2010–2019
ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí, ka ʻi hoʻo Fili Ki ai
ʻOkatopa 2015


ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí, ka ʻi hoʻo Fili Ki ai

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha meʻafoaki ia mei he langí pea ʻoku hoko mai ia ʻi heʻetau fili ke tuí pea mo ʻetau fekumi mo piki maʻu ki aí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi pe vaivai ʻo e tui ʻa kinautolu ne nau ʻiate iá. Naʻá Ne tala fakapapau ki ha tokotaha, “ʻOku lahi hoʻo tuí.”1 Naʻá Ne tangilaulau ki ha tokotaha kehe, “ʻA kimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tuí.”2 Naʻá Ne fehuʻi ki he toengá, “Ko faʻā hoʻomou tuí?”3 Pea toki fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū ha tokotaha kehe, “[ʻI ʻIsileli kotoa] ʻoku ʻikai te u ʻilo ai ha tui ʻe peheni hono lahí.”4

Ne u fehuʻi loto pē, “ʻOku fēfē nai ʻa e vakai mai ʻa e Fakamoʻuí ki heʻeku tuí?” Pea ʻi he poó ni ʻoku ou fehuʻi atu, “ʻOku fēfē nai e vakai mai ʻa e Fakamoʻuí ki hoʻo tuí?”

ʻOku ʻikai ko ha meʻa maʻamaʻa ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo tētē holo pē ʻi he ʻataá. ʻOku ʻikai ke hokonoa mai ʻa e tuí pe tukufakaholo ʻiate kitautolu. Kae hangē ko e lau ʻa e folofolá, “ko e tuʻunga …, mo e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe-hā-mai.”5 ʻOku malama atu ʻi he tuí ha maama fakalaumālie, pea ʻoku ʻilongofua ʻa e maama ko iá.6 Ko ha meʻafoaki mei he langí ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku hoko mai ʻi heʻetau fili ke tuí7 pea mo ʻetau fekumi mo piki maʻu ki aí. Ko e ʻikai pē ke tupulaki ke mālohi ange hoʻo tuí pe ko ʻene vaivai ange. Ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e mālohi, ʻo ʻikai ngata pē hono mahuʻingá ʻi he moʻuí ni, ka ʻi heʻetau fakalaka atu ʻi he veilí.8 ʻI he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí, ʻe fakahaofi ai kitautolu ha ʻaho fakafou ʻi he tui ki Hono huafá.9 ʻOku ʻikai ke hokonoa mai pē hoʻo tuí, ka ʻi hoʻo fili ki ai.

Ko e Tui ʻa ha Talavou Palāsila

ʻI he māhina ʻe taha kuo hilí ne u fetaulaki ai mo ʻĀloto Kāvolikānite. Naʻá ne papitaiso ʻi hono taʻu 21, ko e fuofua mēmipa ʻo e Siasí ʻi hono fāmilí. Naʻe lahi ʻaupito ʻa ʻene tuí, pea naʻá ne teuteu leva ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Meʻapangó, naʻe fokoutua ʻa e faʻē ʻa ʻĀlotó ʻi he kanisaá. Hili ha māhina ʻe tolu mei ai, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa peá ne pekiá, naʻá ne lea ai kia ʻĀloto ʻo kau ki heʻene hohaʻa lahi tahá: Naʻe ʻikai ha kāinga ke tokoni. Naʻe fie maʻu ʻe ʻĀloto ke ne tokangaʻi kakato hono ongo kiʻi tuofāfine īkí mo hono kiʻi tehiná. Naʻá ne fai ʻa e palōmesi ko iá ki heʻene faʻē ne siʻi mei maté.

ʻĪmisi
Cavalcante siblings

Naʻá ne ngāue ʻi ha pangikē he ʻahó, peá ne ako ʻi he ʻunivēsití ʻi he poʻulí. Naʻá ne hokohoko atu hono tauhi ʻene ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, ka naʻe mamole atu ʻene ngaahi ʻamanaki ko ia ke ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ko ʻene ngāue fakafaifekaú pē ʻa ʻene tokangaʻi hono fāmilí.

Hili ha ngaahi māhina mei ai lolotonga ʻene teuteu ke lea ʻi ha houalotu sākalamēniti, naʻe ako ʻe ʻĀloto e ngaahi lea ne toutou fakamahino ʻe Samuela ki he Tuʻi ko Saulá: “ʻOku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he feilaulaú.”10 Naʻe maʻu ʻe ʻĀloto ha ueʻi fakalaumālie faingataʻa ʻoku fie maʻu ke ne talangofua ki he ui ʻa e palōfitá ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Neongo e ngaahi fakafeʻātungia naʻá ne fekuki mo iá, ka naʻá ne kītaki atu ʻi ha tui lahi.

ʻĪmisi
Elder Aroldo Cavalcante

Naʻe fakahaofi ʻe ʻĀloto ʻa e kiʻi sēniti Palāsila kotoa pē naʻá ne lavá. ʻI hono taʻu 23, naʻá ne maʻu ai hono uiuiʻi ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne talaange ki hono kiʻi tehiná ke ne ʻilo e lahi e paʻanga te ne toho mei heʻene ʻakauní he māhina takitaha ki he fāmilí. Naʻe teʻeki ai pē ke maʻu ʻe ʻĀloto ha paʻanga feʻunga ke totongi kakato ʻene ngāue fakafaifekaú mo e fakamole ki he nofó maʻa hono tehiná mo hono ongo tuofāfiné, ka ʻi heʻene tuí naʻá ne hū ai ki he MTC. ʻI ha uike ʻe taha mei ai naʻá ne maʻu ʻa e ʻuluaki ʻo e ngaahi tāpuakí. Naʻe taʻeʻamanekina hono hanga ʻe he pangikē naʻe ngāue ai ʻa ʻEletā Kāvolikānité ʻo liunga ua e paʻanga naʻe totonu ke ne maʻu he hili ʻene ngāué. Naʻe tokoni ʻa e mana ko ʻení, mo ha ngaahi meʻa kehe, ki he maʻuʻanga paʻanga ko ia naʻe fie maʻu ki heʻene ngāue fakafaifekaú mo hono fāmilí lolotonga ʻene mavahé.

ʻĪmisi
Cavalcante family today

Hili ha taʻu ʻe uofulu mei ai, ʻoku hoko ʻeni ʻa Misa Kāvolikānite ko e palesiteni ʻo e Siteiki Lēsife Palāsila Poa Viakemá. ʻI heʻene manatu ki he ngaahi ʻaho ko iá, naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku feinga ke u moʻui angatonú, naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa mo e tataki ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe tupulaki ʻeku tuí, ʻo u lava ai ʻo ikunaʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá.”11 Naʻe ʻikai hokonoa mai pē ʻa e tui ʻa ʻĀlotó, ka ʻi heʻene fili ki ai.

ʻOku tokolahi ha kau tangata mo ha kau fafine ʻi he ngaahi tui fakalotu faka-Kalisitiane lahi ʻoku tō loloto ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku tau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu.

ʻIkai Kau Ki ha Tafaʻakí.

ʻE kāinga, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku ʻomi maʻatautolú: ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá kuo fakafoki mai ki he māmaní ʻe ha kau ʻāngelo māʻoniʻoni. ʻOkú ne ngaohi ai koe heni ke ke makehe. ʻOku ʻikai toe taʻepau e tafaʻaki ʻokú ke tuʻu aí. ʻE ʻikai ke tupulaki noa pē hoʻo tuí, ka ʻi hoʻo fili ki ai.

ʻOku hanga ʻe he founga ʻoku tau moʻui aí ʻo fakalahi pe holoki ʻetau tuí. ʻOku fakatupulaki ʻa e tuí ʻe he lotú, talangofuá, faitotonú, fakakaukau mo e tōʻonga maʻá mo hono fakatupulaki taʻesiokita ʻo e tuí. Ka ʻikai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hōloa ʻetau tuí. Ko e hā naʻe pehē ai ʻe he Fakamoʻuí kia Pita, “Kuó u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí”?12 Koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha fili ʻokú ne fiefia ke fakaʻauha ʻetau tuí! Tau kavekaveaʻu muʻa ʻi hono maluʻi ʻetau tuí.

Ngaahi Fehuʻi Angatonu

Ko ha konga mahuʻinga ʻo hono langa hake ʻo e tuí ʻa hono fai ko ia ha ngaahi fehuʻi angatonú, pea ʻoku tau ngāueʻaki ʻetau ʻiló mo e ongo ʻoku tau maʻú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó.”13 He ʻikai hoko mai leva e ngaahi tali kotoa pē, ka ʻe malava ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi kotoa pē ʻi he ako mo e fekumi fakamātoato ki ha ngaahi tali mei he ʻOtuá. He ʻikai hanga ʻe hono ngāueʻaki hotau ʻatamaí taʻekau ai hotau lotó ʻo ʻomi ha ngaahi tali fakalaumālie. “ʻOku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ka [ʻi he] Laumālie pē ʻo e ʻOtuá”14 Pea kuo talaʻofa mai ʻe Sīsū ʻe tokoni mai ha “Fakafiemālie ʻe taha, … ʻa ia ko e Laumālie ʻo e moʻoní.”15

ʻOku teʻeki ke fakamālohiʻi mai ʻe he tuí ia ke ʻoange ha tali ki he fehuʻi kotoa pē ka ʻoku fekumi ʻa e tuí ki ha fakapapau mo ha loto-toʻa ke laka atu, ʻo pehē he taimi ʻe niʻihi, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku ou maʻu ha ʻilo feʻunga ke u vivili atu ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākongá.”16

Ko hono fakakāsia ko ia ha taha ʻi he veiveiuá, pea fakaʻaiʻai ʻe he ngaahi tali mei he kau tui vaivaí mo e kau taʻetuí, te ne fakavaivaiʻi ai e tui ʻa ha taha kia Sīsū Kalaisi mo hono toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí17 “ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá: he ko e vale ia kiate ia.”18

Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai foʻou ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe lōmekina ʻaki ia ʻe hono kau fakaangá talu e kamata ʻa e ngāué ni. Kiate kinautolu ʻo e tuí, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo ʻo e senituli 21, ka ʻoku nau ʻekea fakamātoato fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne hoko pe ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he taʻu ʻe meimei 200 kuo hilí, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha faleʻi: ʻI he taimi ní, tau tukunoaʻi ʻa Siosefa! ʻI he kahaʻú, ʻe toe lahi ange ʻi he 100 ʻa e ngaahi fakamatala te ke ala maʻu ʻi he ʻinitanetí he ʻahó ni, pea ʻe lau ʻe ha tokolahi ʻoku falalaʻanga.19 Fakakaukau ki he kotoa ʻo ʻene moʻuí—naʻá ne masiva ʻi hono fāʻeleʻí pea ʻikai loko ako lelei, ka naʻe liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo siʻi hifo ʻi he ʻaho ʻe 90.20 Ne tohoakiʻi ai e kau tangata mo e kau fafine faitotonu ʻe lau mano ki hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI hono taʻu 38, ne fakamaʻu ʻe Siosefa ʻene ngāué ʻaki hono totó. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita. Tui ki heni, peá ke laka atu ki muʻa!

Ngaahi Meʻaʻofa Te ne Fakalahi ʻEtau Tui

ʻOku tau maʻu ʻa e Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo na mātuʻaki fakapapauʻi mai ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou pukepuke ʻi hoku nimá ha tatau ʻo e fuofua paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Falaniseé, ne paaki ʻe Sione Teila, ʻi heʻene kamataʻi e ngāué ʻi Falanisē ʻi he 1852. ʻOku tau maʻu ha niʻihi pe kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha lea fakafonua ʻe 110 ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOkú ne ʻoatu ha fakamoʻoni fakalaumālie mo fakatuʻasino ki he moʻoni ʻo hono toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko e fē ʻa e taimi fakamuimui taha naʻá ke lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei he kamatá ki heʻene ʻosí. Toe lau ia. Te ne fakatupulaki ʻa hoʻo tuí.21

Ko ha toe meʻaʻofa ʻe taha mei he ʻOtuá ke langaki hake ʻetau tuí ko e tataki ko ia ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku tau poupouʻi he ʻahó ni ha kau mēmipa foʻou ʻe toko tolu ki he Toko Hongofulu Mā Uá, pea ʻoku ou talitali fiefia ʻa ʻEletā Lasipeeni, ʻEletā Sitīvenisoni pea mo ʻEletā Lenilani ki he kōlomu toputapu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe pehē ʻe Paula:

“Naʻá Ne [ui] e kau ʻaposetolo; mo e … kau palōfita; …

“Ko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní… :

““Kae ʻoua kuo tau hoko kotoa … pē ki he [faaitaha] ʻi he … tuí, pea … mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. …

“ʻOua naʻa kei … felīliaki mo feʻaveaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē, mo e … poto ʻi he fiemuʻá, [pe ko kinautolu ʻoku nau] toka tataʻo ke kākāʻí.”22

ʻOku tokoni ʻa e fakahinohino e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ke maluʻi ʻetau tuí.

ʻĪmisi
Flames of faith

Neongo ʻe siʻisiʻi ʻa e kamata ʻo hoʻo afi ʻo e tuí, ʻoku ʻomi maʻu pē ʻe he ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní ʻa e loto falala lahi ange ki he ʻOtuá, pea ʻoku tupulaki leva hoʻo tuí. ʻOku faʻa lōmekina koe ʻe he ngaahi faingataʻá, ʻi he taimi ʻoku unga mai ai ʻa e tēvoló ʻi he fakapoʻulí ʻo fakaʻamua ke ne tāmateʻi hoʻo tuí. Ka ʻi hoʻo hokohoko ke fai ha ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní, ʻaki ʻa hoʻo falala ki he ʻOtuá mo muimui ki Hono ʻAló, ʻe hokohoko atu ʻa e tupulaki hoʻo tuí ʻo tuʻu maʻu mo taʻe toe veiveiua. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOua te mou manavahē. … ʻOku hā ngingila mai e kahaʻú ʻo hangē tofu pē ko hoʻomou tuí.”23

Poata, Seni, mo Meki ʻŌpenisoa

ʻOku fisifisimuʻa ʻa e tui ʻa e kau talavou ʻo e Siasí ni

ʻĪmisi
Openshaw family

ʻI he ʻaho 12 ʻo Sune ʻo e taʻú ní, naʻá ku maʻu ai ha ʻīmeili ʻo talamai ne mālōlō ha pīsope mei ha uooti ʻi ʻIutā, mo hono uaifí, mo ʻena fānau ʻe toko ua ʻi ha fakatuʻutāmaki vakapuna. Naʻe pailate pē ʻa Pīsope Maʻake ʻŌpenisoa ʻi he vakapuná heʻene mavahe mei ha kiʻi malaʻe vakapuna siʻisiʻi, ka ne fakafokifā pē tō ʻa e vakapuná ʻo pā. Naʻe mālōlō ʻi he fakatuʻutāmaki ko ʻení ʻa Pīsope ʻŌpenisoa, mo hono uaifí, ko Ame mo ʻena fānaú ko Tena mo ʻEle. Ne fakaofo ʻa hono liaki mai hona kiʻi foha-taʻu-nima ko Mekí kituʻa mei he vakapuná ʻi hono seá, ʻo hao moʻui ai kae fasi pē hono ngaahi huí.

Ne u ʻilo naʻe ngāue fakafaifekau ʻa hona foha ko ʻEletā Poota ʻŌpenisoá ʻi he Misiona Masuló he ʻOtu Motu Māsoló pea ne ʻi ha polokalama ako fakafetongi ʻi Siamane ʻa hona foha-taʻu-17, ko Sení.

Ne u fetuʻutaki kia ʻEletā ʻŌpenisoa ʻi he Motu Kilisimasí. Neongo ʻa e uhu kia ʻEletā ʻŌpenisoa ʻa e taʻeʻamanekina e pekia ʻa ʻene faʻeé, tamaí, tehiná, mo e tuofefiné, ka naʻá ne tokanga lahi ʻaupito ki hono ongo kiʻi tehiná.

Naʻe fai pē pea felotoi ʻa ʻEletā ʻŌpenisoa mo hono tehina ko Sení ʻe lava pē ʻa e niʻihi kehé ʻo tokoni ʻi ʻapi kae nofo pē ʻa Poota ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá na ʻilo ko e meʻa ia naʻe mei fie maʻu ʻe heʻena ongomātuʻá.

ʻĪmisi
Elder Porter Openshaw at a baptism

ʻI heʻeku talanoa mo ʻEletā ʻŌpenisoá, naʻá ku ongoʻi ʻene mamahí kae pehē foki ki he mālohi ʻo ʻene tuí. Naʻá ne talamai kiate au, “ʻOku ou maʻu ʻa e loto-falalá, pea ʻoku ou ʻiloʻi taʻe-toe-veiveiua te u toe mamata ki hoku fāmilí. … ʻOku maʻu e mālohi ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi … hotau ʻEiki, ko Sīsū Kalaisí. … ʻOku hā mahino ʻaupito ʻa e toʻukupu māfimafi ʻo e ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi [au] mo hoku ongo tehiná ʻi he fuʻu taimi faingataʻa ko [ʻení].”24

ʻĪmisi
Zane Openshaw speaking at funeral

Ko ʻeku fuofua fetaulaki mo Sení ʻi he meʻafakaʻeikí. ʻI heʻeku vakai atu he falelotú ki he ngaahi puha mate ʻe fā ʻi muʻa ʻiate kimautolú, naʻá ku ofo ʻi he tui ʻa e kiʻi talavou-taʻu-17 ko ʻení ʻi heʻene lea ki he haʻofangá. Naʻá ne pehē, “ʻI he ʻahó ni ʻoku tau fakatahataha mai ai ʻi he loto-fakatōkilalo mo e laumālie ongosia, ke manatua e moʻui ʻa ʻeku fineʻeikí, tangataʻeikí, Tana, pea mo ʻEle. … Ne mau talanoa fakataha, tangi fakataha, manatu fakataha, mo ongoʻi fakataha ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá. …

“ʻI he ʻaho ne u maʻu ai ʻa e ongoongo ki he fakatuʻutāmakí, ne u ʻilo ha tohi ʻi heʻeku kató mei heʻeku faʻeé. Naʻá ne tohi ʻo pehē: ‘Seni, manatuʻi kohai koe mo e feituʻu naʻá ke haʻu mei aí. Te mau lotu atu mo ʻofa atu kiate koe.’” Naʻe hoko atu ʻa Seni: “He ʻikai ha toe lea māvae feʻunga ange ka ko e tohi ko ʻeni mei heʻeku faʻeé. ʻOku ou ʻilo ʻokú ne lotu mai mo Tana, ʻEle, mo ʻeku tangataʻeikí … maʻaku mo [hoku ongo tehiná]. ʻOku ou ʻilo … ʻoku nau lotua ke u manatuʻi ko hai au … koeʻuhí ko e fānau au ʻa e ʻOtuá ʻo hangē pē ko koé, pea naʻá Ne fekauʻi mai au ki he māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni atu … tatau ai pē pe ʻoku tau ongoʻi tuenoa fēfē, he ʻikai liʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá.”25

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, naʻe ʻikai kamata hoʻo tuí ʻi hono fāʻeleʻi mai koé, pea ʻe ʻikai ngata ia ʻi hoʻo maté. Ko e tuí ko ha fili ia ke fai. Fakamālohia hoʻo tuí, pea moʻui ʻo taau mo e ngaahi lea fakapapau ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOku lahi hoʻo tuí” ʻI hoʻo fai iá, ʻoku ou palōmesi atu ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe fakaʻatā koe ʻe hoʻo tuí ʻi ha ʻaho, ke ke tuʻu fakataha mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí, ʻo maʻa mo haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Mātiu 15:28.

  2. Mātiu 6:30.

  3. Luke 8:25.

  4. Mātiu 8:10.

  5. Hepelū 11:1.

  6. Vakai, ʻAlamā 32:35.

  7. Vakai, L. Whitney Clayton, “Choose to Believe,” Liahona, May 2015, 36–39.

  8. Vakai, Lectures on Faith (1985), 3.

  9. Vakai, ʻEfesō 2:8.

  10. 1 Samuela 15:22.

  11. Talanoa fakatāutaha mo Aroldo Cavalcante, ʻAokosi 29, 2015, Salavātoa, Palāsila, kae pehē foki ki ha ʻīmeili ʻi ʻAokosi 31, 2015. ʻOku ʻi ai ha meʻa lahi ange ki he talanoa ʻo e tukupā ʻa Aroldo Cavalcante ki heʻene faʻeé ke tokangaʻi ʻa hono tuofāfiné mo e tokouá. Lolotonga e taʻu hili e pekia ʻa ʻene faʻeé, naʻá lau pē ko ʻene “fānau” ʻa hono tokouá mo e tuofāfiné. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe faʻa fekauʻaki ʻene ngaahi tohí mo e telefoni ʻi he Kilisimasí mo e Sāpate Faʻeé mo e ngaahi faingataʻa fakafoʻituituí ʻa e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. Naʻe fakahoko ʻe ʻĀloto ha feilaulau lahi hili ʻene ngāue fakafaifekaú, ke fatongia fakapaʻanga ʻaki ʻa e ako mo e ngāue fakafaifekau hono tehiná Ne tatali pē ʻa ʻĀloto ke mali hono tuofāfiné mo hono tokouá kae toki mali ʻi hono taʻu 32. Ne nau hoko ko ha fāmili vāofi ʻaupito.

  12. Luke 10:32.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2.

  14. 1 Kolinitō 2:11.

  15. Sione 14:16–17.

  16. Vakai, Adam Kotter, “ʻI he Hoko Mai ʻa e Veiveiuá mo e Ngaahi Fehuí,” Liahona, Maʻasī 2015, 39–41.

  17. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “Ne vilitaki ha niʻihi ke ʻilo ki he Siasí ʻi he anga e vakai ki ai ʻo hono kau lavakí—hangē ia ko hano ʻinitaviu ʻo Siutasi ke mahino kiate kinautolu ʻa Sīsuú. Ka ʻoku faʻa lahi ange maʻu pē hono fakamatalaʻi mai ʻe he kau loto mamahí ia kinautolú, kae ʻikai ko e meʻa ko ia kuo nau mavahe mei aí” (“All Hell Is Moved” [Brigham Young University devotional, Nov. 8, 1977], 3, speeches.byu.edu).

  18. 1 Kolinitō 2:14.

  19. “Teʻeki ai ke u talaatu tuʻo taha ʻoku ou haohaoa; ka ʻoku ʻikai ha fehalaaki ia ʻi he ngaahi fakahā kuó u akoʻí” (Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith [2007], 522).

  20. Vakai, John W. Welch and Tim Rathbone, “The Translation of the Book of Mormon: Basic Historical Information” (Foundation for Ancient Research and Mormon Studies, 1986).

  21. Ko e fakamoʻoni fakalaumālie ki he Tohi ʻa Molomoná ko e uho ia ʻo e ului ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí. Ko ha fakamoʻoni ia ʻoku fie maʻu ke toutou fakafoʻou. Kapau he ʻikai, ʻe mōlia atu ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ʻe manatuʻi ʻe ha taha ʻo kau ki ha mālohi naʻá ne ongoʻi ki muʻa. “Pea naʻe kamata ke ngalo ʻi he kakaí ʻa e ngaahi fakaʻilongá mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻa ia kuo nau fanongo ki aí, pea naʻe fakaʻau ke siʻisiʻi ʻenau ofo ʻi ha … meʻa fakaofo mei he langí, ʻo tupu ai ʻa e kamata ke fefeka ʻa honau lotó, pea fakakuihi ʻa honau ʻatamaí, pea naʻa nau kamata ke taʻetui ki he meʻa kotoa pē kuo nau fanongo mo mamata ki aí … pea [kamata] ke nau tui ko e meʻa launoa mo taʻeʻaonga ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí” (3 Nīfai 2:1–2).

  22. ʻEfesō 4:11–14.

  23. Thomas S. Monson, “Ke Mou Fiefia,” Liahona, Mē 2009, 89.

  24. ʻĪmeili fakatāutaha meia ʻEletā Porter Openshaw, ʻAokosi 23, 2015.

  25. Lea naʻe fai ʻe Zane Openshaw ʻi he meʻafakaʻeiki hono fāmilí, Sune 22, 2015.