2010–2019
Nofo Maʻu ʻi Ho Halá
ʻOkatopa 2015


Nofo Maʻu ʻi Ho Halá

Fakamuʻomuʻa e ʻOtuá, neongo e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOfa ki he ʻOtuá. Maʻu ʻa e tui kia Kalaisí, pea falala kiate Ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.

ʻI he ʻaho 11 ʻo Māʻasi, 2011, ne u tuʻu ai ʻi he tauʻanga lēlue Tokiō Sinakauá ke ʻaʻahi ki he Misiona Kope Siapaní. Fakafuofua ki he 2:46 p.m. nai, naʻe luluʻi ai ha mofuike lahi ne aʻu hono mālohí ki he 9.0. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tuʻu koeʻuhí ko ʻene ngalulu lahí, pea naʻá ku piki maʻu ki ha pou ʻo e sitepú. Ne kamata ke ngangana e ʻuhila ʻi he ʻató ki he falikí. Ne hohaʻa e taha kotoa ʻi Tokiō.

Meʻa mālie, naʻe ʻikai ke u lavea, pea ʻi he houa ʻe fā mei ai, ne u fiemālie ʻi heʻeku ʻiloʻi ne malu kotoa hoku fāmilí.

Naʻe huluʻi ʻi he televīsoné ha ngaahi vitiō fakamanavahē mo fakaʻohovale. Ne hake ha fuʻu peau kula ʻi he feituʻu ʻo e misiona Senitaí—ʻo tafia e meʻa kotoa pē ne ʻi hono halangá: ʻa e ngaahi kaá, falé, falengāué, mo e ngaahi ngoueʻangá. Ne u moʻutāfuʻua ʻi he ngaahi ʻata fakamamahí, pea naʻá ku tangi. Peá u lotua fakamātoato ʻe maʻu ʻe he kakai ʻoku nofo he feituʻú ni ʻa ia ʻoku ou ʻofeina lahí, ʻa e maluʻi mo e tokoni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

Ne fakapapauʻi mai kimui ange, naʻe malu e kau faifekaú mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí. Ka neongo iá, ne uesia e kāingalotu tokolahi, ʻi he mole ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ngaahi ʻapí, mo e koloá. Ne mate ha kakai ʻe toko 20,000 tupu, fakaʻauha ʻa e tukui koló, pea fakamālohiʻi ha kakai tokolahi ke mavahe mei honau ngaahi ʻapí koeʻuhí ko e fakatuʻutāmaki ʻi he feituʻu ngaohiʻanga ivi fakaʻātomí.

ʻOku maumauʻi ʻe he ngaahi fakatamaki pehení e ngaahi feituʻu lahi he māmaní he ʻahó ni, ʻi he lahi e moʻui ʻoku molé. ʻOku fakatokanga mai kiate kitautolu ʻe hoko e ngaahi fakatamaki, tau, mo e ngaahi faingataʻa taʻefaʻalaua ʻi he māmaní.

ʻI he taimi ʻoku hoko fakafokifā mai ai e ngaahi faingataʻa pehení kiate kitautolú, mahalo te tau fehuʻi, “Ko e hā ʻoku hoko mai ai e ngaahi meʻá ni kiate aú?” pe “Ko e hā ʻoku ou faingataʻaʻia aí?”

ʻI ha vahaʻataimi lōloa hili ʻeku ului ki he ongoongoleleí, naʻe ʻikai ke u maʻu ha tali mahino ki he fehuʻi “Ko e hā ʻoku ʻomi ai e ngaahi ʻahiʻahí kiate aú?” Ne mahino kiate au e konga ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻe ʻahiʻahiʻi kitautolu. Ka neongo ia, ko e moʻoni fekauʻaki mo e fehuʻi ko ʻení, naʻe ʻikai ke u maʻu ha tui mālohi feʻunga ke tali lelei ia. Ka naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku aʻusia foki ai ha ʻahiʻahi lahi.

ʻI hoku taʻu 30, naʻá ku ʻaʻahi ki he misiona Nakoiá ko ha konga ʻo ʻeku ngāué. Hili e fakatahá, naʻe angaʻofa e palesiteni fakamisioná ʻo fokotuʻutuʻu ke ʻave au ʻe he kau faifekaú ki he malaʻe vakapuná. Ka neongo iá, ʻi heʻemau aʻu ki ha fetaulakiʻanga ʻi lalo ʻi ha foʻi hifo lōloa, naʻe lele oma mai ha fuʻu loli lahi mei mui. Naʻá ne tuiʻi e konga ki mui ʻemau kaá pea tekeʻi atu ia ʻi ha mita ʻe 20 tupu ki muʻa. Ko e konga fakailifia tahá naʻe ʻikai ha taha ia ne fakaʻuli. Naʻe makoko lahi e konga ki mui ʻemau kaá Meʻa mālié, naʻá ku hao moʻui pē mo e ongo faifekaú fakatouʻosi.

Ka neongo ia, ne kamata ke u ongoʻi ʻi he ʻaho ʻe tahá ha mamahi ʻi hoku kiá mo e ongo umá pea mo ha langa ʻulu lahi. Ne ʻikai ke u lava ʻo mohe talu mei he ʻaho ko iá, pea ne pau ke u feʻao he ʻaho takitaha mo e mamahi fakaesino mo fakaʻatamai fakatouʻosi. Naʻá ku lotu ki he ʻOtuá ke fakanonga ange muʻa hoku mamahí, ka naʻe hokohoko atu e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení ʻi ha taʻu nai ʻe 10.

ʻI he taimi ko ʻení, ne kamata foki ke haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ongoʻi veiveiuá, peá u fifili, “Ko e hā ʻoku ou faingataʻaʻia ai ʻi he fuʻu mamahi lahi ko ʻení?” Neongo ne ʻikai ke u maʻu e faʻahinga fakamoʻui ne u fekumi ki aí, naʻá ku faifeinga ke faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku hokohoko atu ke lotu ke u malava ʻo tali e ngaahi fehuʻi ne u maʻu fekauʻaki mo ʻeku ngaahi faingataʻá.

Ne hoko mai ha taimi ne u fefaʻuhi ai mo ha ngaahi palopalema fakatāutaha kehe, pea naʻá ku hohaʻa koeʻuhí ne ʻikai ke u ʻilo e founga ke u matuʻuaki ʻaki e faingataʻa foʻoú ni. Naʻá ku lotua ha tali. Ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha tali ʻi he taimi pē ko iá. Ko ia naʻá ku ʻalu ai ʻo talanoa mo ha taki ʻo e Siasí ne u falala ki ai.

ʻI heʻema talanoá, naʻá ne lea mai ʻaki hono leʻo ʻofá, “Misa ʻAioaki, ʻikai ko e taumuʻa hoʻo ʻi he māmaní ke aʻusia e faingataʻá ni?” ʻIkai nai ʻoku totonu ke tali e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí ni ʻi honau tuʻunga totonú pea tekaki hono toé ki he ʻEikí? ʻOku ʻikai nai ke ke fakakaukau ʻe fakaleleiʻi e palopalemá ni ʻi heʻetau toetuʻú?”

ʻI heʻeku fanongo ki he ngaahi leá ni, naʻá ku ongoʻi mālohi ʻaupito e Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻá ku fanongo tuʻo lahi ki he tokāteline ko ʻení, ka naʻe teʻeki ke tāpuekina ʻaki au ha mahino pehē kimuʻa. Naʻe mahino kiate au ko e tali ʻeni naʻá ku fekumi ki ai mei he ʻEikí ʻi heʻeku ngaahi lotú. Naʻe lava ke mahino lelei kiate au e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻo e fakamoʻuí pea maʻu ha mahino foʻou ki he tefitoʻi moʻoni mahuʻingá ni.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻia ʻĒpalahame ʻo pehē, “Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”1

ʻOku ʻuhinga ia ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtua naʻá Ne fakatupu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní ʻa e taumuʻa fakaʻeiʻeiki ʻo e māmaní, ʻokú Ne pule ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi langí mo e māmaní, pea ke malava ʻo fakahoko e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻokú Ne ʻomi ha ngaahi aʻusia lahi kehekehe—ʻuhinga ki he ngaahi ʻahiʻahí—lolotonga ʻetau ʻi he māmaní.

Pea naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻá ni kia Siosefa Sāmita:

“Ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe. …

“Ko ia, nofo maʻu ʻi ho halá …, koeʻuhí he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”2

Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e māmaní—kau ai e mahamahakí mo e maté—ko ha konga ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí pea ko e ngaahi aʻusia ia kuo pau ke hoko. ʻOku fie maʻu ke tau “nofo maʻu ʻi [he] halá” pea tali hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ʻa e tui.

Neongo ia, ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻo ʻetau moʻuí ke kātekina pē e ngaahi faingataʻá. Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAlo ʻOfaʻanga, ko Sīsū Kalaisí, ke hoko ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí, kae lava ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he māmaní; ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻokú Ne fakamālohia hotau ngaahi vaivaí,3 ʻokú Ne fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá mo ʻetau ngaahi fehalākí, pea ʻokú Ne ʻai ke tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻe-faʻamaté mo e moʻui taʻengatá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: “Ka ko e sivi kuo ʻomi ʻe ha ʻOtua ʻofa kiate kitautolu, ʻoku ʻikai ko e ʻai ke vakai pe te tau lava ʻo kātekina ʻa e faingataʻá. ʻOku ʻomi ia ke vakai pe te tau lava ʻo kātakiʻi lelei ia. ʻOku tau lavaʻi ʻa e siví ʻi hono fakahaaʻi ʻoku tau manatuʻi Ia mo e ngaahi fekau kuó Ne tuku mai kiate kitautolú.”4

Ko e “nofo maʻu ʻi ho halá” ko ha fili mahuʻinga ia lolotonga e taimi ʻo e faingataʻá. Kuo pau ke liliu e loto ʻo ha taha ki he ʻOtuá, tautautefito ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá. Talangofua ʻi he loto fakatōkilalo ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Fakahaaʻi e tuí ke fakafenāpasi e loto ʻo ha taha mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Tau fakakaukau muʻa he taimí ni ki he fakatuʻutāmaki ʻi Nakoiá. Naʻe mei lava pē ke u mate ʻi he fakatuʻutāmaki ko iá. Ka neongo ia, ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, naʻe fakaofo ʻeku hao moʻuí. Pea ʻoku ou ʻilo naʻe hoko hoku ngaahi faingataʻaʻiá ke u ako mo tupulaki ai.5 Naʻe akoʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u faʻa kātaki, ke fakatupulaki ʻa e manavaʻofá, pea ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI hono ʻiloʻi ʻení, naʻe fonu hoku lotó ʻi he fakafetaʻi ki heʻeku Tamai Hēvaní koeʻuhi ko e faingataʻa ko ʻení.

Fakamuʻomuʻa e ʻOtuá, neongo e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOfa ki he ʻOtuá. Maʻu ʻa e tui kia Kalaisí, pea falala kiate Ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. ʻOku talaʻofa ʻe Molonai ʻa e meʻá ni ki he kakai peheé: “Pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí.”6

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakamaatoato moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, pea ʻe fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku “nofo maʻu ʻi [he] halá” mo ʻofa kiate Iá naʻa mo e lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.