonoraa a tei faaroo tapetepete e te haapa’o ore, e haaparuparu ïa te reira i to’na faaroo ia Iesu Mesia e te Faaho’i-faahou-raa mai.17 « E ore… te taata e haapa’o i ta te tino ra, e farii mai i ta te Varua o te Atua ra : e mea maamaa ïa ia’na ».18

Ei hi’oraa, e ere te mau uiraa no ni’a i te peropheta Iosepha Semita i te mau uiraa apî. Ua hue-a’ena-hia te reira e te taata vahavaha ia’na mai te haamataraa mai â o teie ohipa. E parau faaitoito teie i te mau taata faaroo, o te hi’o nei na roto i te titi’a û rau o te 21 tenetere e o te uiui mau ra no ni’a i te mau ohipa e te mau faahitiraa parau a te peropheta Iosepha a 200 matahiti i teie nei : I teie nei, vaiiho ana’e i te taea’e Iosepha ia puhi rii mai i te tahi aho ! I te hoê mahana i muri nei, e tata’i hanere e hau atu te mau parau haamaramaramaraa i tei horo’ahia mai e te mau rave’a ma’imiraa apî atoa e vai ra, e tae mai te reira mai to tatou Metua i te Raʻi, tei ite i te mau mea atoa.19 Ia ferurihia te taatoaraa o to’na oraraa—fanauhia i roto i te veve e aita i haere rahi i te haapiiraa, ua iriti râ Iosepha Semita i te Buka a Moromona i raro mai i te 90 mahana te maoro.20 Ahuru tauasini ti’ahapa tane e vahine parau ti’a, tei tauahi i te opuaraa no te Faaho’i-faahou-raa mai. I te 38raa o to’na matathiti, ua titiro roa Iosepha i to’na iteraa papû i to’na toto. Te faaite papû nei au e, e peropheta Iosepha Semita na te Atua. A tape’a i te reira i roto i to outou feruriraa e a haere i mua !

Te mau horo’a e faaaano i to tatou faaroo

Te horo’a mai nei te Bibilia e te Buka a Moromona i te haapapûraa nehenehe e, o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua. Teie i roto i to’u rima te hoê nene’iraa matamua o te Buka a Moromona na roto i te reo farani, tei haapararehia e John Taylor a haamata ai oia i te ohipa i te fenua Farani i te matahiti 1852. E 110 reo i teie nei no te Buka a Moromona e aore râ no te tahi tuhaa, na te ao atoa nei. E ite pae varua te reira no te parau mau o te Faaho’i-faahou-raa mai, o te nehenehe ia fafa. E aha te taime hopea a tai’o ai outou i te Buka a Moromona mai te haamataraa e tae atu i te hopea ? A tai’o faahou i te reira. E faarahi te reira i to outou faaroo.21

Te tahi faahou horo’a na te Atua no te faaaano i to tatou faaroo, o te arata’iraa ïa a te Peresideniraa Matamua e te Pupu Tino Ahuru Ma Piti. I teie mahana ua paturu tatou i na melo apî e toru i roto i te Tino Ahuru Ma Piti, maeva ia Elder Rasband, Elder Stevenson e Elder Renlund i roto i teie haamenemeneraa mo’a no te Pupu no te Tino Ahuru Ma Piti. Na ô maira o Paulo e:

« Ua haapa’o [i te mau] aposetolo… e [te mau] peropheta…

« Ei faaau i te feia mo’a i te ohipa ra… :

« Ia riro tatou atoa nei… i te faaroo hoê e te ite hoê i te Tamaiti a te Atua… :

« Ia ore tatou ia aueue noa i te mata’i ra, i tera parau, i tera parau… i te rave’a a te taata nei, e te paari i te mau peu atoa [o ratou e] haavare ra ».22

E tauturu te arata’iraa a te Peresideniraa Matamua e a te Tino Ahuru Ma Piti ia paruru i to outou faaroo.

Hōho’a
Te mau ura auahi o te Faaroo

Noa’tu â e pura iti ha’iha’i noa to outou faaroo i te haamataraa, e hopoi mai te mau ma’itiraa ti’a i te ti’aturiraa rahi a’e i te Atua, e e tupu rahi mai to outou faaroo. Te paaina nei te mau fifi o te tahuti nei i ni’a ia outou, e te tamoemoe nei te mau puai o te diabolo i roto i te poiri, ia pohe ho’i to outou faaroo. Ia tamau noa râ outou i te rave i te ma’itiraa tano, ia ti’aturi i te Atua e ia pee i Ta’na Tamaiti, e faatae mai te Fatu i te maramarama e te ite rahi a’e, e e mau maite to outou faaroo ma te aueue ore. Ua parau te peresideni Thomas S. Monson « Eiaha e mata’u… E mea anaana to ananahi mai to outou faaroo ».23

Porter, Zane e Max Openshaw

E mea faahiahia te faaroo o te feia apî tamaroa no te Ekalesia !

Hōho’a
Te utuafare Openshaw

I te 12 no tiunu no teie matahiti, ua farii au i te hoê rata uira tei faaite mai e, ua faaru’e mai te hoê episekopo no Utaha e ta’na vahine e ta raua na tamarii e piti i roto i te hoê ati manureva. Te pairati ra te episekopo Mark Openshaw i te manureva no te rere atu mai te hoê tahua tauraa iti, e topa atura e perehu a’era i raro. Ua faaru’e roa mai te episekopo Openshaw, ta’na vahine e ta raua na tamarii e piti o Tanner e o Ellie. Mai te hoê semeio, ua ora mai ta raua tamaiti pae matahiti, o Max, tei pee mai i rapae i te manureva e to’na parahiraa, e e mau ivi fati noa.

Ua faaroo vau te tavini ra hoê o ta raua tamaiti, Elder Porter Openshaw, i roto i te misioni no Marshall Islands Majuro, e te tahi tamaiti 17 matahiti, o Zane, tei te fenua Heremani ïa no te tahi faanahoraa aitauiraa haapiiraa.

Ua taniuniu vau ia Elder Openshaw i te motu Christmas Island. Ua oto roa to’na aau i teie pohe tia’i-ore-hia o to’na metua vahine, metua tane, taea’e e tuahine, atira noa’tu, ua mana’o oioi oia i to’na na teina e piti.

E, i te hopearaa, ua faaoti Elder Openshaw e to’na taea’e Zane e, e taata ihoa te nehenehe e tauturu i te fare e e faaea noa Porter i roto i ta’na misioni. Ua ite raua e, tera te hinaaro o to raua na metua.

Hōho’a
Elder Porter Openshaw i te hoê bapetizoraa

I to’u paraparauraa ia Elder Openshaw, ua ite au i to’na oto, ua ite atoa râ vau i te auahi pohe ore o to’na faaroo. Ua parau mai oia e, « Te vai nei to’u ti’aturiraa, e ua ite atoa vau ma te feaa ore e, e ite faahou â vau i to’u utuafare… I roto i ta tatou mau tamataraa… e ite-noa-hia te puai i roto i to tatou Fatu, o Iesu Mesia… Ua ite ho’i au i te rima o te Atua Puai hope i te tautururaa ia maua to’u taea’e i roto i [teie] tamataraa fifi mau ».24

Hōho’a
O Zane Openshaw te paraparau ra i te hunaraa maʻi

Ua farerei au ia Zane no te taime matamua i te hunaraa ma’i. Te hi’o noa ra vau i na afata e maha i roto i te fare pureraa, e ua maere au i te faaroo o teie taure’are’a 17 matahiti a paraparau ai oia i mua i te amuiraa. Ua na ô oia, « I teie mahana, ua putuputu tatou ma te aau haehaa e te varua teimaha no te haamana’o i te oraraa o to’u mama, to’u papa, o Tanner e o Ellie… Ua haere amui tatou, ua ta’i amui tatou, ua haamana’o amui tatou e ua ite amui tatou i te rima o te Atua…

« Te mahana no muri iho i te ati manureva, ua ite au i te hoê rata na to’u mama i roto i ta’u pute. Teie ta’na i papa’i i roto i te rata : ‘E Zane, a haamana’o e, o vai oe e no hea mai oe. E pure noa matou no oe, te mihi nei matou ia oe’ ». Parau faahou a’era Zane : « Aita paha e parau hopea tano roa a’e mai roto mai i to’u metua vahine. Ua ite au e, te pure nei oia, na reira atoa o Tanner, o Ellie e to’u papa… no to’u na taea’e e o vau nei. Ua ite au e… te pure nei ratou ia haamana’o vau o vai au… inaha, e tamarii au, mai ia outou atoa ho’i, na te Atua, e ua tono mai Oia ia’u i ô nei. Te faaite papû nei au e… noa’tu â to tatou mana’o otahi, eita te Atua e faaru’e mai ia tatou ».25

E au mau hoa here, aita to outou faaroo i haamata i to outou fanauraa, e eita ho’i e hope i te taime no te pohe. E ma’itiraa te faaroo. A haapuai i to outou faaroo, e a ora ia fana’o outou i teie mau parau haamauruuru a te Faaora : « E faaroo rahi to oe ». A na reira ai outou, te parau fafau atu nei au ia outou e, e riro to outou faaroo, na roto i te maitai rahi o Iesu Mesia e i te hoê mahana, i te faati’a ia outou ia ti’a atu i te feia ta outou i here, ma te mâ e te aau mâ i mua i te aro o te Atua, na roto i te i’oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Mataio 15:28.

  2. Mataio 6:30.

  3. Luka 8:25.

  4. Mataio 8:10.

  5. Hebera 11:1.

  6. Hi’o Alama 32:35.

  7. Hi’o L. Whitney Clayton, « Ma’iti ia ti’aturi », Liahona, Me 2015, 36-39.

  8. Hi’o Lectures on Faith (1985), 3.

  9. Hi’o Ephesia 2:8.

  10. 1 Samuela 15:22.

  11. E paraparauraa e Aroldo Cavalcante, 19 no atete 2015, Salvador, Beresiria, e te hoê rata uira no te 31 no atete 2015. Ua rahi atu â te mea i roto i te aamu o Aroldo Cavalcante i te parau-fafau-raa i to’na metua vahine e aupuru oia i to’na na tuahine e to’na taea’e. I roto i te mau matahiti i muri mai i te pohe o to’na metua vahine, e parau ohie noa mai oia i to’na taea’e e to’na na tuahine ei « tamarii na’na ». I roto i ta’na misioni, ua riro noa ta’na mau rata e ta’na mau taniuniuraa i te Noela e i te mahana oro’a o te mama, ei taime no te pahono i te mau tamataraa o te mau melo utuafare tata’itahi. Na roto i te faatusiaraa rahi i muri iho i ta’na misioni, ua amo Aroldo i te mau haamau’araa no te haapiiraa e te misioni o to’na taea’e Ua tia’i roa oia ia faaipoipo to’na na tuahine e to’na taea’e no te faaipoipo atoa atu, i te 32raa o to’na matahiti. E utuafare tahoê mau ratou.

  12. Luka 22:32.

  13. Te Parau Haapiiraa e Te mau Parau Fafau 8:2.

  14. 1 Korinetia 2:11.

  15. Ioane 14:16-17.

  16. Hi’o Adam Kotter, « When Doubts and Questions Arise », Liahona, Mati 2015, 39-41.

  17. Ua haapii mai o Elder Neal A. Maxwell : « Te tuatapapa ra te tahi mau taata i te aamu o te Ekalesia na roto i te mata o te feia taiva—ua riro ïa te reira mai te uiuiraa ia Iuda no te maramarama mai ia Iesu. E faarahi noa te feia taiva i te parau no ratou iho eiaha râ no ni’a i te faanahoraa ta ratou i faaru’e atu » (« All Hell Is Moved » [Brigham Young University devotional, 8 no novema 1977], 3, speeches.byu.edu).

  18. 1 Korinetia 2:14.

  19. « Aita roa vau i parau noa’e ia outou e e taata maitai roa vau ; aita râ e hape i roto i te mau heheuraa ta’u i haapii. » (Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita [2007], 591).

  20. Hi’o John W. Welch and Tim Rathbone, « The Translation of the Book of Mormon: Basic Historical Information » (Foundation for Ancient Research and Mormon Studies, 1986).

  21. Ua riro te iteraa pae varua no ni’a i te Buka a Moromona ei ohipa tumu i roto i te faafariuraa o te Feia Mo’a i te Mau Mahana Hopea Nei. E iteraa te reira tei titauhia ia faaapî faahou e faahou â. Ia ore, e morohi atu te mau mana’o pae varua e eita faahou te taata e haamana’o i te mana o ta’na i putapû a’enei. « Tupu a’era ta te mau taata haamo’eraa i te mau tapa’o e te mau piri ta ratou i hi’o ra, iti noa’tura ta ratou maere i … te piri no te ra’i mai, etaeta’tura to ratou aau, pouri atura to ratou mana’o, tupu atura to ratou faaroo ore i te mau mea atoa ta ratou i faaroo e ihi’o ra … e ua [haamata] ratou ia mana’o e, te parau no te Mesia, e mea maamaa e te faufaa ore ïa » (3 Nephi 2:1-2).

  22. Ephesia 4:11-14.

  23. Thomas S. Monson, « Ia oaoa », Liahona, Me 2009, 92.

  24. E rata uira tei faariihia mai roto mai ia Elder Porter Openshaw, 23 no atete 2015.

  25. Parau a Zane Openshaw i te hunaraa ma’i o te mau melo o to’na utuafare, 22 no tiuinu 2015.