2010–2019
ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá
ʻOkatopa 2015


ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá

Ko e ngaahi fekaú mo e fuakavá ko ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ia ʻoku maʻu he Vaka Motuʻa ko Saioné, ʻa ia ʻoku ʻi he fohé ai ʻa e ʻOtuá.

Naʻá ku fakaafeʻi ʻa e kau fanongó ʻi he konifelenisi ʻo ʻOkatopá ke nau muimui he faleʻi ʻa Pilikihami ʻIongí ʻo nofo ʻi he Vaka Motuʻa ko Saioné, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea piki ʻaki ʻa e ongo nimá fakatouʻosi.1 Talu mei ai, ʻoku ou fiefia ke ʻiloʻi naʻe fanongo ai ha niʻihi ʻo hoku fāmilí mo ha niʻihi kehe pea nau fehuʻi mai kiate au: “Ko e hā ha meʻa ʻi he vaka motuʻá te nau lava ʻo piki ki aí?” Naʻá ku fakamanatuʻi kiate kinautolu e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni ʻIongí: “ʻOku tau heka ʻi he vaka motuʻa ko Saioné. … Ko e [ʻOtuá] ʻoku ʻi he foheʻulí pea te Ne ʻi ai maʻu pē. … ʻOkú Ne tuʻutuʻuni, tataki mo fakahinohino mai. Kapau ʻe loto falala moʻoni pē ʻa e kakaí ki honau ʻOtuá, ʻo ʻikai teitei siʻaki ʻenau ngaahi fuakavá pe ko honau ʻOtuá, te Ne tataki totonu pē ʻe Ia kitautolu.”2

Kuo mahino hono fakanāunau heʻetau Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e Vaka Motuʻa ko Saioné ʻaki ha ngaahi moʻoni mahino mo faingofua ʻe tokoni ke tau nofo maʻu he halangá ʻi he tahi hou ʻo e moʻui fakamatelié. Ko ha niʻihi siʻi pē ʻeni.

Kuo taki maʻu pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui. ʻOku tataki fakalaumālie ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, neongo ʻenau matelie mo moʻulaloa ki he tōnounou fakaetangatá, ke nau tokoni ke tau hao mei he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie ki he moʻuí pea mo tokoni ke tau hao ʻi he moʻui fakamatelié ki hotau ikuʻanga fakaʻosi, taupotu, pea mo fakalangí

ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 40 ʻo ʻemau feohi vāofi, kuó u hoko ai ko ha fakamoʻoni tonu ʻi he ueʻi fakalaumālie fakalongolongo pea mo e fakahā mahino kuo nau ueʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau Taki Māʻolungá, pea mo e kau taki fakahoualotu kehé ke nau ngāué. Neongo ko e kau tangata mo e kau fafine leleí ni ʻoku ʻikai ke nau haohaoa pe taʻe-ha-mele, ka ʻoku nau faimāteaki kakato ʻi he taki ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ki muʻa ʻo hangē ko ʻEne fakahinohinó.

ʻOua naʻa maʻuhala ai: ʻoku tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui. Ko e founga ʻeni ʻokú Ne fakahoko maʻu ai pē ʻEne ngāué. Naʻe akoʻi moʻoni ʻe he Fakamoʻuí, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku ne maʻu ʻa ia ʻoku ou fekaú, ʻokú ne maʻu au.”3 He ʻikai ke tau lava ʻo fakamavaheʻi ʻa Kalaisi mei Heʻene kau tamaioʻeikí. Ka ne taʻe-ʻoua ʻEne kau ʻAposetoló, he ʻikai ke tau maʻu ha fakamatala siotonu ki Heʻene ngaahi akonakí, ʻEne ngāué, ki Heʻene faingataʻaʻia ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, pea mo ʻEne pekia ʻi he kolosí, Ka ne ʻikai ʻenau fakamoʻoní, he ʻikai ke tau maʻu ha fakamoʻoni fakaʻaposetolo ki he fonualotó mo e Toetuʻú.

Naʻá Ne fekau ʻa e kau fuofua ʻAposetolo ko iá:

“Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú.”4

Kuo fakafoʻou ʻa e fekau ko ʻení ʻi hotau kuongá ʻi he ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne fakafoki mai ʻa e Siasí, mo ha kau ʻAposetolo kuo fakanofo ke talaki fakaʻosi ʻEne ongoongoleleí kimuʻa pea toe hāʻele maí.

Kuo hoko maʻu pē ko ha pole ki māmani ke nau tali ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí, ka ʻoku mahuʻinga ke fai ia kae lava ʻo mahino kakato ʻa e Fakalelei mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí pea mo maʻu ʻa e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku muiaki ʻiate kinautolu kuó ne uiuiʻí.

ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau pehē ʻoku totonu ke haohaoa pe meimei haohaoa e kau takí mo e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ngalo ʻiate kinautolu ʻoku feʻunga ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻaki ʻEne ngāué ʻi he kakai matelié. ʻOku lelei maʻu pē taumuʻa hotau kau takí, ka ʻoku tau faʻa fakahoko ha ngaahi fehālaaki. ʻOku ʻikai ke foʻou ʻeni ia ki he feohiʻanga ʻi he Siasí, he ʻoku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi heʻetau feohi fakakaungāmeʻá, fakakaungāʻapí, mo e feohi fakangāueʻangá pea ʻi he ongo meʻa malí pea mo e ngaahi fāmilí.

ʻOku faingofua hono fakasio e vaivaiʻangá ʻi he niʻihi kehé. Neongo ia, ʻoku tau fai ha fehālaaki lahi ʻi heʻetau fakatokangaʻi pē ʻa e natula fakatangatá ʻiate kitautolú pea ʻikai ke tau fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻiate kinautolu kuó Ne uiuiʻí.

Ko e tokanga pē ki he founga hono fakahinohino fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki kuó ne uiuiʻí mo e founga ʻokú Ne ueʻi ai ʻa e Kāingalotú ke nau fai e ngaahi meʻa fakaofo mo kāfakafa neongo honau natula fakaetangatá, ko ha founga ia ʻe taha ʻe lava ke tau pikitai ai ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo kei malu he fungavaka ʻo e Vaka Motuʻa ko Saioné.

Ko ha moʻoni ʻe taha ko e tokāteline ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ʻo fou he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo ha ngaahi akonaki lahi kehe ki he Siasí. ʻOku kau heni ʻa e ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia ko e mape ia ʻo e feituʻu ne tau omi mei aí, ʻetau taumuʻa ʻi māmaní, mo e feituʻu ʻoku tau ō ki ai he taimi ʻoku tau mate aí. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he palaní kiate kitautolu ha ʻilo taʻengata makehe ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻI he mahino kiate kitautolu ko hai ʻetau Tamai Hēvaní mo ʻetau fekauʻaki mo Iá pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, te tau tali leva ʻEna ngaahi fekaú mo fai e fuakava mo Kinaua ʻa ia te ne taki atu kitautolu ki Hona ʻafioʻanga taʻengatá.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fuofua ai ha pēpē toki fāʻeleʻi, ʻoku ou fifili: “Ko hai koā koe, kiʻi valevale? Ko e hā te ke aʻusia tuʻunga he Fakalelei ʻa Kalaisí?”

ʻOku tau fai ʻa e ngaahi fehuʻi tatau ʻi he taimi ʻoku mālōlō ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai. “ʻOku nau ʻifē? Ko e hā ʻoku nau mamata mo fouá? ʻOku hoko atu koā ʻa e moʻuí? Ko e hā ʻa e natula ʻo ʻetau feohi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi tahá ʻi he māmani lelei ʻo e ngaahi laumālie ʻo e kau pekiá?”

ʻOku ʻi he māmani ko iá, ha makapuna fefine ʻe ua ʻo homau fāmilí, ko Sala mo ʻEmilī, pea mo ha mokopuna tangata ko Nētane. ʻI he mālōlō takitaha homa makapuná, ne pikitai homau fāmilí ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻaki homau ongo nimá fakatouʻosi Naʻe tali ʻemau fehuʻí ʻaki ha fakanonga mo ha fakamahino tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Neongo ʻokú ma ʻofa ki homa makapuná, ka ʻokú ma ʻilo ʻoku nau moʻui, mo ʻilo te ma toe feʻiloaki pē mo kinautolu. ʻOkú ma houngaʻia lahi ʻi he taula fakalaumālie ko ʻení ʻi he taimi ʻo e faingataʻa fakafoʻituituí mo fakafāmilí.

Ko ha moʻoni mahuʻinga ʻe taha ʻi he Siasí ko e fakatupu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki ha taumuʻa kilukiluá. Ko e tukupā ia kiate kinauá—pea kuo iku ʻo hoko ia ko e tukupā ki hona hakó—ke faʻu ha ngaahi sino fakamatelie moʻó e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá ka nau lava ʻo aʻusia ʻa e tuʻunga matelié. ʻI he foungá ni, ʻoku fekau mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānau fakalaumālié ki māmani ke nau ako mo tupulaki ʻi he ngaahi aʻusia ʻo e moʻui ʻi māmaní. Tuʻunga he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, ʻokú Ne fekau mai ai ha kau talafekau fakalangi mo ha kau ʻAposetolo ke nau akoʻi kinautolu kau ki he tefitoʻi fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí.

Kuo fakahoko ʻe he kau palōfitá honau fatongiá ʻi ha ngaahi senituli ʻi heʻenau fakatokanga ki he kakaí ʻo kau ki he ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻunuku kiate kinautolú. ʻOku haʻisia ʻa e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ʻi honau fatongiá ke leʻohi, fakatokanga, pea ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku kumi ki he tali ʻo e ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí.

ʻI he taʻu ʻe uofulu kuo hilí, ne tuku atu ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní.” Naʻa mau fakaʻosi ʻaki ʻeni ʻi he tohi fakalaumālie ko iá: “ʻOku mau fakatokanga atu ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e anga-maʻá, ʻa kinautolu ʻoku nau ngaohikovia ʻa e malí pe fānaú, pe ʻoku ʻikai ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia fakafāmilí, te nau tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e taha, ʻoku mau toe fakatokanga atu ʻe hanga ʻe he movetevete ʻo e fāmilí ʻo ʻomi ki he kakaí fakatāutaha, tukui koló mo e ngaahi puleʻangá, ʻa e ngaahi fakamamahi naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní.”5

ʻI heʻemau hoko ko e Kau ʻAposetoló, ʻoku mau toe fakamahino atu ʻa e fakatokanga molumalú ni he ʻahó ni. Kātaki ʻo manatuʻi ko e ngaahi fekaú mo e fuakavá ko ha ngaahi moʻoni mo e ngaahi tokāteline mahuʻinga lahi ia ʻoku maʻu ʻi he Vaka Motuʻa ko Saioné, pea ko e ʻOtuá ʻoku ʻi hono foheʻulí.

Ko ha tokāteline mahuʻinga ʻe taha ʻoku totonu ke tau piki ki ai ko e tauhi ʻo e Sāpaté. ʻOku tokoni ʻeni ke ʻoua ʻe ʻi ai hatau mele mei māmani, ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālōlō fakaesinó, pea mo ʻomi kiate kitautolu takitaha ʻa e fakafoʻou fakalaumālie ʻo e hū ki he Tamaí mo e ʻAló he Sāpate kotoa.6 Ko e taimi ʻoku tau fiefia ai ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻoku hoko ia ko e fakaʻilonga ʻo ʻetau ʻofa kiate Kinauá.7

ʻOku kau he konga ʻemau feinga ke ʻai ʻa e Sāpaté ko e meʻa fakafiefiá, ʻa ʻemau kole ki he kau taki fakafeituʻú mo e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau manatuʻi ko e houalotu sākalamēnití ʻa e ʻEikí pea ʻoku totonu ke fakatefito mo nofo taha ia ʻi Heʻene ngaahi akonakí. Ko e fakahoko e ouau ʻo e sākalamēnití, ʻa e taimi ko ia ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau fuakavá mo toe fakapapauʻi ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo manatuʻi ʻEne feilaulaú mo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku totonu ke hāsino ʻa e laumālie tatau ko ʻeni ʻo e lotú ʻi heʻetau ʻaukai fakamāhiná mo e houalotu fakamoʻoní. Ko e houalotu sākalamēniti ko ʻení ke lava ai ʻa e kāingalotú ʻo fakahaaʻi ʻenau fakafetaʻi, ʻofa, mo e houngaʻia ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, pea mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí pea fai ai fakamoʻoni fakatāutaha ki he ngaahi meʻá ni. Ko e houalotu ʻaukai mo e fakamoʻoní ko ha taimi ia ke vahevahe nounou ai ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie pea mo fai ha fakamoʻoni molumalu. ʻOku ʻikai ko ha taimi ia ke fai ai ha malanga.

ʻOku totonu ke akoako fakahoko ʻe he fānau īkí ʻenau fakamoʻoní ʻi he Palaimelí mo ʻenau mātuʻá ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí kae ʻoua kuo mahino kiate kinautolu hono ʻuhinga mahuʻinga ʻo e fakamoʻoní.

Ko e fakamamafa kimuí ni mai ke ʻai e Sāpaté ko e fakafiefiá, ko ha ola fakahangatonu ia ʻo ha ueʻi fakalaumālie mei he ʻEikí ʻo fou ʻi he kau taki ʻo e Siasí. ʻOku totonu ke tokoniʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakauōtí ʻa e kau pīsopelikí ʻi ha ngaahi uike kimuʻa ʻaki hano vakaiʻi ʻa e ngaahi hiva mo e ngaahi tefito kuo fokotuʻu ki he houalotu sākalamēnití takitaha.

ʻOku tāpuekina kotoa kitautolu ʻi he taimi ʻoku fakafonu ai ʻa e Sāpaté ʻaki ʻa e ʻofa ki he ʻEikí ʻi ʻapi pea ʻi he lotú. Ko e taimi ʻoku akoʻi ai ʻetau fānaú ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ʻoku nau ako ai ke ongoʻi mo talangofua ki Hono Laumālié. Te tau fakaʻamu kotoa ke maʻu lotu he Sāpate takitaha ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea ko e taha kotoa, ʻa e talavou mo e motuʻa, ʻokú ne fua ha kavenga mamafá, te ne ongoʻi ʻa e langaki mo e nonga fakalaumālie ʻoku maʻu mei ha Sāpate ʻoku tukutaha e fakalaulauloto kakato aí ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Meʻamālie, he ʻoku takaofi maʻu pē ʻa Kalaisi, ʻo tatali mo fie tokoni kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau lotua ai ha tokoni mo tau loto fiemālie ke fakatomala mo haʻu kiate Iá.

ʻI heʻetau fakakaukau ko ʻeni ki he ngaahi moʻoni siʻi ʻoku ʻi he Vaka Motuʻa ko Saioné, tau nofo ʻi he loto vaká mo manatuʻi, ko e vaká ko ha meʻalele, pea ko e taumuʻa ʻo e meʻalelé ke ʻave kitautolu ki heʻetau feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí.

Ko e taumuʻa ʻoku folau ki ai hotau vaká ko e ngaahi tāpuaki kakato ia ʻo e ongoongoleleí, ko e puleʻanga ʻo e langí, nāunau fakasilesitialé, mo e ʻao ʻo e ʻOtuá!

ʻOku tukungamālie e palani ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻi he foheʻulí, pea ʻoku ngaholo Hono vaka lelei mo mālohí ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Manatuʻi he ʻikai ke tau lava ʻo aʻu ki ai kapau te tau hopo ki tahi ʻo feinga kakau ki ai ʻiate kitautolu pē.

Ko e hakeakiʻí ko e taumuʻa ia ʻo e fononga fakamatelie ko ʻení, pea he ʻikai ke aʻu ki ai ha taha taʻe kau ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: ʻA ʻEne Fakaleleí, ngaahi ouaú, ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni fakahinohino ʻoku maʻu ʻi he Siasí.

Ko e Siasí ʻoku tau ako ai e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo tali e ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakahaofi kitautolú. Ko e Siasí ʻoku tau fai ai ʻa e tukupā mo e fuakava ʻo e fāmili taʻengatá ʻoku hoko ko ʻetau paasipooti ki he hakeakiʻí. ʻOku fakaivia e Siasí ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ke ne teke kitautolu ʻi he ngaahi potutahi taʻe-pau ʻo e moʻui fakamatelié.

Tau fakahoungaʻi muʻa hotau Vaka Motuʻa ko Saioné, he ka ne taʻe-ʻoua ia te tau tēkina, tuēnoa mo ʻikai hatau mālohi, ʻo tafia kitautolu taʻe ʻi ai ha foheʻuli pe fohe ʻaʻalo, pea tau tō-mo-hopo he ngaahi ʻau mālohi ʻo e matangi mo e peau ʻa e filí.

ʻE kāinga, piki ke maʻu pea folau ʻi he vaka nāunauʻia ko ʻení, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea te tau taufonua ki he taʻengatá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia mo ʻeku lotú ia maʻatautolu kotoa, ʻi he huafa ʻo Ia ʻoku tauhingoa ki ai ʻa e Vaka Motuʻa ko Saioné, ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.